Aripiprazol – novo “oružje” u psihofarmakološkom arsenalu

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Aripiprazol je kvinolonski antipsihotik koji po karakteristikama svog receptorskog profila spada u atipične antipsihotike (tzv. drugu generaciju). Za razliku od svih drugih antipsihotika, kako prve tako i druge generacije, aripriprazol ima specifičan mehanizam djelovanja tako da ga neki autori nazivaju i prvim antipsihotikom “treće generacije”.

Riječ je o o parcijalnom agonizmu D2-dopaminskih receptora i o parcijalnom agonizmu 5-HT1A-receptora i antagonizmu 5-HT2A-receptora. Ovaj specifični farmakodinamski profil aripiprazola omogućuje njegova specifična terapijska klinička djelovanja i odsustvo određenih nuspojava koje imaju drugi antipsihotici. Aripiprazol pokazuje poželjni terapijski učinak  i na pozitive (produktivne) i na negativne (deficitarne) simptome shizofrenije, ali i izraženi  antimanični i antidepresivni učinak. U odnosu na druge antipsihotike ima povoljan profil nuspojava te se sigurno može primjenjivati bez značajnijeg povećanja tjelesne težine i metaboličkog sindroma, produljenja QTc-intervala, ekstrapiramidalnih nuspojava i hiperprolaktinemije.

FDA (U.S. Food and drug administration) je prvi puta odobrila uporabu ovog lijeka 2002.g. za liječenje shizofrenije, a 2005.g. je dodana indikacija za liječenje akutnih maničnih i miješanih epizoda u bipolarnom afektivnom poremećaju. Kao dodatna terapija liječenja velikog depresivnog poremećaja odobren je 2006.g., a za liječenje poremećaja iz autističnog spektra  2007.g.

U RH  aripiprazol je indiciran za liječenje shizofrenije u odraslih i adolescenata u dobi od 15 i više godina. Indiciran je i za liječenje umjerenih do teških maničnih epizoda bipolarnog poremećaja tipa I, te za sprječavanje novih maničnih epizoda u bolesnika s predominantno maničnim epizodama koje su dobro reagirale na liječenje aripiprazolom.

Mehanizam djelovanja aripiprazola

Aripiprazol je parcijalni agonist D2 i 5-HT1A receptora i antagonist 5-HT2A receptora.

Što su parcijalni agonisti? 

Oni se se vežu i aktiviraju receptor s istim afinitetom kao puni agonist, ali u odnosu na njih imaju samo parcijalnu efikasnost i nižu intrinzičku aktivnost pri čemu dovode do manjeg odgovora u odnosu na punog agonista, ali većeg nego kod antagonista.

Prema dopaminskoj teoriji  najvažnija dva dopaminska puta u shizofreniji su mezolimbički i mezokortikalni put pri čemu je neurotransmisija dopamina različita u odnosu na zdrave osobe. Prekomjerna dopaminergička aktivnost u mezolimbičkom putu je odgovorna za “pozitivne simptome” shizofrenije (halucinacije i sumanutosti), a smanjena dopaminergička aktivnost u mezokortikalnom putu je odgovorna za “negativne simptome” shizofrenije (kognitivni deficiti).

Aripiprazol  djeluje poput “pametnog” lijeka upravo zbog svoje glavne specifičnosti, visokog afiniteta i  parcijalnog agonizma D2 receptora . U mezolimbičkom dopaminergičkom putu smanjuje  dopaminergičku transmisiju pri čemu dovodi do smanjivanja produktivnih, pozitivnih simptoma i terapijskog poboljšanja u kliničkoj slici shizofrene osobe.

U mezokortikalnom dopaminergičkom putu oboljele osobe je i prisutna hipofunkcija  dopaminergičke transmisije, a aripriprazol povećava  dopaminergičku transmisiju pri čemu dovodi do poboljšanja negativnih  i kognitivnih simptoma.

