Aripiprazol u tretmanu bolesnika s psihotičnim poremećajima

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Kliničko iskustvo sa aripiprazolom potvrdilo je efektivnost i sigurnost ovog novog antipsihotika u pacijenata sa shizofrenijom, ako i u tretmanu manije u bipolarnom poremećaju tipa I…

Uvod

Aripiprazol se široko koristi u liječenju shizofrenije i bipolarnog poremećaja (Jeon et al 2016). Kliničko iskustvo sa aripiprazolom potvrdilo je efektivnost i sigurnost ovog novog antipsihotika u pacijenata sa shizofrenijom, kao i u tretmanu manije u bipolarnom poremećaju tipa I (Di Sciascio & Riva 2015).

Randomizirana istraživanja demonstrirala su efikasnost ariprprazola u odnosu na placebo u tretmanu akutnog relapsa shizofrenije i shizoafektivnog poremećaja, terapiji održavanja shizofrenije i tretmanu akutne bipolarne manije (Kinghorn & McEvoy 2005).

Aripiprazol je atipični antipsihotik za koji je pokazano da poboljšava pozitivne i negativne simptome shizofrenije s povoljnim profilom neželjenih učinaka (Stip & Tourjman 2010).

Simptomi anksioznosti mogu se javiti u više od 65 % bolesnika sa shizofrenijom.

Rezultati iz nekoliko randomiziranih i kontroliranih studija pokazali su da aripiprazol i risperidon mogu biti učinkoviti u tretmanu  obsesivno-kompulzivnih i socijalnih simptoma anksioznosti, a kvetiapin i olanzapin u liječenju generalizirane anksioznosti (Temmingh H & Stein DJ 2015).

Aripiprazol ima jedinstveni profil vezivanja za receptore i mehanizam djelovanja, što se smatra razlogom niske sklonosti za povećanje tjelesne težine, metaboličke poremećaje i sedaciju (De Fazio et al 2010).

Aripiprazol djeluje kao parcijalni agonist dopaminskih D2 receptora, parcijalni agonist serotoninskih 5HT1A receptora te antagonist na 5HT2A receptorima (Potkin et al 2003).

Ovaj specifični farmakodinamski profil aripiprazola omogućuje njegova specifična terapijska klinička djelovanja i odsustvo određenih nuspojava koje imaju drugi antipsihotici. Aripiprazol pokazuje povoljan učinak i na pozitive (produktivne) i na negativne (deficitarne) simptome shizofrenije, te manične, ali i na depresivne simptome (u skladu s dozom), a sve to bez povećanja tjelesne težine i metaboličkog sindroma, produljenja QTc-intervala, ekstrapiramidalnih nuspojava i hiperprolaktinemije.

Također, smanjuje poriv i žudnju za uzimanjem kokaina i alkohola u bolesnika sa shizofrenijom i dualnom dijagnozom alkoholizma i kokainomanije. Dokazan je i povoljan učinak na kompulzivne simptome u bolesnika s opsesivno-kompulzivnim poremećajem koji se često javlja u komorbiditetu sa shizofrenijom (Jakovljević 2013).

Podaci koji su za sada dostupni pokazuju da bi aripiprazol mogao imati povoljan učinak na koncentracije serumskih lipida. Naime, pokazalo se da tijekom terapije aripiprazolom promjene u koncentraciji kolesterola i triglicerida odgovaraju promjenama kod terapije placebom (Romano S i sur,2002), a u nekim slučajevima primjene aripiprazola došlo je i do snižavanja koncentracija serumskih lipida, na koje je utjecalo uzimanje drugih antipsihotika (Marder SR i sur. 1999).

Aripiprazol u dozi od 10 ili 15 mg jednom dnevno je efektivan i dobro se tolerira u pacijenata sa shizofrenijom ili shizoafektivnim poremećajem (Swainston Harrison & Perry 2004).

Preporučena doza u liječenju shizofrenije je 10-15 mg početno, terapijski raspon 10-30 mg, a doza održavanja l5 mg dnevno (Goodnick PJ & Jerry JM 2002).

Atipični antipsihotici se mnogo godina koriste u liječenju pacijenata sa shizofrenijom, no postoje rastući dokazi o njihovoj korisnosti u tretmanu poremećaja raspoloženja (García-Amador et al 2006). Bipolarni poremećaj je kronični neuropsihijatrijski sindrom povezan sa znatnim stopama ponavljanja, međuepizodne disfunkcije, komorbiditeta i preuranjene smrtnosti. Dostupni dokazi potvrđuju efikasnost i tolerabilnost aripiprazola u terapiji održavanja bipolarnog poremećaja (McIntyre RS 2010).

