Aripiprazol – klinička učinkovitost u liječenju shizofrenije i bipolarnog poremećaja

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Aripiprazol predstavlja psihofarmak iz skupine tzv. “atipičnih antipsihotika”. Aripiprazol predstavlja značajan pomak u liječenju shizofrenije zahvaljujući njegovoj visokoj učinkovitosti uslijed svog neuroreceptorskog profila djelovanja, što dovodi do poboljšanja kliničkih simptoma akutne faze bolesti.

To je prvi antipsihotik koji je razvijen kao parcijalni agonist dopaminskih D2 receptora, slabi antagonist 5-HT2A serotoninskih receptora povezano s serotoninsko-dopaminskim antagonizmom i parcijalni agonist 5HT1A serotoninskoh receptora. Aripiprazol predstavlja značajan pomak u liječenju shizofrenije zahvaljujući njegovoj visokoj učinkovitosti uslijed svog neuroreceptorskog profila djelovanja, što dovodi do poboljšanja kliničkih simptoma akutne faze bolesti, smanjujući rizik od ponovnog recidiva bolesti i time utječući na maksimalno mogući povratak razine prijašnjeg funkcioniranja bolesnika, sprječavajući progresiju kronične neurodegenerativne bolesti kakva je shizofrenija. 

Kao i za sve ostale antipsihotike aktivnost aripiprazolana D3 dopaminske receptore ostaje za sada nerazjašnjena. Aripiprazol je lijek koji u kliničkoj praksi pokazuje visoku učinkovitost u liječenju pozitivnih simptoma Shizofrenije (1), te maničnih simptoma manične epizode i miješanih epizoda kod pacijenata s Bipolarnim afektivnim poremećajem (2,3).

Aripiprazol nema farmakološkog učinka povezanog sa sedacijom. Jedna od vrlo važnih značajki aripiprazola je da on posjeduje malo ili nimalo sklonosti izazivanja porasta tjelesne težine, zbog toga što nema antihistaminskih svojstava ili aktivnosti 5HT2C serotoninskog antagonizma. Nadalje čini se da aripiprazol ima vrlo malo ili nimalo povezanosti sa dislipidemijom uzrokovanom primjenom antipsihotika. U slučajevima kada bi se pacijente s porastom tjelesne težine i dislipidemijom kao nuspojavom primjene ostalih antipsihotika prebacilo na aripiprazol došlo bi do redukcije tjelesne težine i snižavanja koncentracije triglicerida. Razlog ovako niskog metaboličkog rizika za aripiprazol su nepoznati.

Aripiprazol također pokazuje nisku sklonost izazivanja hiperprolaktinemije, ili produljenja QT intervala u bolesnika sa shizofrenijom ili shizoafektivnim poremećajem (4). Aripiprazol je također pokazao visoku učinkovitost u terapiji održavanja i sprečavanju rekurentnosti manične faze bipolarnog poremećaja, dok ne pokazuje učinkovitost u liječenju depresivne epizode i sprečavanju rekurentnosti odnosno relapsa depresivne faze bipolarnog poremećaja (2). Sve gore navedeno čini aripiprazol svakako jednim od značajnih i važnih psihofarmaka koji nam stoje na raspolaganju u terapiji pacijenata sa shizofrenijom i bipolarnim poremećajem.

Prikaz slučaja:

Bolesnica stara 22 godine, neudana, bez djece, živi s roditeljima, po zanimanju trgovac, nezaposlena. Njezina obiteljska anamneza negativna je na psihijatrijske bolesti. Anamnestički podaci o ranom razvoju, školovanju, kao i o životnom tijeku do pojave bolesti su bez značajnijih osobitosti. Do pojave psihičke bolesti bolesnica je bila bez značajnijeg somatskog pobola.

Bolest je započela u rujnu 2014. u dobi bolesnice od 21 godine. Tada je hitno primljena na liječenje u Jedinicu intenzivne skrbi Odjela socijalne psihijatrije Klinike za psihijatriju KBC «Sestre milosrdnice» pod kliničkom slikom akutne manične epizode. Doznaje se da je pacijentica četiri tjedna prije dolaska na liječenje počela osjećati višak energije, odlučila je da će upisati pravni fakultet bez prethodne pripreme, počela je neumjereno trošiti na obiteljsku kreditnu karticu svojih roditelja uplaćujući putovanje u inozemstvo, kupujući namještaj iako je onaj u stanu po navodima roditelja bio posve zadovoljavajući.