Parcijalni agonizam i djelovanje poput “pametnog” lijeka je odgovorno da aripriprazol u dopaminergičkom mezolimbičkom putu gdje je prisutna prekomjerna aktivnost smanjuje dopaminsku aktivnost, a u mezokortikalnom putu povećava dopaminsku aktivnost sa subnormalne razine.

Aripriprazol kao “pametni lijek” minimalno djeluje na nigrostrijatalni dopaminski put u bazalnim ganglijima te tuberoinfudibularni put  i na taj način je smanjen rizik od nuspojava poput ekstrapiramidalnih simptoma (EPS) i hiperprolaktinemije u odnosu na druge antipsihotike.

Farmakokinetika aripiprazola

Aripriprazol je u Republici Hrvatskoj registriran u obliku tableta, a u svijetu ga nalazimo i u drugim oblicima kao što su raspadljive tablete, tekući oblik i intramuskularna brzodjelujuća injekcija kao i depot oblik. Vrijeme poluživota aripriprazola je 75 sati, a njegovog glavnog metabolita dehidroaripriprazola je 94 sata. Eliminira se većim djelom preko jetrenog metabolizma i to preko dva enzima sustava citokroma P 450 (CYP3A4 i CYP2D6). Zbog toga je ponekad potrebno prilagoditi dozu kod inhibitora ili induktora navedenih enzima.

Apsorpcija

Vršne plazmatske koncentracije postiže 3 do 5 sati nakon primjene lijeka. Koncentracije u plazmi su veće kod peroralnog oblika nego kod drugih formulacija lijeka. Može se uzimati neovisno o obroku.

Distribucija

Volumen  distribucije aripriprazola je 4.9L/Kg , a zajedno s glavnim metabolitom dehidroaripriprazolom u više od 99% su vezani za serumske proteine, primarno za albumin. 

Prikaz slučaja 1:

M-M, r. 1987.g., ugostiteljski radnik, neoženjen, bez djece, prvu psihotičnu epizodu je imao 2009.g., hospitaliziran je i vođen pod dijagnozom akutnog i prolaznog psihotičnog poremećaja sa simptomima shizofrenije (F 23.1) prema MKB 10. U akutnoj fazi primao je terapiju olanzapinom, promazinom, diazepamom i zolpidemom. Kroz mjesec dana postupno dolazi do poboljšanja psihičkog stanja, blijeđenja produktivnih simptoma te je otpušten u poboljšanom stanju remisije. Redovito dolazi na ambulantne psihijatrijske kontrole jednom mjesečno te se kroz nekoliko kontrola titrira terapija te na kraju ima monoterapiju olanzapina od 10 mg uvečer.

Drugu egzacerbaciju psihotičnog procesa imao je početkom 2013.g., te je drugi puta hospitaliziran. U kliničkoj slici su dominirali pozitivni simptomi, dezorganizirano ponašanje, ideje odnosa uz suspektne auditivne halucinacije. Revidirana je dotadašnja radna dijagnoza i prema kriterijima MKB 10 postavljena je dijagnoza paranoidne shizofrenije (F 20.0). Na primjenjenu terapiju haloperidola, promazina, olanzapina i diazepama kroz dva mjeseca dolazi do poboljšanja psihičkog stanja te je otpušten u stanju zadovoljavajuće remisije. Kroz nekoliko ambulantnih kontrolnih pregleda postupno se reducira terapija te ostaje na monoterapiji olanzapinom. Bolesnik je postupno dobivao na tjelesnoj težini, te se u odnosu na zadnju hospitalizaciju  udebljao oko 20 kg. U rujnu 2013.g. se kod  laboratorijskih pretraga utvrdi porast masnoća u krvi, povećanje periferne rezistencije na inzulin i predijabetičko stanje.