U svakodnevnoj kliničkoj praksi važna je primjena aripirazola u adekvatnoj terapijskoj dozi kroz dovoljno dugi period terapije uz praćenje javljanja nuspojava, procjenu terapijskog učinka te titraciju doze lijeka kako bi se postigla zadovoljavajuća remisija simptoma bolesti te tako i zadovoljstvo bolesnika i njegove obitelji liječenjem.  

Literatura

1. Jeon JY, Chae SW, Kim MG. Population pharmacokinetics of aripiprazole in healthy Korean subjects. Int J Clin Pharmacol Ther. 2016 Apr;54(4):293-304. doi: 10.5414/CP202466.

2. Di Sciascio G, Riva MA. Aripiprazole: from pharmacological profile to clinical use. Neuropsychiatr Dis Treat. 2015 Oct 13;11:2635-47. doi: 10.2147/NDT.S88117. eCollection 2015.

3. Kinghorn WA, McEvoy JP. Aripiprazole: pharmacology, efficacy, safety and tolerability. Expert Rev Neurother. 2005 May;5(3):297-307.

4. Stip E, Tourjman V. Aripiprazole in schizophrenia and schizoaffective disorder: A review. Clin Ther. 2010;32 Suppl 1:S3-20. doi: 10.1016/j.clinthera.2010.01.021.

5. Temmingh H, Stein DJ. Anxiety in Patients with Schizophrenia: Epidemiology and Management. CNS Drugs. 2015 Oct;29(10):819-32. doi: 10.1007/s40263-015-0282-7.

6. De Fazio P1, Girardi P, Maina G, Mauri MC, Mauri M, Monteleone P, Perini GI, Perugi G, Rossi A. Aripiprazole in acute mania and long-term treatment of bipolar disorder: a critical review by an Italian working group. Clin Drug Investig. 2010;30(12):827-41. doi: 10.2165/11584270-000000000-00000.

7. Potkin SG, Saha AR, Kujawa MJ, Carson WH, Ali M, Stock E, Stringfellow J, Ingenito G, Marder SR. Aripiprazole, an antipsychotic with a novel mechanism of action, and risperidone vs placebo in patients with schizophrenia and schizoaffective disorder. Arch Gen Psychiatry. 2003 Jul;60(7):681-90.

8. Jakovljević M. Aripiprazol: nove mogućnosti u liječenju shizofrenije i bipolarnog poremećaja. Medix-2013 Jul; 19:106.

9. Romano S, Cutler N, Weiden PJ, et al. Ziprasidone’s effect on weight and lipids in patients with schizophrenia. Int J Neuropsychopharmacol 2002;5:S171.

10. Marder SR, McQuade RD, Stock E, Kaplita S, Marcus R, Safferman AZ, et al. Aripiprazole in the treatment of schizophrenia: safety and tolerability in short-term, placebo-controlled trials. Neuropsychopharmacology 1999;20:491-505.

11. Swainston Harrison T, Perry CM. Aripiprazole: a review of its use in schizophrenia and schizoaffective disorder. Drugs. 2004;64(15):1715-36.

12.Goodnick PJ, Jerry JM. Aripiprazole: profile on efficacy and safety. Expert Opin Pharmacother. 2002; 3:1773-81.

13. García-Amador M1, Pacchiarotti I, Valentí M, Sanchez RF, Goikolea JM, Vieta E. Role of aripiprazole in treating mood disorders. Expert Rev Neurother. 2006 Dec;6(12):1777-83.

14. McIntyre RS. Aripiprazole for the maintenance treatment of bipolar I disorder: A review. Clin Ther. 2010;32 Suppl 1:S32-8. doi: 10.1016/j.clinthera.2010.01.022.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Kvaliteta sna

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta5. Shizofrenija Za razliku od prethodno navedenih psihijatrijskih poremećaja, spavanje nije temeljna značajka shizofrenije. Međutim, problemi sa spavanjem, uključujući poteškoće s uspavljivanjem i prosnivanjem (održavanjem sna bez buđenja) te smanjenu kvalitetu sna, česti su kod oboljelih od shizofrenije, iako ne postoje sustavni epidemiološki podaci o prevalenciji poremećaja spavanja u ovoj populaciji. Dodatna vrsta problema sa […]

Shizofrenija

Ima li moj ujak shizofreniju?