Roditelji, koji dolaze u njenoj pratnji opisuju također pojavu napetosti nervoze i razdražljivosti kod pacijentice koja je nekoliko dana prije dolaska u bolnicu počela pokazivati i verbalnu agresivnost prema roditeljima. Počela je i tvrditi kako je povezana s važnim osobama iz društvenog života. Noću je sve manje vremena spavala, dizala bi se iz kreveta, te nazivala prijateljice. Roditelji inače opisuju pacijenticu kao vedru osobu, sklonu druženju, oduvijek pomalo “hiperaktivnu”.

U psihičkom statusu pacijentice kod dolaska izražena je logoroičnost, nedistanciranost, psihomotorna eleviranost, snižen prag tolerancije na frustraciju, disociranost misaonog duktusa, euforično raspoloženje, povišenje voljno nagonskih dinamizama, uz sumanute ideje vlastite veličine. Izražen je hipotenacitet te hipervigilitet pažnje, uz posvemašnji nedostatak uvida i kritičnosti u svoje stanje.

Liječenje se u početku provelo u Jedinici intenzivne skrbi, a potom po djelomičnoj stabilizaciji psihičkog stanja na Odjelu socijalne psihijatrije. U terapiju je odmah uveden aripiprazol uz postupnu titraciju lijeka sve do ukupne dnevne  doze od 30mg/dan uz stabilizator raspoloženja valproat u dozi od 3x500mg/dan, te uz istodobnu primjenu konkomitantne anksiolitičke terapije diazepama. Na primjenjenu medikamentoznu terapiju, uz uključivanje pacijentice u svakodnevne grupnoterapijske i sociookupacijske aktivnosti terapijske zajednice odjela postupno dolazi do stabilizacije i značajnog poboljšanja psihičkog stanja.

Nakon provedenog stacionarnog liječenja pacijentica je otpuštena kući u listopadu 2014. Od tada pacijentica dolazi na redovite kontrolne preglede psihijatra, redovito uzima preporučenu medikamentoznu terapiju, koja se obzirom na stabilnu psihičku remisiju pacijentice postupno smanjuje na dozu aripiprazola od 15mg/dan, te valproata 3x300mg/dan. Osam mjeseci po remisiji iz bolnice psihičko stanje pacijentice je stabilno i zadovoljavajuće.

Zaključno možemo reći kako je za sada postignuto stanje stabilne psihičke remisije  pacijentice koja je u cijelosti funkcionalna i skladna kako u obiteljskom okružju, tako i u laboralnoj sredini (u međuvremenu se zaposlila). Svakako se može ustvrditi kako je aripiprazol atipični antipsihotik koji je u prikazanom slučaju pokazao visoku učinkovitost u kontroli svih simptoma akutne manične epizode Bipolarnog afektivnog poremećaja. Važna je i značajna sigurnost od nastanka nepoželjnih nuspojava koje su blage i kratkotrajne.

Literatura:

1. Schizophrenia Research, Volume 150, Issue 1, October 2013, Pages 281–288 Pharmacokinetics, tolerability and safety of aripiprazole once-monthly in adult schizophrenia: An open-label, parallel-arm, multiple-dose study.
2. J Affect Disord. 2011 Jan;128 Suppl 1:S21-8. doi: 10.1016/S0165-0327(11)70005-2. A clinical review of aripiprazole in bipolar depression and maintenance therapy of bipolar disorder. Yatham LN1.
3. J Affect Disord. 2011 Oct;133(3):361-70. doi: 10.1016/j.jad.2010.10.018. Epub 2010 Oct30. Aripiprazole monotherapy in the treatment of bipolar disorder: a meta-analysis.Fountoulakis KN1, Vieta E, Schmidt F.
4. Drugs. 2004;64(15):1715-36.Aripiprazole: a review of its use in schizophrenia and schizoaffective disorder. Swainston Harrison T1, Perry CM.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Bipolarni poremećaj