Olanzapin se u cross titraciji zamijeni aripriprazolom u dozi od 15 mg (ujutro 5 mg, uvečer 10 mg). U slijedećih godinu dana nije došlo do pogoršanja, a na redovitim mjesečnim ambulantnim kontrolama psihičko stanje pacijenta se ocjenjuje potpunom remisijom. Izgubio je postupno na težini 25 kg (koje je nakupio u odosu na premorbidnu tjelsnu težinu), s čime je bolesnik bio jako zadovoljan. Diskretna afektivna suženost koja je bila prisutna na monoterapiji olanzapinom se neočekivano oporavila na monoterapiji aripriprazolom. Treba naglasiti da je kod bolesnika došlo do značajnog poboljšanja kvalitete života i socijalnog funkcioniranja te se zaposlio i ostvario emocionalnu vezu.

Prikaz slučaja 2:

S-V, r. 1956.g., neoženjen, bez djece,, u invalidskoj mirovini, dugogodišnji forenzični shizofreni pacijent refrakteran na terapiju. Kod bolesnika u kliičkoj slici zaostaju brojne sekvele na kognitivnoj, afektivnoj i vojno nagonskoj sferi uz dezorganizirani tijek mišljenja i gotovo kontinuirane cenestetske i auditivne halucinacije te kompulzivno pijenje vode koje je često zahtjevalo promptnu korekciju elektrolitskog statusa. U dosadašnjoj terapiji bolesnik je primao sve antipsihotike registrirane u RH u raznim kombinacijama, augmentirane stabilizatorima raspoloženja (uključivo i litij), ali nije došlo do bitnijeg poboljšanja psihičkog stanja.

Kada je aripriprazol tijekom 2013.g. postao dostupan, korigirana mu je dotadašnja terapija (klozapin, litij karbonat, levopromazin, amisulprid) te je uveden aripriprazol u maksimalnoj dozi (uz klozapin i litij karbonat) pri čemu je postupno došlo do poboljšanja psihičkog stanja, značajnog smanjenja produktivne simptomatike, kompulzivno pijenje vode nije bilo više izraženo, a formalni poremećaji mišljenja su bili manje izraženi uz bitni terapijski pozitivni pomak na voljno nagonskom planu. Ovakvo poboljšano stanje se održava u kontinuitetu zadnjih godinu i pol dana, a suradljivost bolesnika je veća u odnosu ne period liječenja s drugim antipsihoticima.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Laktuloza

Zatvor ne bira ni vrijeme ni mjesto – kako nježno potaknuti crijeva na rad?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteZatvor označava rijetko, otežano ili nepotpuno pražnjenje crijeva, najčešće definirano kao manje od tri stolice tjedno. Uzroci mogu biti prehrana siromašna vlaknima, nedostatak tjelesne aktivnosti, dehidracija, stres, neki lijekovi ili promjene životnog ritma. Zatvor može biti prolazan, ali i kroničan te značajno utjecati na kvalitetu života. Nefarmakološke mjere – temelj svakog liječenja Prije primjene lijekova, […]

Ljetne viroze

Ljetne viroze

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLjeto je vrijeme sunčanih dana, mora, putovanja i druženja, no nije imuno na viroze. Iako viroze najčešće povezujemo s hladnijim dijelom godine, određeni virusi preferiraju tople uvjete i šire se baš tijekom ljeta. Te tzv. ljetne viroze uglavnom su blaže prirode, ali mogu uzrokovati neugodne simptome, osobito kod djece, starijih osoba i kroničnih bolesnika. Ljetne […]

Neurologija

EEG nalaz djeteta – usporenje osnovne aktivnosti i zašiljeni valovi u TPO regijama desno

Laserske metode

Primjena lasera u urološkoj kirurgiji

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMnoga su tehnološka otkrića koja danas imaju značajnu primjenu u medicini otkrivena u drugim područjima, a tek kasnije prihvaćena i široko korištena u medicini. Tako je, na primjer, ultrazvuk razvijen najprije u vojnoj mornarici pa tek dosta kasnije prihvaćen u medicini. Nadalje, penicilin je zapravo otkriven slučajno jer je škotski biolog Alexander Fleming zaboravio komad […]

Degenerativna ozljeda meniska

Degenerativna ozljeda meniska – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKlasifikacija ozljeda. Jednostavno rečeno degenerativna ozljeda meniska je zapravo ruptura meniska koja sporo napreduje, obično je horizontalno položena i u stražnjem rogu meniska. No, također se može nalaziti i u drugim dijelovima meniska. Obično se i druge degenerativne promjene zgloba javljaju paralelno s degenerativnom ozljedom meniska. Rupture meniska mogu se klasificirati kao akutne ili degenerativne. […]

Neurologija

Nalaz MR hipofize nakon operacije makroadenoma – prisutan recidiv

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Panični napadaj i tablete za smirenje?

