Alzheimerova bolest je neurološka bolest kod koje dolazi do propadanja moždanih stanica što dovodi do gubitka pamćenja i kognitivnog propadanja.
Neurodegenerativni tip demencije je bolest koja počinje s blagim smetnjama i progresivno se pogoršava. Neurodegenerativna bolest znači da moždane stanice postupno propadaju s vremenom; bolest je progresivna, neizlječiva, a rezultira smrtnim ishodom. Alzheimerova demenacija javlja se kao posljedica Alzheimerove bolesti, a kako bolest napreduje, psihički je poremećaj sve izrazitiji.
Pretpostavlja se da će 2010. godine oko 4.7 milijuna osoba od 65 godina i starijih, u SAD-u, bolovati od Alzheimerove bolesti. Prema podacima iz 2013. godine za SAD oko desetina osoba starijih od 65 godina ima Alzheimerovu bolest, a onih starijih od 85 godina oboljelih je jedna trećina.
Postoji više različitih tipova demencije, no Alzheimerova bolest je najčešći uzrok gubitka pamćenja i kognitivnog propadanja – smatra se da je u nekih 60 do 80% ona uzrok demencije. Drugi najčešći uzrok demencije je vaskularna demencija, a uzrokovana je moždanim udarom.
Svi tipovi demencija, pa tako i Alzheimerova bolest, uzrokovani su smrću moždanih stanica. Kod Alzheimerove bolesti smanjuje se ukupni obujam mozga čije tkivo ima sve manje i manje moždanih stanica i spojnica. Iako se to ne može vidjeti na živom mozgu, postmortalna autopsija će pokazati malene nakupine u živčanom tkivu koje se nazivaju plakovi i čvorovi. Plakovi su nakupine proteinskih fragmenata (tzv. beta-amiloidi), a izgrađuju prostore između živčanih stanica. Čvorovi su isprepletena vlakna proteina koji se nazivaju tau proteini, a izgrađuju unutrašnjost stanice. Kod većine ljudi plakovi i čvorovi se stvaraju kako osoba stari, no kod onih s Alzheimerovom bolešću taj je proces puno brži, a događa se u određenim područjima – početno u područjima povezanim s pamćenjem, a zatim se širi u druga moždana područja. No, osim ovog procesa postoji mogućnost da se u podlozi događa i neki drugi proces koji zapravo uzrokuje Alzheimerovu bolest, no to još nije sigurno. Ovaj tip promjena vidljiv je i u nekim drugim poremećajima, pa se istražuju moguće proteinske abnormalnosti.
Smatra se da određeni faktori mogu biti rizični za razvoj Alzheimerove bolesti, a na neke od njih moguće je utjecati (npr. smanjivanjem rizika za razvoj dijabetesa ili koronarnih bolesti). Rizični faktori za razvoj Alzheimerove bolesti na koje se ne može utjecati su: dob (češće se javlja kod starijih osoba), pozitivna obiteljska anamneza (ako je neki član obitelji također bolovao od demencije, pa postoji mogućnost genskog nasljeđivanja), prisutnost određenih gena (apolipoprotein E ili APOE gen) te ženski spol. Faktori koji se potencijalno mogu izbjeći ili se na njih može utjecati su: različiti faktori koji utječu na krvožilni sustav (povišen krvni tlak, povišena razina kolesterola, dijabetes), niža stručna sprema, ranije ozljede glave, poremećaji spavanja, hormonska nadomjesna terapija estrogenom.
Alzheimerova bolest koja ima rani početak obično se javlja između 30 i 60 godina, a pogađa one osobe koje imaju pozitivnu obiteljsku anamnezu, odnosno člana obitelji koji je također bolovao od demencije.
23.12.2015
