Stres i koža: kako emocije utječu na dermatološke bolesti?

shutterstock_2485739405
Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Svatko od nas svakodnevno je izložen stresnim situacijama na koje reagiramo različito. Svaki naš organ odgovorit će na svoj način i različitim intenzitetom, a vrlo se često kaže da su koža i kosa jasni indikatori stresa. Koža kao veliki organ nikada ne ostaje po strani u situacijama koje proživljavamo jer je usko povezana s mozgom. Veza između mozga i kože izravna je jer oba organa dijele isto embrionalno podrijetlo i neprestano komuniciraju putem živčanih završetaka, hormona i imunološkog sustava. Psihološki stres i snažne emocije izravno potiču upalne procese, slabe zaštitnu barijeru kože i pogoršavaju kronične dermatološke bolesti. Procjenjuje se da psihološki čimbenici utječu na tijek čak 30 do 60 % svih kožnih oboljenja.

Na stres mozak i tijelo reagiraju odgovorom „bori se ili bježi“ jer, kada smo u opasnosti, područje mozga povezano s obradom emocija (amigdala) šalje signal hipotalamusu, nakon čega se aktivira simpatički živčani sustav i oslobađaju hormoni adrenalin i kortizol. Povišena razina kortizola potiče lojne žlijezde na pojačano stvaranje masnoće, što izravno pogoduje začepljenju pora i nastanku akni. Akne izazvane stresom potrebno je shvatiti ozbiljno kako ne bi dovele do oštećenja kože, a u liječenju se vrlo često primjenjuje adapalen u obliku gela ili kombinacija adapalena i benzoilperoksida. Nikako ih se ne smije grepsti ili samoinicijativno istiskivati jer mogu dovesti do nastanka ožiljaka.

Kronični stres narušava vanjski zaštitni sloj epidermisa pa koža brže gubi vlagu, postaje suha, osjetljiva i podložnija prodiranju alergena i bakterija. Medijatori stresa aktiviraju upalne stanice u koži i usporavaju prirodnu obnovu tkiva pa rane i oštećenja na koži sporo cijele. Dugoročno se smanjuje i proizvodnja kolagena i elastina, zbog čega koža gubi elastičnost i brže stari, ten postaje suh, a lice beživotno.

Stres je rijetko jedini uzrok oboljenja kože, ali je jedan od okidač

a za naglo izbijanje ili pogoršanje kožnih bolesti i tegoba kao što su akne, psorijaza, atopijski dermatitis, rozacea, herpes simplex, herpes zoster, svrbež kože i ispadanje kose.
Odnos između stresa i kože uvijek je dvosmjeran jer vidljive promjene na licu i tijelu mogu potaknuti pad samopouzdanja, tjeskobu, depresiju i društvenu izolaciju, što stvara dodatan stres koji zatim ponovno pogoršava stanje kože i otežava njezino liječenje. Nastaje začarani krug stresa i kožnih tegoba pa je uz dermatološku terapiju potrebna i psihološka pomoć.

Stres pojačava svrbež kože koji može biti neizdrživ tijekom noći, pogotovo kod atopijskog dermatitisa, pa je svakako opravdana primjena antihistaminika. Kod psorijaze dolazi do nastanka novih plakova ili sitnog osipa po cijelom tijelu koji neće proći dok se emocionalno stanje ne promijeni. U stresnim situacijama česte su urtikarije koje poput žarkog osipa izbijaju po cijelom tijelu ili rozacea koja se očituje žarkim crvenilom lica. Zbog oslabljenog imuniteta uslijed stresa česti su herpesi na koži i sluznicama, ali i ispadanje kose.
U liječenju upalnih kožnih bolesti koje su se naglo pogoršale uslijed stresa djelotvorni su lokalni dermatološki lijekovi koji sadrže kortikosteroide, a liječnik određuje njihovu jačinu i trajanje primjene. U liječenju kožnih bolesti pomažu i briga o mentalnom zdravlju te bolje podnošenje stresa, čemu pridonose redovit san, tjelesna aktivnost, tehnike opuštanja, kvalitetan odmor i boravak u prirodi.

Koža se ne može odijeliti od naših emocija pa će se sve što doživljavamo odraziti na naš najveći organ – kožu. Uspješno nošenje sa stresnim situacijama i emocijama pomaže u održavanju zdravlja kože, kao i u liječenju kožnih oboljenja.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.