Psihijatrija

Mladi i digitalne tehnologije – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDigitalni tehnologije formiraju novu okolinu u kojoj svi živimo, posebno mladi. Društveni život se posljedično razvija sukladno tome. Proces odrastanja danas je raznolikiji, ali i postupniji. Velik broj upoznavanja, razvijanja novih odnosa, razgovora s partnerom ili prijateljima, prekida odnosa, privatnih odnosa, sklapanja poslovnih dogovora, se odvija online. Mnogima je to danas već istovjetno fizičkoj komunikaciji […]

Psihijatrija

Psihoza uzrokovana supstancama versus primarne psihoze – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrethode li problemi s uporabom kanabisa ili se javljaju zajedno s psihozom također može biti irelevantno na temelju nalaza druge nedavne švedske kohortne studije, izvijestila je Solja Niemelä, Turku, Finska. U studiji je sudjelovalo 1820 pacijenata s prvom epizodom primarne psihoze (84,7% muškaraca; prosječna dob 26,8 godina) praćeno u prosjeku približno 6 godina. Korištenje antipsihotika […]

Psihijatrija

Esketamin u liječenju depresije otporne na liječenje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovo istraživanje pokazuje kako je esketamin u kombinaciji s inhibitorom ponovne pohrane serotonina (SSRI) i noradrenalina (SNRI) za depresiju otpornu na liječenje (TRD) bio je povezan sa značajno nižim stopama nekoliko štetnih ishoda u odnosu na esketamin uz selektivni inhibitor ponovne pohrane serotonina (SSRI). Prethodna istraživanja pokazala su da je esketamin u kombinaciji s bilo […]

Psihijatrija

Pretjerana pospanost – ozbiljan zdravstveni problem

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovoobjavljeni stav Američke akademije za medicinu spavanja (AASM) ističe pospanost kao ključni simptom poremećaja spavanja i budnosti te niza psihijatrijskih i neuroloških poremećaja stoga se smatra kako je procjena i liječenje pospanosti kod pacijenata od velike važnosti. Izjava je objavljena u Journal of Clinical Sleep Medicine. Pretjerana pospanost ima dalekosežne učinke na zdravlje. Ona predstavlja […]

Psihijatrija

Zašto se panični i depresivni poremećaji vraćaju?

Psihijatrija

Trudnoća i postpartalno razdoblje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStudije o dugoročnim učincima in utero izloženosti SIPSS-u na pojavu poremećaja autističnog spektra i poremećaja pažnje/hiperaktivnosti dale su proturječne rezultate. Dok neki sugeriraju umjereno povećan rizik za ove poremećaje, drugi nakon kontrole težine majčinog psihičkog poremećaja i genetske predispozicije nisu pokazali takvu povezanost. Što se tiče inhibitora ponovne pohrane serotonina i noradrenalina kao što su […]

Psihijatrija

Trudnoća i postpartalno razdoblje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZa žene koje boluju od depresije, anksioznosti, bipolarnog afektivnog poremećaja ili drugih psihijatrijskih poremećaja ili imaju rizik za razvoj depresije, briga o mentalnom zdravlju tijekom trudnoće i nakon poroda predstavlja važno pitanje. Najnovija istraživanja sugeriraju da rizici od recidiva bolesti, suicidalnog ponašanja i nepovoljnih opstetričkih ishoda zbog neliječene majčine depresije često nadmašuju relativno niske teratogene […]