Zašto je liječenje nakon infarkta miokarda maraton, a ne sprint?

shutterstock_2814500941
Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Liječenje nakon infarkta miokarda često se simbolično uspoređuje s maratonom jer oporavak i dugoročna prevencija ponovnog nastanka infarkta miokarda zahtijevaju trajan trud, strpljenje, izdržljivost i dosljednost. Nakon preboljelog infarkta miokarda srčanom je mišiću potrebno određeno vrijeme za oporavak tijekom kojeg se stvara ožiljak na mjestu oštećenja. Za stabilizaciju aterosklerotskih plakova na arterijskim stijenkama potrebno je više mjeseci uz odgovarajuću medikamentoznu terapiju i primjenu zdravih životnih navika.

Najčešći razlog nastanka infarkta miokarda jest aterosklerotska bolest arterija. To je kronična, progresivna, sistemska bolest koja uzrokuje sužavanje lumena arterija. Nakon infarkta miokarda povećan je rizik od ponovnog nastanka infarkta miokarda, zbog čega je veoma važna prevencija njegova nastanka. U tom je cilju neophodno održavati prohodnima ugrađene koronarne stentove i arterijske premosnice, odnosno spriječiti stvaranje krvnih ugrušaka i usporiti progresiju aterosklerotske bolesti. Kako bi se postigli ovi ciljevi, bolesnik treba usvojiti zdrave životne navike i uzimati preporučenu terapiju. Prema smjernicama Europskog kardiološkog društva, sekundarna kardiovaskularna prevencija nakon infarkta miokarda je doživotna. Bolesnik treba proći program kardiovaskularne rehabilitacije nakon infarkta miokarda. Ona pruža stratifikaciju kardiovaskularnog rizika, prilagođeno vježbanje za svakog pojedinca, emocionalnu i psihološku podršku, stručno medicinsko praćenje i prilagodbu terapije nakon otpusta iz bolnice. Mnogi se bolesnici nakon infarkta miokarda osjećaju uplašeno i zbunjeno pa im je psihološka podrška neophodna. Svakom bolesniku treba dati jasne upute o usvajanju zdravih životnih navika, terapiji i kontrolnim pregledima. Novom načinu života potrebna je psihološka i tjelesna prilagodba.

Doživotno liječenje nakon infarkta miokarda sprječava ponovni infarkt i druge kardiovaskularne događaje. Odgovarajućom terapijom i promjenom loših životnih navika smanjuje se opterećenje srčanog mišića i sprječava se zatajenje srca. Kako bi se usporio proces ateroskleroze i preveniralo začepljenje koronarnog stenta i srčanih premosnica, neophodno je čimbenike kardiovaskularnog rizika staviti pod kontrolu i dovesti ih u normalne granice. To podrazumijeva da se postigne dobra regulacija krvnog tlaka i šećerne bolesti, da se snize vrijednosti masnoća u krvi, osobito LDL kolesterola, te da pušači prestanu pušiti. Većinu lijekova koji se preporuče još tijekom bolničkog liječenja treba doživotno uzimati: acetilsalicilatnu kiselinu, inhibitore angiotenzin-konvertirajućeg enzima (ili blokatore angiotenzinskih receptora), statine i beta-blokatore. Uz terapijske mjere neophodni su zdrava prehrana (mediteranska prehrana), redovita umjerena tjelesna aktivnost i pravilno upravljanje stresom. Bolesnik treba biti pod redovitim kardiološkim kontrolama pri kojima se prate rad i funkcija srca, provjeravaju se čimbenici rizika i pojava mogućih komplikacija te se obavlja prilagodba terapije kad je potrebno. Kardiolog, ali i obiteljski liječnik identificirat će čimbenike koji mogu utjecati na nepovoljne kliničke ishode te će dati smjernice o tome na koji ih način korigirati. Bolesnik u suradnji sa stručnim medicinskim timom slijedi plan liječenja i pridržava se uputa o kardiovaskularnoj prevenciji. U tom procesu bolesnik ima aktivnu ulogu time što:

  • uzima lijekove kako je kardiolog preporučio – lijekovi znatno smanjuju rizik od nastanka ponovnog infarkta miokarda; bolesnik treba dobro razumjeti funkciju lijekova koje uzima i režim njihova uzimanja, a to mu treba objasniti liječnik koji ih je propisao;
  • dolazi na ugovorene kontrolne preglede – kardiolog prati zdravstveno stanje bolesnika, oporavak nakon infarkta miokarda i kontrolira kardiovaskularne čimbenike rizika;
  • nakon infarkta miokarda važno je da bolesnik prođe program kardiološke rehabilitacije koja ima za cilj da se bolesnik što bolje oporavi nakon infarkta te usvoji zdrave životne navike;
  • bolesnik treba usvojiti zdrave životne navike i znati upravljati svojim kardiovaskularnim čimbenicima rizika (prestati pušiti, biti redovito tjelesno aktivan, zdravo se hraniti prema mediteranskim principima prehrane). Ovakvim principima životnog stila znatno se bolje upravlja krvnim tlakom, razinom masnoća i šećera u krvi;
  • bolesnik treba znati da uvijek može dobiti psihološku podršku kad se osjeća zbunjeno ili uplašeno; osim profesionalne psihološke pomoći važna je podrška obitelji, prijatelja, ali i osoba koje su također preboljele infarkt miokarda.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.