Precizna psihijatrija

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePodručje psihijatrije doživljava transformativni pomak prema preciznoj medicini, paradigmi koja prilagođava liječenje jedinstvenim karakteristikama pojedinih pacijenata. Ovaj pristup odražava napredak u područjima kao što su onkologija i kardiologija, gdje su precizni alati već revolucionirali skrb za pacijente. Cilj precizne psihijatrije bio bi identificirati podtipove psihijatrijskih poremećaja i prilagoditi tretmane koristeći mjerljive, objektivne podatke. Koristeći funkcionalni […]

Depresija

Učinkovitost elektrostimulativne terapije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno istraživanje pokazuje kako elektrostimulativna terapija (EST) značajno poboljšava simptome depresije. Nalazi govore u prilog stajališta kako je EST sigurna i učinkovita metoda liječenja kada se primjenjuje kod odgovarajućim skupinama pacijenata, smatra voditeljica studije Julie Langan Martin. Također navodi kako unatoč očitoj učinkovitosti kod širokog raspona psihijatrijskih poremećaja uključujući veliku depresiju, bipolarni poremećaj i shizofreniju, […]

Shizofrenija

Ima li moj ujak shizofreniju?

Bolničko liječenje

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaJedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Shizofrenija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteCilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Trudnoća

Shizofrenija i trudnoća – treba li korigirati terapiju?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Bipolarni afektivni poremećaj 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFarmakološki tretmani Samo je pet lijekova — kariprazin, lumateperon, lurasidon, kombinacija olanzapina i fluoksetina i kvetiapin — odobreno za liječenje akutne faze bipolarnog poremećaja. Korištenje antipsihotika i antikonvulziva — od kojih oba pomažu stabilizirati raspoloženje — raste, ali litij ostaje prvi izbor za ovo stanje, unatoč svojoj starosti i nepotpunom razumijevanju njegovog djelovanja. Usprkos tome, […]

Psihijatrija

Istraživanje bipolarnog afektivnog poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteBipolarni poremećaj je čest i pogađa oko 3% osoba diljem svijeta. Unatoč visokoj prevalenciji, stručnjaci kažu kako se ovaj poremećaj ponekad nedovoljno razumije i dijagnosticira. Prošlo je više od 50 godina otkako je Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) odobrila litij, zlatni standard za bipolarni poremećaj. No, litij, kao i desetak antikonvulziva i atipičnih […]

Psihijatrija

Samopouzdanje i javni nastup – molim savjet

Psihijatrija

Utjecaj nesanice na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSve više literature ukazuje kako poremećaji spavanja utječu na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja. Iako se nesanica dugo smatrala simptomom depresije, čini se da ona utječe na tijek i odgovor na liječenje samog depresivnog poremećaja. Očekivalo bi se da će poremećaj spavanja nestati uz odgovarajuću terapiju antidepresivima zajedno s drugim simptomima depresivnog poremećaja. Iako se […]

Psihijatrija

Rizici za razvoj psihijatrijski poremećaja kod osoba s insomnijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteO rizicima od razvoja psihijatrijskih poremećaja kod osoba s poremećajima spavanja manje se vodi računa nego o poremećajima spavanja povezanim s psihijatrijskim poremećajima. Ipak, postoje dokazi da su poremećaji spavanja povezani s povećanim rizikom od razvoja psihijatrijskih poremećaja. Vezano uz rizik od razvoja velikog depresivnog poremećaja, osobe s insomnijom, kao i osobe s hipersomnijom imaju […]

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta6. Alkoholizam Uporaba alkohola može dovesti do dvije vrste problema: ovisnost i zlouporaba. Ovisnost je karakterizirana prilagodbom koja se javlja s ponovljenom konzumacijom alkohola što rezultira tolerancijom na učinke alkohola i simptomima ustezanja koji se javljaju nakon prekida konzumacije. Kod zlouporabe se problemi javljaju u životu zbog štetnih posljedica koje proizlaze iz od izravnih učinaka […]

Psihijatrija

Depresija – molim savjet

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta3. Generalizirani anksiozni poremećaj Kao i kod velikog depresivnog poremećaja i bipolarnog poremećaja, promjena spavanja jedna je od ključnih značajki generaliziranog anksioznog poremećaja. U ovom slučaju ova promjena je poremećaj sna (poteškoće s usnivanjem ili prosnivanjem) koji pogađa više od polovice osoba s generaliziranim anksioznim poremećajem. Postoji malo podataka o polisomnografskim značajkama koje karakteriziraju spavanje […]