Prema međunarodnoj klasifikaciji glavobolja postoji čak 14 različitih vrsta glavobolja. Glavobolje su glavni uzročnik privremene nesposobnosti za rad u osoba mlađih od 50 godina, a procjenjuje se da je prevalencija glavobolje u svijetu oko 14%. Glavobolje pogađaju žene dva do tri puta češće nego muškarce. Također, napadi glavobolje u ženskoj populaciji su jači, dulje traju i imaju veću sklonost ponavljanju.
U prevenciji i liječenju glavobolje prilagodba prehrane mogla bi biti korisna. Početak napadaja glavobolje ili migrene može se pojaviti nakon konzumiranja određenih namirnica, stoga identifikacija i eliminacija tih namirnica iz prehrane čini važan korak u prevenciji i liječenju. Također, pokazalo se da pretilost povećava rizik od glavobolja i migrena stoga je i održavanje poželjne tjelesne mase prioritet. Do sada su proučavani učinci različitih vrsta prehrambenih obrazaca na glavobolje i migrene i smatra se kako prehrana može utjecati na karakteristike glavobolje kroz različite mehanizme. Ovi mehanizmi mogu uključivati utjecaj na serotoninergičku aktivnost, neuronsku ekscitabilnost, razinu čimbenika koji imaju ulogu u patogenezi migrene (kao što je peptid CGRP, dušikov oksid, adiponektin i leptin), mitohondrijsku funkciju mozga, funkciju hipotalamusa, agregaciju trombocita i upalu.
Upala kao okidač glavobolje
Upala u organizmu prirodan je način obrane organizma od ozljede ili bolesti i ima ulogu u poticanju organizma na ozdravljenje. Međutim, kronična upala niskog intenziteta dovodi se u vezu s kroničnim bolestima poput dijabetesa, bolesti srca i debljine, a razvoju kronične upale uvelike pridonosi prehrana.
Čini se da upala igra važnu ulogu i u razvoju migrene zbog čega se kao profilaksa predlaže usvajanje dijete niskog upalnog potencijala. Istraživanje objavljeno 2023. godine u časopisu Nutrition otkrilo je da prehrana ima snažan utjecaj na razvoj glavobolje i migrene. U istraživanju je sudjelovalo više od 10000 ispitanika, a trajalo je 5 godina. Ukupno 22% ispitanika prijavilo je epizodu jake glavobolje ili migrene u posljednja tri mjeseca. Prehrana ispitanika analizirana je i dodijeljen joj je indeks upale prehrane DII (eng. dietary inflammatory index).
DII je nutricionistički alat dizajniran na temelju opsežnog pregleda literature o učincima konzumacije pojedinih prehrambenih parametara na biomarkere upalnog procesa. Namirnicama i nutritivnim komponentama hrane određeni su proupalni ili protuupalni potencijali pa se tako prehrambenom obrascu može dodijeliti ukupni DII indeks čija maksimalna proupalna vrijednost iznosi 7,98 dok maksimalna protuupalna vrijednost iznosi -8,87.
Rezultati ovog istraživanja su pokazali da ispitanici s DII indeksom prehrane većim od 1,48 imaju veći rizik razvoja jake glavobolje i migrene, dok kod ispitanika čiji je DII indeks prehrane manji od 1,48 prehrana ne utječe na razvoj glavobolje i migrene.
Namirnice koje uzrokuju upalu
Nekoliko je namirnica označeno kao najvećim izazivačima upale u organizmu. U prvom redu to su namirnice koje sadrže veće količine dodanog šećera i glukozno-fruktoznih sirupa poput sokova, slastica, kolača i slično jer dokazano povećavaju razinu nekoliko upalnih markera u krvi. Pržena hrana također značajno povećava razinu upale u organizmu jer pripremom hrane na visokim temperaturama u ulju dolazi do stvaranja štetnih spojeva (AGE – produkata i trans masti) koji izazivaju upalu i značajno doprinose razvoju kroničnih bolesti. Također, postoje dokazi koji ukazuju da pržena hrana može promijeniti sastav mikrobiote u crijevima i na taj način povećati razinu upale u organizmu. Upalu u organizmu uzrokuje i unos prekomjerne količine rafiniranih ugljikohidrata poput bijelog kruha, kao i prekomjeran unos alkohola i mesa. Kad je riječ o mesu, primarno se misli na procesirane oblike poput suhomesnatih proizvoda, hrenovki i šunki, ali i svježe meso koje je pečeno na visokim temperaturama jer se na taj način stvaraju proupalni AGE spojevi.
Namirnice koje djeluju protuupalno
Pri vrhu protuupalnih namirnica su voće, povrće i začini. Bobičasto voće poput kupina, malina i borovnica, zatim trešnje, grožđe, avokado, gljive, paprike, rajčice i brokula u organizmu imaju snažno protuupalno djelovanje. Od začina se posebno ističe kurkuma, a protuupalnim djelovanjem mogu se pohvaliti i masna riba bogata omega-3 masnim kiselinama, zeleni čaj, ekstra djevičansko maslinovo ulje i kakao i čokolada s visokim udjelom kakaa.
Literatura:
- Huanxian Liu, Dan Wang, Fei Wu, Zhao Dong, Shengyuan Yu, Association between inflammatory potential of diet and self-reported severe headache or migraine: A cross-sectional study of the National Health and Nutrition Examination Survey, Nutrition, Volume 113, 2023, 112098, ISSN 0899-9007.
- Razeghi Jahromi S, Ghorbani Z, Martelletti P, Lampl C, Togha M; School of Advanced Studies of the European Headache Federation (EHF-SAS). Association of diet and headache. J Headache Pain. 2019 Nov 14;20(1):106. doi: 10.1186/s10194-019-1057-1. PMID: 31726975; PMCID: PMC6854770.
25.8.2023
