Brojni su utjecaji koji uvjetuju začeće i rođenje zdravog djeteta. Pritom neke od tih utjecaja možemo kontrolirati, a neke ne. Prehrana je jedan od najvažnijih vanjskih.
Brojni su utjecaji koji uvjetuju začeće i rođenje zdravog djeteta. Pritom neke od tih utjecaja možemo kontrolirati, a neke ne. Prehrana je jedan od najvažnijih vanjskih utjecaja na plodnost koji možemo kontrolirati. Znanstveno je dokazano da način prehrane žene prije i tijekom trudnoće utječe na plodnost te tijek i ishod trudnoće. Također, brojne su se znanstvene studije bavile utjecajem prehrane i načina života na plodnost muškaraca. Slijedi pregled najzanimljivijih i najnovijih znanstvenih spoznaja na tom polju.
Tijekom posljednjih desetljeća brojna istraživanja nastoje rasvijetliti vezu između prehrane, unosa pojedinih nutrijenata i plodnosti. Razmatraju se prehrambene navike, tjelesna masa, unos i tjelesni status vitamina i minerala te terapijski učinci ljekovitih biljaka. Iako nutritivne intervencije neće prevenirati ili izliječiti neplodnost kod svih parova, vrijedi pokušati jer se radi o sigurnim, jeftinim i često podcijenjenim rješenjima.
Neplodnost izazvana nutritivnim čimbenicima često je povezana s promjenama u sintezi i aktivnosti hormona ili kvaliteti sperme. Estrogen, hormon koji igra glavnu ulogu u plodnosti žena nastaje na dva mjesta u organizmu – u jajnicima i skladišnom masnom tkivu. Visoke ili niske razine masnog tkiva te sklonost gomilanju masnog tkiva oko struka utječu na sintezu estrogena. Te promjene u stvaranju estrogena mogu biti uzrokom trajne ili privremene neplodnosti, budući da uzrokuju poremećaj menstrualnog ciklusa ili izostanak ovulacije. Količina i smještaj tjelesnih zaliha masti također može utjecati na stvaranje drugih reproduktivnih hormona te tako povećati rizik od neplodnosti i spontanog pobačaja.
Brojne su znanstvene studije dokazale da normalizacija udjela tjelesne masti utječe na uravnoteženje razina reproduktivnih hormona i bolju plodnost. Žene poželjne tjelesne mase lakše ostvaruju trudnoću nego pothranjene odnosno pretile žene.
Pothranjenost smanjuje plodnost jer smanjen udio tjelesnog masnog tkiva može utjecati na ovulaciju. Smanjenje tjelesne mase od 10-15 % u odnosu na idealnu tjelesnu masu može imati za posljedicu neuredan menstrualni ciklus. S druge strane, blagi porast tjelesne mase u žena s premalim udjelom tjelesne masti može pospješiti plodnost. Iako se lijekovi nerijetko koriste za pospješenje razina hormona i ovulacije, ishod začeća i trudnoće bolji je ako se ovulacija dogodi spontano.
Kod pretilih žena inzulinska rezistencija ili neosjetljivost na inzulin može negativno utjecati na plodnost. Istraživanja pokazuju da smanjenje tjelesne mase od samo 7 kg kod pretilih žena može povratiti ovulaciju.
Pretilost utječe i na plodnost muškaraca. Pretili muškarci ne samo da proizvode manje sperme već ona u većoj mjeri sadrži abnormalne spermije. Pretilost se povezuje sa povećanim brojem mutacija DNA u spermijima što može umanjiti plodnost. Također, nedostatak tjelesne masti i prekomjerno gomilanje masti u području abdomena povezano je sa smanjenom sintezom testosterona i lošom kvalitetom sperme. Dobitak na tjelesnoj masi u pothranjenih i gubitak suvišnih kilograma u pretilih popravlja razinu testosterona i plodnost.
Opće je pravilo da su osobe koje imaju indeks tjelesne mase (BMI) manji od 20 kg/m2 ili veći od 30 kg/m2 premršave ili predebele da bi ostvarile optimalnu plodnost. (Podsjetnik: BMI možete izračunati tako da podijelite svoju tjelesnu masu u kilogramima s kvadratom visine u metrima.) Ipak, valja imati na umu da BMI nije uvijek najbolji pokazatelj stanja uhranjenosti. Primjerice, osobe koje se bave sportom mogu imati normalan BMI, ali nizak udio tjelesne masti, dok s druge strane osobe koje imaju sjedilački način života mogu imati normalnu tjelesnu masu, ali previše masnog tkiva(koje teži manje od mišića). Stoga se koriste i druge metode za procjenu udjela masnog tkiva, poput opsega struka ili mjerenja kožnih nabora. Opseg struka viši od 109 cm u žena te viši od 120 cm u muškaraca ukazuje na „vrlo visoku“ razinu tjelesne masti.
