Alzheimerova bolest – demencija, 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Prirodno je da se mozak, kao i čitav organizam, mijenja s godinama. No, za razliku od postupnog razvoja problema s prisjećanjem i usporenim razmišljanjem, značajan gubitak pamćenja, smetenost i drugi ozbiljni problemi u funkcioniranju mozga mogu biti znak propadanja moždanih stanica.

Najčešći rani simptom Alzheimerove bolesti je problem u prisjećanju nekih novousvojenih informacija. Npr. osobi je problem sjetiti se što se nedavno dogodilo (npr. što je jutros doručkovala), dok se starijih informacija, npr. što se dogodilo prije 20 ili više godina, dobro sjeća.

Poteškoće u prisjećanju svježih i novousvojenih informacija javlja zbog zahvaćanja dijela mozga koji je zadužen za učenje. Kako bolest napreduje dolazi do razvoja ozbiljnijih simptoma kao što su dezorijentacija, promjene raspoloženja i ponašanja, sve veća konfuzija vezana uz događaje, vrijeme i mjesto; neutemeljene sumnje u vezi obitelji, prijatelja i skrbnika; teži gubici pamćenja i promjene ponašanja; teškoće govora, gutanja i hodanja.

Osobe kod kojih se razvija ova bolest (npr. problem pamćenja), teško same prepoznaju da imaju problem. Znakovi demencije mogu biti očigledniji članovima obitelji ili prijateljima.

Znakovi i simptomi bolesti:

Otežano usvajanje i pamćenje novih informacija (zaboravljanje dogovora, gubljenje osobnih stvari, ponavljanje istih pitanja, gubljenje na poznatim destinacijama), oštećenje razumijevanja, izvođenja nekih složenih zadataka, oštećenje sposobnosti procjene (problem u donošenju odluka, lošije razumijevanje mogućih rizika, nemogućnost planiranja složenijih akcija i financijskih procjena), oštećene vizuospacijalne sposobnosti (otežano prepoznavanje lica ili poznatih objekata kojima razlog nisu oftalmološki problemi), oštećen govor, čitanje ili pisanje (problem prisjećanja uobičajenih riječi tijekom govora, zastajkivanje, pogreške u govoru ili pisanju) te promjene u samoj ličnosti i ponašanju (netipične promjene raspoloženja, uznemirenost, smanjen interes, motivacija, inicijativa; apatija, socijalna izolacija, gubitak suosjećanja, društveno neprihvatljivo ponašanje). Kao što je navedeno, prvi simptom je gubitak pamćenja, uz kasnije psihičko propadanje, no budući da dosta dugo ostaje očuvana vanjska “fasada” i fizički izgled, to može zavarati u ranoj fazi pri postavljanju dijagnoze.

Od simptoma mora biti prisutan gubitak memorije i oštećenje u jednom području kognicije. Simptomi moraju biti progresivni (pogoršanje u odnosu na ranije funkcioniranje) i u toj mjeri izraženi da ometaju svakodnevne aktivnosti.

Napredovanje Alzheimerove bolesti može se podijeliti u tri osnovna stupnja: pretklinički stupanj (simptomi još uvijek nisu prisutni), blago kognitivno oštećenje i demencija.

Nije jednostavno postaviti dijagnozu Alzheimerove bolesti jer ne postoje specifični testovi i pretrage. Važno je uzeti detaljnu povijest bolesti kako bi se ispitalo koji su simptomi prisutni i kako osoba obavlja dnevne aktivnosti, uz neurološki pregled koji uključuje nešto od navedenih pretraga (CT mozga, MR i EEG). Potrebno je također provesti kognitivno testiranje.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Analgetici shutterstock_2111491004

Padovi zimi: kako pravilno reagirati kod skijanja, poledice i sanjkanja

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteZima donosi puno kretanja na otvorenom – skijanje, sanjkanje, šetnje po snijegu i ledu, ali i veći rizik od padova i ozljeda. U ljekarničkoj praksi često se postavlja pitanje: što učiniti odmah nakon pada i kako spriječiti pogoršanje ozljede? U nastavku su jasne, praktične i provjerene savjete za prvu pomoć kod najčešćih zimskih ozljeda, za […]

Varikokela shutterstock_2535515799

Trebali operirati svaku varikokelu?

