Akutni stresni poremećaj

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Akutni stresni poremećaj je prolazAkutni stresni poremećaj je prolazni poremećaj koji se razvije kao posljedica izloženosti traumatskim situacijama, odnosno fizičkom ili psihičkom stresu. Obično prolazi nakon nekoliko sati ili dana.

Akutni stresni poremećaj je prolazni poremećaj koji se razvije kao posljedica izloženosti traumatskim situacijama, odnosno fizičkom ili psihičkom stresu. Obično prolazi nakon nekoliko sati ili dana, a javlja se unutar mjesec dana od proživljenog stresnog događaja.

Uzrok pojave ovog poremećaja mogu biti različiti stresori (ozbiljna prijetnja integritetu ili sigurnosti vlastite ili druge bliske osobe, izloženost nasilju, prijetnji, prirodnoj katastrofi, silovanju, nesreći, itd.) ili neuobičajeno nagla i ugrožavajuća životna promjena. Osjetljivost osobe i mogućnost nošenja s nastalim problemima imaju važnu ulogu u razvoju ovog poremećaj te intenzitetu njegovih simptoma. Dakle, subjektivni doživljaj i percepcija stresnog događaja su važni čimbenici jer neće svi ljudi koji su bili izloženi stresnom događaju razviti ovaj poremećaj.

Simptomi koji se javljaju mogu biti različiti, no karakteristično je da se u periodu neposredno nakon događaja javlja “šok”, s različitim stupnjem suženja svijesti i pažnje, otežana orijentacija i sposobnost shvaćanja. Također se može javiti povlačenje iz stvarnosti ili pretjerana aktivnost.

Najčešći simptomi koji se javljaju su panična tjeskoba (pojačano znojenje, lupanje srca, crvenilo), a ponekad se javlja djelomična ili potpuna amnezija za događaj. Ostali simptomi koji se javljaju u sklopu ovog poremećaja su smanjena emocionalna reaktivnost, osjećaj krivnje, poteškoće u koncentraciji, osjećaj odvojenosti od vlastitog tijela, doživljaj nestvarnosti ili kao da se sve odvija kroz san. Prisutna su učestala prisjećanja na traumatski događaj u mislima, snovima i različitim drugim intenzivnim proživljavanjima – posebno nakon izloženosti nekim podsjetnicima (situacijama, osobama) koje asociraju osobu na sam stresni događaj. Osoba pokušava izbjegavati sve takve podsjetnike upravo radi toga što podsticanje prisjećanja na traumu obično izaziva i posljedičnu fiziološku reakciju. Prisutna je i pojačana pobuđenost koja se manifestira kao razdražljivost, smetnje pažnje i koncentracije, problemi sa spavanjem, pretjerano reagiranje na vanjske podražaje, osjećaj napetosti i nemira.

Čimbenici koji imaju negativan utjecaj na razvoj akutnog stresnog poremećaja nakon izloženosti stresnom događaju su godine (starije osobe će rjeđe razviti ovaj poremećaj), prethodna izloženost traumi ili zlostavljanju, loša obiteljska i socijalna podrška, biološka vulnerabilnost (urođene promjene u razinama hormona i strukturama mozga) te subjektivni doživljaj i tumačenje traume.

Osobe s ovim poremećajem imaju povećani rizik za razvoj posttraumatskog stresnog poremećaja, no isto tako i za razvoj depresivnog poremećaja. Ovisno o prisutnim simptomima liječenje uključuje medikamentoznu terapiju, psihoterapiju, a kako je ranije spomenut negativan utjecaj nedostatka socijalne podrške, važno je potaknuti ili ojačati ovu mrežu te uključiti osobu u suportivnu terapiju. U nekim slučajevima smetnje se spontano izgube, a u tome pomaže ranija pripremljenost na potencijalni stresor te podrška okoline nakon izloženosti stresoru. U slučaju produljenog trajanja simptoma potrebno je intenzivnije uključivanje osobe u liječenje, posebno ako postoji mogućnost ponavljane izloženosti stresnim događajima.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Probiotik

Je li ovaj probiotik dobar za osobu koja je imala karcinom debelog crijeva?

Cigarete

Nikotin i koža

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNikotin je sastojak duhanskog dima i jedan je od najačih biljnih otrova koji djeluje na mozak, ali i na druge organe poput kože. Duhanski dim sadrži više od 1500 sastojaka koji utječu na tijelo, pa tako i na kožu. Nikotin je odgovoran za nastanak ovisnosti o pušenju, koja se smatra teškom ovisnošću – čak težom […]

Arterijska hipertenzija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno je objavljen sustavni pregled i metaanaliza opservacijskih kohortnih istraživanja na ukupno 120.643 bolesnika sa srčanim zatajenjem. Ispitivani su glavni ishodi koji su uključivali ukupnu smrtnost i štetne kardiovaskularne događaje. Analizom rezultata istraživanja ustanovljen je složen odnos između razine arterijskog tlaka i nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod bolesnika sa srčanim zatajenjem. Bolesnici sa zatajenjem srca i […]