Unos nutrijenata
Pravilno izbalansirana prehrana ima mnogo prednosti. Pomaže nam održati idealnu tjelesnu masu, drži hormone u ravnoteži i poboljšava zdravlje reproduktivnog sustava. Pri dnevnom odabiru namirnica, trebali bismo često posezati za hranom bogatom antioksidansima – vitaminima A, C i E, selenom i cinkom te brojnim biljnim spojevima. Također, na jelovniku bi se često trebala naći i masna riba, sjemenke i orašasti plodovi – namirnice bogate omega-3 masnim kiselinama.
Antioksidansi i plodnost
Mnoge su se znanstvene studije bavile utjecajem antioksidansa na plodnost muškaraca i žena. Primjerice, novija studija harvardskih znanstvenika dokazala je da 79 % neplodnih parova unosi hranu bogatu antioksidansima (voće i povrće) manje nego što je preporučeno.
Te spoznaje dobivaju još veći značaj u svjetlu prethodnih istraživanja koja su pokazala da antioksidansi imaju ključnu ulogu u plodnosti obaju spolova. Visok unos tih tvari može poboljšati broj, strukturu i pokretljivost spermija. Kod žena mogu umanjiti oksidativni stres u jajnim stanicama i reproduktivnim organima. Jedno od zapanjujućih istraživanja, objavljeno u Annals of the New York Academy of Medicine, pokazalo je da se nakon jednotjedne suplementacije vitaminom C u dozi od 1000 mg broj spermija u ispitanika povećao za 140%.
Nedostatak cinka također je prepoznat kao uzrok neplodnosti u muškaraca. Nedostatak tog minerala koji se smatra antioksidansom uzrokuje smanjenu sintezu testosterona te smanjenje broja i pokretljivosti spermija. Stoga se hrana bogata cinkom, poput kamenica, orašastih plodova i mesa, popularno smatra muškim afrodizijacima.
Omega-3 i plodnost
Često spominjane dragocjene masti, omega-3 masne kiseline, sudjeluju u razvoju jajnih stanica i sintezi hormona u žena te stvaranju sperme u muškaraca. Rezultati preliminarnih studija ukazuju kako adekvatan unos omega-3 masnih kiselina, posebice EPA i DHA, može biti korisna mjera prevencije neplodnosti vezane uz poremećaj sinteze hormona i stvaranje sperme.
Proteini i plodnost
Harvardska studija objavljena u časopisu American Journal of Obstetrics & Gynecology, u kojoj je 18 555 žena praćeno tijekom 8 godina pokazuje da visok unos proteina životinjskog podrijetla (npr. piletina i crveno meso) povećava rizik od neplodnosti, dok visok unos proteina namirnicama biljnog podrijetla (mahunarke, žitarice i orašasti plodovi) povećava šanse za začeće. Rizik od ovulatorne neplodnosti bio je 50 % manji u žena koje su 5 % dnevnog unosa energije osigurale biljnim, a ne životinjskim proteinima.
Alkohol, kofein i pušenje
Alkoholizam može biti uzrokom neplodnosti zbog izravnih toksičnih učinaka alkohola. Redovito prekomjerno pijenje alkohola može umanjiti plodnost za čak 50 posto. Međutim, umjerena konzumacija alkohola (1-2 pića dnevno za žene i 1-3 pića dnevno za muškarce) nema negativan učinak na plodnost.
Oni koji žele povećati šanse za začeće trebali bi izbjegavati i kofein u prekomjernim količinama jer on djeluje na plodnost obaju spolova. Ima ga u čaju, kavi, čokoladi i različitim gaziranim napicima. Ipak, umjereno uživanje u kavi, odnosno ispijanje jedne do dvije šalice dnevno, ne bi trebalo imati štetan utjecaj.
Studije su pokazale je neplodnost učestalija među pušačima – i muškarcima i ženama. Učinak prestanka pušenja vidljiv je već nakon nekoliko dana! Kod muškaraca, broj spermija može se povećati i do 800 posto, dok žene lakše i brže zatrudne.
23.12.2015