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePostoje tendencije, pa čak i algoritmi, prema kojima bi se sustavno trebala tražiti varikokela u muške djece, osobito u doba puberteta i adolescencije. Prema tim smjernicama, a s ciljem prevencije muške neplodnosti, trebalo bi operirati varikokelu u svakog mladog muškarca kod kojega je znatno poremećen spermiogram ili već postoji atrofija (smanjenje) jednog – najčešće lijevog […]

Degenerativna ozljeda meniska Depositphotos_73264349_L

Degenerativna ozljeda meniska – 7. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaKirurško liječenje Kirurško liječenje meniska, najčešće u obliku artroskopske djelomične meniscektomije, razmatra se kada neoperativno liječenje ne donese poboljšanje, a bolesnik nema uznapredovalu artrozu (istrošenost koljena). Operacija se također može preporučiti ako postoje izraženi mehanički simptomi, primjerice blokada koljena ili nemogućnost potpunog ispružanja i savijanja noge. Tijekom zahvata uklanja se samo oštećeni i nestabilni dio […]

Penis

Što može biti bjelkasti sjajni krug na glavi penisa i kojem se liječniku javiti?

MR

Što znače sitni punktiformni areali višeg signala u bijeloj tvari i korpusu kalozumu na MR-u?

Silimarin shutterstock_2316515899

Silimarin i jetra: kako ovaj biljni spoj može pomoći zdravlju jetre

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSilimarin je prirodni biljni spoj koji se dobiva iz plodova sikavice (Silybum marianum), biljke koja se stoljećima koristi za potporu radu jetre. U suvremenoj medicini silimarin je jedan od najistraživanijih biljnih pripravaka povezanih sa zdravljem jetre, a interes za njega temelji se na njegovim antioksidativnim i protuupalnim svojstvima. Iako silimarin nije lijek i ne može […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Što znači dugotrajan osjećaj nestvarnosti sebe i tijela praćen strahom i panikom?

Psihijatrija shutterstock_2229886135

Korištenje pametnih telefona i suicidalno ponašanje kod odraslih osoba s visokim rizikom od samoubojstva

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovo provedeno istraživanje ukazuje na mogućnosti da kod odraslih osoba s visokim rizikom od samoubojstva, korištenje pametnih telefona kasno noću može biti povezano s povećanim rizikom od suicidalnih ideja i planiranja samoubojstva sljedeći dan. Aktivno korištenje tipkovnice, posebno usred noći, pokazalo je zaštitne učinke protiv suicidalnih ideja. Istraživači su u svom istraživanju ispitivali jesu li […]

Psihijatrija shutterstock_1053348299

Komplikacije poremećaja prehrane – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaOsobe s poremećajem prehrane također su imale šest puta veću vjerojatnost za razvoj osteoporoze, dvostruko veću vjerojatnost oboljenja od zatajenja srca i tri puta veću vjerojatnost za razvoj dijabetesa. Dijagnoza poremećaja prehrane također je utjecala na mentalno zdravlje, pri čemu su pacijenti imali sedam puta veću vjerojatnost za razvoj depresije i više od devet puta […]

Psihijatrija

Komplikacije poremećaja prehrane – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePosljedica poremećaja prehrane o kojima se govori u ovom članku prvenstveno žele ukazati na niz komplikacija povezanih s otkazivanjem organa, psihičkim poremećajima i preuranjenom smrtnošću. Naime, nova studija obavljena u časopisu British Medical Journal ukazuje kako su rizici od ozbiljnih tjelesnih bolesti, psihijatrijskih poremećaja i prerane smrti znatno povećani kod osoba s poremećajima prehrane nakon […]

Psihijatrija Depositphotos_194660438_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaNovo područje istraživanja usmjereno je na crijevni mikrobiom i na to može li crijevna disbioza doprinijeti riziku od autizma. Navodi kako nekolicina studija pokazuju da postoji crijevna disbioza kod autizma te da je ona povezana sa simptomima autizma. No, ono što znamo jest da sve razlike u ponašanju moraju biti putem crijevnog mikrobioma ili interakcija […]

Psihijatrija Depositphotos_194660420_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteIstraživanja navode kako desetljeća visokokvalitetnih dokaza nisu pokazala da cjepiva uzrokuju autizam. Velika danska kohorta koja je uključila 657.461 djece nije pokazala povećani rizik od autizma nakon cijepljenja protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (potpuno prilagođen HR, 0,93; 95% CI, 0,85-1,02), a nije bilo ni znakova kod djece s autističnom braćom i sestrama te drugih podskupina […]

Psihijatrija

Kako reći prijateljici da psihoterapija koju pohađa možda nema učinka?

Psihijatrija Depositphotos_194660194_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKliničari i istraživači nastavljaju se baviti tvrdnjama o podrijetlu autizma, koje su nedokazane, a i opovrgnute, u koje spadaju one da ponajviše cjepiva i prenatalna primjena acetaminofena mogu povećati rizik od ovih poremećaja. Mnogi stručnjaci za autizam i medicinska društva ističu kako porast prevalencije autizma i njegovi potencijalni uzroci još nisu u potpunosti razjašnjeni. Postavlja […]