Aripiprazol

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Privilegija je za psihijatre, ujedno dobrobit za pacijente je mogućnost novog terapijskog izbora u liječenju psihijatrijskih bolesti i poremećaja.

Privilegija je za psihijatre, ujedno dobrobit za pacijente je mogućnost novog terapijskog izbora u liječenju psihijatrijskih bolesti i poremećaja. Aripiprazol nije samo novi generički lijek u Hrvatskoj, već je on prije svega novi antipsihotik na dispoziciji hrvatskim liječnicima i bolesnicima. Iako novi u našoj zemlji, hrvatski psihijatri sudjelovali su u kliničkim studijama koje su bile značajne za odobravanje indikacije za ovaj atipični antipsihotik. FDA je odobrila upotrebu ovog lijeka za liječenje shizofrenije 2002. godine, za primjenu kod akutnih maničnih i mješovitih epizoda 2005. godine, kao dodatnu terapiju za liječenje depresije 2007. godine, a za liječenje iritabilnosti kod djece s autizmom 2009. godine. FDA je objavila i upozorenje kojim aripiprazol nije odobren za liječenje starijih pacijenata s psihozama povezanim s demencijom, te djece, adolescenata i mlađih odraslih osoba na terapiji antidepresivima zbog velikog depresivnog poremećaja i drugih psihijatrijskih poremećaja s povećanim rizikom javljanja suicidalnih promišljanja i ponašanja. U Hrvatskoj je aripiprazol indiciran za liječenje shizofrenije u odraslih i adolescenata u dobi od 15 i više godina. Aripiprazol je indiciran za liječenje umjerenih do teških maničnih epizoda bipolarnog poremećaja tipa I, te za sprječavanje novih maničnih epizoda u bolesnika s predominantno maničnim epizodama koje su dobro reagirale na liječenje aripiprazolom.

Praktična je primjena dnevne doze jedanput na dan neovisno o obrocima. Preporučena doza u liječenju shizofrenije je 10-15 mg početno, terapijski raspon 10-30 mg, a doza održavanja l5 mg dnevno. U maničnim epizodana preporučena početna doza je 15 mg na dan, kao monoterapija ili kombinirana terapija. Za spriječavanje ponavljanja maničnih epizoda potrebno je nastaviti terapiju istom dozom.
Aripiprazol se dobro apsorbira, hrana nema utjecaj na farmakoninetiku. Veže se 99% za serumske bjelančevine. Metabolizira se u jetri dehidrogenacijom, hidroksilacijom i N-dealkilacijom uključujući enzime CYP2D6 i CYP3A4. Srednje poluvrijeme eliminacije iznosi 75 sati a izlučuje se urinom i fecesom.

Mehanizam djelovanja  aripiprazola je parcijalni agonizam D2 receptora  Aripiprazol je takođe parcijalni agonist 5-HT1A receptora i poput drugih atipičnih antipsihotika posjeduje antagonistički učinak na 5-HT2A receptoru  Također izražava antagonistički učinak za 5-HT7 receptor i djeluje kao parcijalni agonist na 5-HT2C receptoru. Aripiprazol ima umjeren afinitet za histaminski, α-adrenergički i D4 receptore, kao i za serotoninski transporter. On nema afinitet za kolinergičke muskarinske receptore. Agonistički učinak na 5-HT2C receptor mogući uzrok minimalnog uvećanja telesne težine tokom terapije.

