Aripiprazol

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Privilegija je za psihijatre, ujedno dobrobit za pacijente je mogućnost novog terapijskog izbora u liječenju psihijatrijskih bolesti i poremećaja.

Privilegija je za psihijatre, ujedno dobrobit za pacijente je mogućnost novog terapijskog izbora u liječenju psihijatrijskih bolesti i poremećaja. Aripiprazol nije samo novi generički lijek u Hrvatskoj, već je on prije svega novi antipsihotik na dispoziciji hrvatskim liječnicima i bolesnicima. Iako novi u našoj zemlji, hrvatski psihijatri sudjelovali su u kliničkim studijama koje su bile značajne za odobravanje indikacije za ovaj atipični antipsihotik. FDA je odobrila upotrebu ovog lijeka za liječenje shizofrenije 2002. godine, za primjenu kod akutnih maničnih i mješovitih epizoda 2005. godine, kao dodatnu terapiju za liječenje depresije 2007. godine, a za liječenje iritabilnosti kod djece s autizmom 2009. godine. FDA je objavila i upozorenje kojim aripiprazol nije odobren za liječenje starijih pacijenata s psihozama povezanim s demencijom, te djece, adolescenata i mlađih odraslih osoba na terapiji antidepresivima zbog velikog depresivnog poremećaja i drugih psihijatrijskih poremećaja s povećanim rizikom javljanja suicidalnih promišljanja i ponašanja. U Hrvatskoj je aripiprazol indiciran za liječenje shizofrenije u odraslih i adolescenata u dobi od 15 i više godina. Aripiprazol je indiciran za liječenje umjerenih do teških maničnih epizoda bipolarnog poremećaja tipa I, te za sprječavanje novih maničnih epizoda u bolesnika s predominantno maničnim epizodama koje su dobro reagirale na liječenje aripiprazolom.

Praktična je primjena dnevne doze jedanput na dan neovisno o obrocima. Preporučena doza u liječenju shizofrenije je 10-15 mg početno, terapijski raspon 10-30 mg, a doza održavanja l5 mg dnevno. U maničnim epizodana preporučena početna doza je 15 mg na dan, kao monoterapija ili kombinirana terapija. Za spriječavanje ponavljanja maničnih epizoda potrebno je nastaviti terapiju istom dozom.
Aripiprazol se dobro apsorbira, hrana nema utjecaj na farmakoninetiku. Veže se 99% za serumske bjelančevine. Metabolizira se u jetri dehidrogenacijom, hidroksilacijom i N-dealkilacijom uključujući enzime CYP2D6 i CYP3A4. Srednje poluvrijeme eliminacije iznosi 75 sati a izlučuje se urinom i fecesom.

Mehanizam djelovanja  aripiprazola je parcijalni agonizam D2 receptora  Aripiprazol je takođe parcijalni agonist 5-HT1A receptora i poput drugih atipičnih antipsihotika posjeduje antagonistički učinak na 5-HT2A receptoru  Također izražava antagonistički učinak za 5-HT7 receptor i djeluje kao parcijalni agonist na 5-HT2C receptoru. Aripiprazol ima umjeren afinitet za histaminski, α-adrenergički i D4 receptore, kao i za serotoninski transporter. On nema afinitet za kolinergičke muskarinske receptore. Agonistički učinak na 5-HT2C receptor mogući uzrok minimalnog uvećanja telesne težine tokom terapije.

Dugogodišnja primjena aripiprazola osim učinkovitosti pokazala je i dobru podnošljivost. Najčešće zabilježene nuspojave su akatizija i mučnina, česti simptomi su nemir, nesanica, tjeskoba, sedacija, glavobolja, omaglica, zamagljeni vid, hipersekrecija sline, umor, manje često javlja se depresija, tahikardija, ortostatska hipotenzija.
Oprez je potreban pri primjeni aripiprazola u bolesnika s teškim oštećenjem funkcije jetre, a posebice pri maksimalnoj dnevnoj dozi od 30 mg. U bolesnika s blagim do umjerenim oštećenjem funkcije jetre nije potrebno prilagođavatidozu. U bolesnika s oštećenjem funkcije bubrega nije potrebno prilagođavati dozu. Kod starijih osoba potrebno je razmotriti primjenu niže početne doze kada to dozvoljavaju klinički čimbenici s obzirom na veću osjetljivost te populacije. Aripiprazol se mora davati uz oprez bolesnicima koji boluju od kardiovaskularnih bolesti (infarkt miokarda ili ishemijska bolest srca, zatajivanje srca ili poremećaji provodljivosti), cerebrovaskularnih bolesti, u stanjima koja mogu predisponirati bolesnika za razvoj hipotenzije (dehidracija, hipovolemija i liječenje antihipertenzivnim lijekovima) ili hipertenzije, uključujući akceleriranu ili malignu hipertenziju. Uz primjenu antipsihotika, zabilježeni su i slučajevi venske tromboembolije. Budući bolesnici liječeni antipsihoticima često imaju stečene čimbenike rizika za razvoj venske tromboembolije, potrebno je ustanoviti sve moguće faktore rizika za razvoj venske tromboembolije prije i za vrijeme liječenja aripiprazolom, uz provođenje preventivnih mjera. Oprez je naravno potreban kod bolesnika s konvulzivnim poremećajima u anamnezi. Porast tjelesne težine je zbog komorbiditeta, nezdravih životnih navika i uzimanja antipsihotika uobičajen u bolesnika sa shizofrenijom i bipolarnom manijom. Kliničke studije nisu povezale aripiprazol s klinički značajnim povećanjem tjelesne težine.