Spavanje

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUvriježeno je mišljenje kako su problemi sa spavanjem učestalo prisutni među osobama s psihijatrijskim poremećajima. Isto tako se može reći kako se problemi sa spavanjem smatraju simptomima povezanih psihijatrijskih stanja. Tako da se može reći kako problemi sa spavanjem predstavljaju i obilježja velikog broja psihijatrijskih poremećaja i uključeni su među dijagnostičke kriterije za te poremećaje. […]

Psihijatrijski simptomi

Precizna psihijatrija

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePodručje psihijatrije doživljava transformativni pomak prema preciznoj medicini, paradigmi koja prilagođava liječenje jedinstvenim karakteristikama pojedinih pacijenata. Ovaj pristup odražava napredak u područjima kao što su onkologija i kardiologija, gdje su precizni alati već revolucionirali skrb za pacijente. Cilj precizne psihijatrije bio bi identificirati podtipove psihijatrijskih poremećaja i prilagoditi tretmane koristeći mjerljive, objektivne podatke. Koristeći funkcionalni […]

Psihoterapija

Ne mogu obuzdati mjehur u stresnim situacijama. Kako da si pomognem?

EST

Učinkovitost elektrostimulativne terapije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno istraživanje pokazuje kako elektrostimulativna terapija (EST) značajno poboljšava simptome depresije. Nalazi govore u prilog stajališta kako je EST sigurna i učinkovita metoda liječenja kada se primjenjuje kod odgovarajućim skupinama pacijenata, smatra voditeljica studije Julie Langan Martin. Također navodi kako unatoč očitoj učinkovitosti kod širokog raspona psihijatrijskih poremećaja uključujući veliku depresiju, bipolarni poremećaj i shizofreniju, […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija Depositphotos_11892017_L

Kognitivne funkcije u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStarije odrasle osobe čije su kognitivne funkcije bile primjerene dobi (što uključuje promišljanje i pamćenje)  kada su vježbale i provodile aktivnosti za trening mozga, imale su bolji psihički status. Pokazalo se kako je provođenje ovih aktivnosti djelovalo bolje od ne provođenja aktivnosti ili samo od dobivanja općih zdravstvenih informacija. Augusto Mendes (Laboratorij za neuroimaging starenja […]

Psihijatrija Depositphotos_242922356_L

Utjecaj alkohola na pojavu demencije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteProf. JoAnn Mansons s Medicinskog fakulteta Harvard navodi kako postoji čitav niz opservacijskih studija koje su sugerirale kako alkohol štiti srce, mozak, pa čak ima i pozitivan upliv na produljenje životnog vijeka. Potom su istraživanja upućivala kako te ranije studije možda daju lažne rezultate jer su osobe koje piju alkohol uspoređivane s osobama koje ne […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrepoznavanje ADHD-a u odrasloj dobi od iznimne je važnosti zbog značajnih funkcionalnih oštećenja povezanih s ovim stanjem. Istraživanja pokazuju visoku prevalenciju dodatnih komorbidnih psihičkih poremećaja, poput poremećaja raspoloženja i zlouporabe droga. Osobe s ADHD-om češće doživljavaju nesreće s ozljedama, imaju akademske i radne deficite, a zabilježena je i povećana stopa rane smrtnosti. Pacijenti se često […]

Psihijatrija

Kako se nositi s tugom i strahom koji se javljaju unatoč urednim nalazima srca?

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAttention-deficit/hyperactivity disorder (ADHD), odnosno poremećaj pažnje i hiperaktivnosti, čest je neurobiološki poremećaj koji se najčešće javlja u djetinjstvu. Procjenjuje se da pogađa otprilike 6 do 10% djece i oko 4,4% odraslih. Smatra se da približno 60% pacijenata kojima je dijagnoza postavljena u djetinjstvu nastavlja iskazivati simptome i u odrasloj dobi. Glavne kategorije simptoma Simptomi ADHD-a […]

Psihijatrija

Trebam li otići psihijatru ili psihologu?

Psihijatrija

Sindrom sagorijevanja – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaSindrom sagorijevanja ili „burn-out“ uključuje čitav niz tjelesnih i psihičkih simptoma iscrpljenosti koji nastaju kao posljedica kronične izloženosti stresnim događajima, a posljedično se mogu razviti anksiozne i depresivne smetnje. Neki od savjeta kako skrbiti o sebi uključuju sljedeće: Spavanje je važan mehanizam obnove našeg organizma, ali i psihološkog stanja. Stoga neki savjeti vezani uz moguće […]

Psihijatrija

Sindrom sagorijevanja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaZa početak odgovorite na naredna tri pitanja s DA ili NE: Ako ste na sva tri pitanja odgovorili s DA onda to predstavlja upozorenje. Naime, umjerene količine stresa u našem životu mogu biti izazovne i motivirajuće, no kada smo izloženi trajnom i pretjeranom stresu, tada se mogu pojaviti određene psihološke tegobe, osjećaj pritiska i preplavljenosti. […]