Dugogodišnja primjena aripiprazola osim učinkovitosti pokazala je i dobru podnošljivost. Najčešće zabilježene nuspojave su akatizija i mučnina, česti simptomi su nemir, nesanica, tjeskoba, sedacija, glavobolja, omaglica, zamagljeni vid, hipersekrecija sline, umor, manje često javlja se depresija, tahikardija, ortostatska hipotenzija.
Oprez je potreban pri primjeni aripiprazola u bolesnika s teškim oštećenjem funkcije jetre, a posebice pri maksimalnoj dnevnoj dozi od 30 mg. U bolesnika s blagim do umjerenim oštećenjem funkcije jetre nije potrebno prilagođavatidozu. U bolesnika s oštećenjem funkcije bubrega nije potrebno prilagođavati dozu. Kod starijih osoba potrebno je razmotriti primjenu niže početne doze kada to dozvoljavaju klinički čimbenici s obzirom na veću osjetljivost te populacije. Aripiprazol se mora davati uz oprez bolesnicima koji boluju od kardiovaskularnih bolesti (infarkt miokarda ili ishemijska bolest srca, zatajivanje srca ili poremećaji provodljivosti), cerebrovaskularnih bolesti, u stanjima koja mogu predisponirati bolesnika za razvoj hipotenzije (dehidracija, hipovolemija i liječenje antihipertenzivnim lijekovima) ili hipertenzije, uključujući akceleriranu ili malignu hipertenziju. Uz primjenu antipsihotika, zabilježeni su i slučajevi venske tromboembolije. Budući bolesnici liječeni antipsihoticima često imaju stečene čimbenike rizika za razvoj venske tromboembolije, potrebno je ustanoviti sve moguće faktore rizika za razvoj venske tromboembolije prije i za vrijeme liječenja aripiprazolom, uz provođenje preventivnih mjera. Oprez je naravno potreban kod bolesnika s konvulzivnim poremećajima u anamnezi. Porast tjelesne težine je zbog komorbiditeta, nezdravih životnih navika i uzimanja antipsihotika uobičajen u bolesnika sa shizofrenijom i bipolarnom manijom. Kliničke studije nisu povezale aripiprazol s klinički značajnim povećanjem tjelesne težine.

Obzirom na razgradnju u jetri interakcije s brojnim lijekovima su moguće. Pri istovremenoj primjeni jakih inhibitora enzima CYP3A4 ili CYP2D6 i aripiprazola, treba smanjiti dozu aripiprazola. Pri istovremenoj primjeni jakih induktora enzima CYP3A4 i aripiprazola, dozu aripiprazola treba povisiti. Obzirom na antagonizam prema α1 adrenergičkim receptorima, aripiprazol može pojačati učinak pojedinih antihipertenzivnih lijekova.  

LITERATURA:

1.Otsuka America Pharmaceutical, Inc. Abilify (aripiprazole) tablets prescribing information. Rockville, MD; 2005 Apr.
2.Shapiro, DA et al. (2003). „Aripiprazole, A Novel Atypical Antipsychotic Drug with a Unique and Robust Pharmacology“. Neuropsychopharmacology 28 (8): 1400–1411.
3.Goodnick PJ, Jerry JM. Aripiprazole: profile on efficacy and safety. Expert Opin Pharmacother. 2002; 3:1773-81.
4.Stahl SM. Dopamine system stabilizers, aripiprazole, and the next generation of antipsychotics, part 2. Illustrating their mechanism of action. J Clin Psychiatry. 2001; 62:923-24
5.American Diabetes Association; American Psychiatric Association; American Association of Clinical Endocrinologists; North American Association for the Study of Obesity. Consensus development conference on antipsychotic drugs and obesity and diabetes. Diabetes Care. 2004; 27:596-601.
6.American Psychiatric Association. Practice guideline for the treatment of patients with schizophrenia, second edition. Am J Psychiatry. 2004; 161(2 Suppl):1-56.
7.Expert Group. ’Schizophrenia and Diabetes 2003’ expert consensus meeting, Dublin, 3–4 October 2003: consensus summary. Br J Psychiatry. 2004; 47(Suppl):S112-4. 
8.Food and Drug Administration. Public health advisory: deaths with antipsychotics in elderly patients with behavioral disturbances. Rockville, MD; 2005 Apr 11. From the FDA website.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Varicella zoster Depositphotos_13851285_L

Kako na koži prepoznati Herpes zoster

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVirusne infekcije kože imaju raznolik oblik i bitno ih je prepoznati. Ponekad se na koži može javiti crvenilo praćeno osjećajem peckanja i bolovima uz vidljive mjehuriće, pa se može posumnjati da se radi o herpes zosteru. Premda opekotine kože uzrokovane toplinom ili, primjerice, kontaktom s gusjenicama mogu izgledati kao crvenilo s mjehurićima, kod herpes zostera […]

Koža Depositphotos_149029145_L

Vitamini i lijepa koža

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVitamini su od velike važnosti za zdravlje i ljepotu kože. Kako bi se to postiglo, pomaže raznolika i pravilna prehrana, no u ubrzanom tempu života vrlo često se obroci preskaču ili su jednoliki i nedovoljno hranjivi. Voće i povrće nisu dovoljno zastupljeni kao svakodnevni dio obroka, već se sporadično nađu na tanjuru, a proteinski dio […]

Trzaj Depositphotos_2154517_L

Kako spriječiti trzanje kapaka?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteTrzanje oka – poznato i kao miokimija – mali je, ponavljajući pokret ili grč mišića očnog kapka. Gotovo svatko u nekom trenutku osjeti trzanje oka. To može biti dosadno, ometajuće ili čak zabrinjavajuće. Dijagnoza obično počinje jednostavnim razgovorom o simptomima, životnim navikama i medicinskoj anamnezi. U mnogim slučajevima nije potrebno specijalizirano testiranje. Ako su simptomi […]

Plivanje

Može li se s početnim degenerativnim promjenama i suženjem L5/S1 prostora sigurno baviti leđnim plivanjem?

