Anksioznost ili tjeskoba je stanje koje se očituje osjećajem tjeskobe, straha sve do panike, uz psihomotornu (tjelesnu) napetost i unutrašnji nemir.
Anksioznost ili tjeskoba je stanje koje se očituje osjećajem tjeskobe, straha sve do panike, uz psihomotornu (tjelesnu) napetost i unutrašnji nemir, te postojanje osjećaja kao da će osoba “eksplodirati”.
Psihijatri dijele tjeskobu u tri glavne vrste:
- opća tjeskoba
- fobije i
- panični poremećaj.
U skupinu anksioznih poremećaja spada većina poremećaja koji su desetljećima bili poznati pod nazivom “neuroze”. One obično ne podrazumijevaju izrazite poremećaje psihičkog funkcioniranja kakvi se susreću kod psihoza. No, uz to se mogu javiti značajne teškoće u obrascima ponašanja i međuljudskih odnosa. Učestalost anksioznih poremećaja kreće se od 0,05% (opsesivno-kompulzivni poremećaj – OKP) do 5% (generalizirani anksiozni poremećaj). Određene značajke pojedinih anksioznih poremećaja zapravo su dosta česte, a o poremećaju govorimo onda kada te smetnje predstavljaju za osobu značajno ograničenje u njenom svakodnevnom socijalnom i radnom funkcioniranju. Općenito se češće javljaju kod žena.
Izvor tjeskobe
Tjeskoba se javlja u svim psihijatrijskim poremećajima, a kao primarni simptom javlja se u anksioznim poremećajima. To su poremećaji karakterizirani jakom tjeskobom koju osoba nastoji nesvjesno razriješiti na različite načine, korištenjem raznih mentalnih mehanizama. Izvor tjeskobe može biti unutarnji nesvjesni konflikt ili situacijski faktor poput traumatskog iskustva, stresa ili gubitka. Ako postoji neka posebno teška i problematična situacija na poslu ili kod kuće, stres koji nastaje kao reakcija na takvu situaciju može se preliti na druge segmente života i tako stvoriti tjeskobu. Anksioznost je najčešći emocionalni poremećaj, koji se javlja kod mlađih i starijih osoba. Reakcija je na stvarnu situaciju opasnosti, u kojoj se javlja strah, a zatim primjerena reakcija koja je manje efektna što je strah veći. Može se razviti kao kombinacija čimbenika rizika, uključujući životne događaje, karakteristike osobe, genetiku, kemijske procese u organizmu. Prirodno anksioznost se osjeća kada su osobe suočene sa prijetnjom, opasnošću ili kada su pod stresom. Obično se ovaj poremećaj javlja tokom rane adolescencije ili ranog odraslog doba.
Uzroci
Uzrok anksioznih poremećaja leži pretežito u psihološkim čimbenicima, premda postoje dokazi o genetskom utjecaju (osobito kod OKP) i neurofiziološkoj podlozi. Emocionalni stres često može biti dodatni faktor koji uzrokuje tjeskobu (ugroženost, promjene u međuljudskim odnosima). S druge strane, simptomi su anksioznosti izravne manifestacije pobuđenosti perifernog autonomnog živčanog sustava, nastale zbog zastrašujućih neželjenih ideja i impulsa. Ako nesvjesni psihološki mehanizmi ne uspijevaju kanalizirati anksioznost, osoba će iskazivati sliku opće generalizirane tjeskobe na najmanji povod ili će stanja tjeskobe doživljavati u obliku napada panike. Ako psihološki mehanizmi obrane usmjeravaju anksioznost na određene vanjske objekte ili situacije koje simboliziraju početni, pravi uzrok anksioznosti, to omogućava premještanje i vezivanje anksioznosti na neki vanjski simbol poput lifta, tunela i sl., a ta se situacija može izbjegavati. U tom slučaju govorimo o fobičnom poremećaju.
Strah je afekt koji ima motornu i osjećajnu reakciju. Neurotična anksioznost je slična strahu, ali se javlja kada nema vidljive opasnosti, kroz opću zabrinutost, predosjećaj opasnosti ili kroz vezanost za određenu situaciju – fobija.
Fobije se dijele na:
- racionalne – refleksni odgovor na moguću opasnu situaciju
- iracionalne.
Simptomi
- lak gubitak strpljenja
- poteškoće s koncentracijom
- očekivanje najgoreg mogućeg ishoda neke situacije
- stalno razmišljanje o najgorem mogućem ishodu
- poteškoće sa spavanjem
- depresivost
- preokupiranost oko neke stvari, ili opsesivnost.
Tjelesni simptomi
- pojačani osjećaj žeđi
- nervozni “trbuh”
- puštanje vjetrova
- učestalo mokrenje
- nemogućnost reagiranja na seksualnu stimulaciju
- stezanje u prsima
- periodi nastupanja uzlupanog srca (palpitacije)
- bolovi u mišićima
- glavobolje
- smetenost
- tremor
- ženama mogu izostati menstruacije ili mogu biti jako bolne.
23.12.2015