Obzirom na razgradnju u jetri interakcije s brojnim lijekovima su moguće. Pri istovremenoj primjeni jakih inhibitora enzima CYP3A4 ili CYP2D6 i aripiprazola, treba smanjiti dozu aripiprazola. Pri istovremenoj primjeni jakih induktora enzima CYP3A4 i aripiprazola, dozu aripiprazola treba povisiti. Obzirom na antagonizam prema α1 adrenergičkim receptorima, aripiprazol može pojačati učinak pojedinih antihipertenzivnih lijekova.  

LITERATURA:

1.Otsuka America Pharmaceutical, Inc. Abilify (aripiprazole) tablets prescribing information. Rockville, MD; 2005 Apr.
2.Shapiro, DA et al. (2003). „Aripiprazole, A Novel Atypical Antipsychotic Drug with a Unique and Robust Pharmacology“. Neuropsychopharmacology 28 (8): 1400–1411.
3.Goodnick PJ, Jerry JM. Aripiprazole: profile on efficacy and safety. Expert Opin Pharmacother. 2002; 3:1773-81.
4.Stahl SM. Dopamine system stabilizers, aripiprazole, and the next generation of antipsychotics, part 2. Illustrating their mechanism of action. J Clin Psychiatry. 2001; 62:923-24
5.American Diabetes Association; American Psychiatric Association; American Association of Clinical Endocrinologists; North American Association for the Study of Obesity. Consensus development conference on antipsychotic drugs and obesity and diabetes. Diabetes Care. 2004; 27:596-601.
6.American Psychiatric Association. Practice guideline for the treatment of patients with schizophrenia, second edition. Am J Psychiatry. 2004; 161(2 Suppl):1-56.
7.Expert Group. ’Schizophrenia and Diabetes 2003’ expert consensus meeting, Dublin, 3–4 October 2003: consensus summary. Br J Psychiatry. 2004; 47(Suppl):S112-4. 
8.Food and Drug Administration. Public health advisory: deaths with antipsychotics in elderly patients with behavioral disturbances. Rockville, MD; 2005 Apr 11. From the FDA website.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Zašto se panični i depresivni poremećaji vraćaju?

Psihijatrija

Bipolarni afektivni poremećaj 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFarmakološki tretmani Samo je pet lijekova — kariprazin, lumateperon, lurasidon, kombinacija olanzapina i fluoksetina i kvetiapin — odobreno za liječenje akutne faze bipolarnog poremećaja. Korištenje antipsihotika i antikonvulziva — od kojih oba pomažu stabilizirati raspoloženje — raste, ali litij ostaje prvi izbor za ovo stanje, unatoč svojoj starosti i nepotpunom razumijevanju njegovog djelovanja. Usprkos tome, […]

Psihijatrija

Istraživanje bipolarnog afektivnog poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Psihijatrija

Utjecaj nesanice na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSve više literature ukazuje kako poremećaji spavanja utječu na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja. Iako se nesanica dugo smatrala simptomom depresije, čini se da ona utječe na tijek i odgovor na liječenje samog depresivnog poremećaja. Očekivalo bi se da će poremećaj spavanja nestati uz odgovarajuću terapiju antidepresivima zajedno s drugim simptomima depresivnog poremećaja. Iako se […]

Psihijatrija

Rizici za razvoj psihijatrijski poremećaja kod osoba s insomnijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteO rizicima od razvoja psihijatrijskih poremećaja kod osoba s poremećajima spavanja manje se vodi računa nego o poremećajima spavanja povezanim s psihijatrijskim poremećajima. Ipak, postoje dokazi da su poremećaji spavanja povezani s povećanim rizikom od razvoja psihijatrijskih poremećaja. Vezano uz rizik od razvoja velikog depresivnog poremećaja, osobe s insomnijom, kao i osobe s hipersomnijom imaju […]

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta6. Alkoholizam Uporaba alkohola može dovesti do dvije vrste problema: ovisnost i zlouporaba. Ovisnost je karakterizirana prilagodbom koja se javlja s ponovljenom konzumacijom alkohola što rezultira tolerancijom na učinke alkohola i simptomima ustezanja koji se javljaju nakon prekida konzumacije. Kod zlouporabe se problemi javljaju u životu zbog štetnih posljedica koje proizlaze iz od izravnih učinaka […]

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta5. Shizofrenija Za razliku od prethodno navedenih psihijatrijskih poremećaja, spavanje nije temeljna značajka shizofrenije. Međutim, problemi sa spavanjem, uključujući poteškoće s uspavljivanjem i prosnivanjem (održavanjem sna bez buđenja) te smanjenu kvalitetu sna, česti su kod oboljelih od shizofrenije, iako ne postoje sustavni epidemiološki podaci o prevalenciji poremećaja spavanja u ovoj populaciji. Dodatna vrsta problema sa […]

Psihijatrija

Samopouzdanje i javni nastup – molim savjet