Bulozni impetigo

Impetigo

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteImpetigo je površinska bakterijska infekcija kože, najčešće uzrokovana Staphylococcus aureus i/ili Streptococcus pyogenes. Češće se javlja kod djece, osobito ljeti, u toplim i vlažnim uvjetima, a prenosi se izravnim kontaktom ili preko zaraženih predmeta. Iako obično nije opasan, vrlo je zarazan i zahtijeva pravodobno liječenje kako bi se spriječile komplikacije i širenje. Impetigo se najčešće […]

CT

Može li trnjenje lica i peckanje u glavi biti posljedica vratne kralježnice uz uredan CT?

Mokraćni mjehur

Karcinom (rak) mokraćnog mjehura – različite bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteI dok su karcinomi želuca, gušterače ili, primjerice, pluća vrlo smrtonosne bolesti, to nije uvijek slučaj s rakom mokraćnog mjehura. Štoviše, većina slučajeva te bolesti ne ugrožava život pacijenta. Oko 80 % slučajeva zapravo nije životno ugrožavajuće, dok je preostalih 20 % zloćudno u mjeri koja može ozbiljno ugroziti život. Sam naziv „rak mokraćnog mjehura“ […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Psihoza uzrokovana supstancama versus primarne psihoze – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrethode li problemi s uporabom kanabisa ili se javljaju zajedno s psihozom također može biti irelevantno na temelju nalaza druge nedavne švedske kohortne studije, izvijestila je Solja Niemelä, Turku, Finska. U studiji je sudjelovalo 1820 pacijenata s prvom epizodom primarne psihoze (84,7% muškaraca; prosječna dob 26,8 godina) praćeno u prosjeku približno 6 godina. Korištenje antipsihotika […]

Psihijatrija

Esketamin u liječenju depresije otporne na liječenje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovo istraživanje pokazuje kako je esketamin u kombinaciji s inhibitorom ponovne pohrane serotonina (SSRI) i noradrenalina (SNRI) za depresiju otpornu na liječenje (TRD) bio je povezan sa značajno nižim stopama nekoliko štetnih ishoda u odnosu na esketamin uz selektivni inhibitor ponovne pohrane serotonina (SSRI). Prethodna istraživanja pokazala su da je esketamin u kombinaciji s bilo […]

Psihijatrija

Pretjerana pospanost – ozbiljan zdravstveni problem

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovoobjavljeni stav Američke akademije za medicinu spavanja (AASM) ističe pospanost kao ključni simptom poremećaja spavanja i budnosti te niza psihijatrijskih i neuroloških poremećaja stoga se smatra kako je procjena i liječenje pospanosti kod pacijenata od velike važnosti. Izjava je objavljena u Journal of Clinical Sleep Medicine. Pretjerana pospanost ima dalekosežne učinke na zdravlje. Ona predstavlja […]

Psihijatrija

Panični napadaj i tablete za smirenje?

Psihijatrija

Zašto se panični i depresivni poremećaji vraćaju?

Psihijatrija

Trudnoća i postpartalno razdoblje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStudije o dugoročnim učincima in utero izloženosti SIPSS-u na pojavu poremećaja autističnog spektra i poremećaja pažnje/hiperaktivnosti dale su proturječne rezultate. Dok neki sugeriraju umjereno povećan rizik za ove poremećaje, drugi nakon kontrole težine majčinog psihičkog poremećaja i genetske predispozicije nisu pokazali takvu povezanost. Što se tiče inhibitora ponovne pohrane serotonina i noradrenalina kao što su […]

Psihijatrija

Trudnoća i postpartalno razdoblje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZa žene koje boluju od depresije, anksioznosti, bipolarnog afektivnog poremećaja ili drugih psihijatrijskih poremećaja ili imaju rizik za razvoj depresije, briga o mentalnom zdravlju tijekom trudnoće i nakon poroda predstavlja važno pitanje. Najnovija istraživanja sugeriraju da rizici od recidiva bolesti, suicidalnog ponašanja i nepovoljnih opstetričkih ishoda zbog neliječene majčine depresije često nadmašuju relativno niske teratogene […]

Psihijatrija

Bipolarni afektivni poremećaj 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFarmakološki tretmani Samo je pet lijekova — kariprazin, lumateperon, lurasidon, kombinacija olanzapina i fluoksetina i kvetiapin — odobreno za liječenje akutne faze bipolarnog poremećaja. Korištenje antipsihotika i antikonvulziva — od kojih oba pomažu stabilizirati raspoloženje — raste, ali litij ostaje prvi izbor za ovo stanje, unatoč svojoj starosti i nepotpunom razumijevanju njegovog djelovanja. Usprkos tome, […]