MR mozga

Je li potrebno raditi EEG u spavanju ako dijete već ide na MR mozga s anestezijom?

Trzaj Depositphotos_821762652_L

Kako spriječiti trzanje kapaka?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteMnogi ljudi u nekom trenutku svog života primijete kratkotrajno, nehotično treperenje na jednom od svojih kapaka. Iako ove epizode mogu biti dosadne ili ometajuće, rijetko ukazuju na ozbiljan problem. Što je trzanje kapaka? Trzanje kapaka odnosi se na male, ponavljajuće pokrete mišića oko oka. Ovi pokreti su nevoljni, što znači da ih osoba ne može […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Kako se nositi s tugom i strahom koji se javljaju unatoč urednim nalazima srca?

Psihijatrija Depositphotos_11892017_L

Kognitivne funkcije u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStarije odrasle osobe čije su kognitivne funkcije bile primjerene dobi (što uključuje promišljanje i pamćenje)  kada su vježbale i provodile aktivnosti za trening mozga, imale su bolji psihički status. Pokazalo se kako je provođenje ovih aktivnosti djelovalo bolje od ne provođenja aktivnosti ili samo od dobivanja općih zdravstvenih informacija. Augusto Mendes (Laboratorij za neuroimaging starenja […]

Psihijatrija Depositphotos_242922356_L

Utjecaj alkohola na pojavu demencije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteProf. JoAnn Mansons s Medicinskog fakulteta Harvard navodi kako postoji čitav niz opservacijskih studija koje su sugerirale kako alkohol štiti srce, mozak, pa čak ima i pozitivan upliv na produljenje životnog vijeka. Potom su istraživanja upućivala kako te ranije studije možda daju lažne rezultate jer su osobe koje piju alkohol uspoređivane s osobama koje ne […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrepoznavanje ADHD-a u odrasloj dobi od iznimne je važnosti zbog značajnih funkcionalnih oštećenja povezanih s ovim stanjem. Istraživanja pokazuju visoku prevalenciju dodatnih komorbidnih psihičkih poremećaja, poput poremećaja raspoloženja i zlouporabe droga. Osobe s ADHD-om češće doživljavaju nesreće s ozljedama, imaju akademske i radne deficite, a zabilježena je i povećana stopa rane smrtnosti. Pacijenti se često […]

Psihijatrija

Trebam li otići psihijatru ili psihologu?

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAttention-deficit/hyperactivity disorder (ADHD), odnosno poremećaj pažnje i hiperaktivnosti, čest je neurobiološki poremećaj koji se najčešće javlja u djetinjstvu. Procjenjuje se da pogađa otprilike 6 do 10% djece i oko 4,4% odraslih. Smatra se da približno 60% pacijenata kojima je dijagnoza postavljena u djetinjstvu nastavlja iskazivati simptome i u odrasloj dobi. Glavne kategorije simptoma Simptomi ADHD-a […]

Psihijatrija

Sindrom sagorijevanja – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaSindrom sagorijevanja ili „burn-out“ uključuje čitav niz tjelesnih i psihičkih simptoma iscrpljenosti koji nastaju kao posljedica kronične izloženosti stresnim događajima, a posljedično se mogu razviti anksiozne i depresivne smetnje. Neki od savjeta kako skrbiti o sebi uključuju sljedeće: Spavanje je važan mehanizam obnove našeg organizma, ali i psihološkog stanja. Stoga neki savjeti vezani uz moguće […]

Psihijatrija

Sindrom sagorijevanja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaZa početak odgovorite na naredna tri pitanja s DA ili NE: Ako ste na sva tri pitanja odgovorili s DA onda to predstavlja upozorenje. Naime, umjerene količine stresa u našem životu mogu biti izazovne i motivirajuće, no kada smo izloženi trajnom i pretjeranom stresu, tada se mogu pojaviti određene psihološke tegobe, osjećaj pritiska i preplavljenosti. […]