Prepoznavanje simptoma Alzheimerove bolesti i traženje pomoći što ranije omogućuje pravodobno liječenje, povećava kvalitetu života bolesnika i njihovih obitelji te olakšava suočavanje sa bolešću.
Alzheimerova bolest je progresivna bolest mozga.Smetnje se razvijaju postepeno i najčešće se inicijalno prezentiraju kao zaboravljivost. Simptomi se tijekom vremena pogoršavaju te se osim zaboravljivosti javlja i cijeli niz drugih smetnji poput otežane orijentacije u vremenu i prostoru, traženja riječi pri govoru i neprepoznavanja bliskih osoba. Pojava ovih smetnji kao i sve veća zaboravljivost dovode do toga da osoba koja boluje od Alzheimerove bolesti postaje ovisna o tuđoj pomoći. Učestalost bolesti raste s životnom dobi i Alzheimerova bolest se obično javlja u osoba starijih od 65 godina života. Obzirom na podatak da današnje društvo sve više stari učestalost Alzheimerove bolesti eskponencijalno raste i zbog toga se danas govori o „epidemiji Alzheimerove bolesti“. Najnovije procjene govore da će do 2020. godine u Svijetu biti 43 milijuna oboljelih a do 2040. godine čak 81 milijun oboljelih. Milijunski broj bolesnika koji boluju od Alzheimerove bolesti i osoba koje se brinu o njima naveo je Svjetsku zdravstvenu organizaciju da proglasi Alzheimerovu bolest javnozdravstvenim prioritetom. Ova činjenica postavlja imperativ na društvo da se rano prepoznaju znakove bolesti i započne adekvatno liječenje. Stanovištvo Hrvatske spada u staru populaciju i procijenjuje se da u Hrvatskoj danas ima oko 80.000 oboljelih te da će ta brojka dodatno rasti. Smatra se da se godišnje u Hrvatskoj pojavljuje oko 3.000 novih slučajeva, što znači svaka 3 sata se javlja jedan novi slučaj.
Kada nastaje Alzheimerova bolest?
Simptomi bolesti tipično se javljaju u osoba starijih od 65 godina. U malog postotka bolesnika, otprilike 5% prvi simptomi se javljaju u osoba između 30-te i 60-te godine života i tada govorimo o ranom oblik bolesti.
Alzheimerovoj bolesti ne mora prethoditi nikakav događaj, može doći „sama od sebe”. No, u mnogim slučajevima, može biti pokrenuta značajnim životnim događajima, poput odlaska u mirovinu ili boravka u bolnici.
Kako nastaje Alzheimerova bolest?
Alzheimerova bolest u većini slučajeva nije nasljedna. Simptomi koji se javljaju posljedica su propadanja određenih regija mozga. Točan razlog propadanja nije poznat ali zna se da dolazi do nakupljanja proteina (tau i beta amiloid) koji dovode do smrti neurona i posljedično atrofije mozga. Promjene proteina počinju se javljati otprike 10-tak godina prije pojave simptoma i označavaju se kao pretklinička faza Alzheimerove bolesti. Abnormalni depoziti proteina formiraju amiloidne plakove i tau vretena što dovodi do poremećene funkcije živačnih stanica koji gube međusobne veze i umiru. Oštećenja živčanih stanica započinje u dijelu mozga koji se naziva hipokampus, dio mozga zadužen za pamćenje nedavnih, novih događaja. Kako proces bolesti napreduje zahvaćene su brojne regije mozga. U uznapredovalim fazama bolesti zahvaćen je čitav mozak.
Koje smetnje se tipično javljaju na početku bolesti?
Rani simptomi Alzheimerove bolesti su:
- zaboravljanje nedavnih događaja (oslanjanje na pisane podsjetnike) i dogovora
- učestalo postavljanje istih pitanja
- zametanje stvari (stavljanje stvari na neubičajena mjesta)
- nemogućnost baratanja s financijama (otežano računanje)
- problemi s abstraktnim i logičkim razmišljanjem
- otežana društvena procjena
- gubitak interesa za okolinu (apatija)
Rani znakovi Alzheimerove bolesti mogu biti suptilni i nekad ih je teško razlikovati od promjena koje se normalno događaju u starijoj životnoj dobi i predstavljaju sastavni dio starenja. Zbog pravodobnog započinjanja liječenja bitno je rano prepoznati znakove Alzheimerove bolesti a ne pripisati ih promjenama koje se mogu desiti u starijih osoba.
Kako napreduje Alzheimerova bolest?
Alzheimerova bolest je progresivnog karaktera i tijekom vremena zahvaće sve svakodnevne aktivnosti. U početku su zahvaćene složene aktivnosti poput telefoniranja, vođenja financija, vožnje auta i dr. Tijekom vremena stradavaju i bazične aktivnosti i osoba se više ne može samostalno okupati, jesti, hodati ili obući. Osim sve veće ovisnosti o pomoći druge osobe tijekom vremena pogoršavaju se i drugi simptomi te se bolesnici mogu biti jako uznemireni, promijenjenog ponašanja, verbalno i fizički agresivni u umjerenim fazama bolesti. U uznapredovalim fazama bolesti bolesnik potpuno ovisi o pomoći okoline, verbalna komunikacija je ograničena na sve nekoliko riječi, pokretljivost je znatno smanjena i ne prepoznaje bliske osobe. Napredovanje simptoma Alzheimerove bolesti znatno varira od bolesnika do bolesnika.
Kako liječiti Alzheimerovu bolest?
Danas ne možemo izliječiti Alzheimerovu bolest ali postoje lijekovi koji mogu usporiti njezino napredovanje. Djelovanje ovih lijekova je učinkovitije u osoba s blagom Alzheimerovom bolešću te je zato bitno rano prepoznati simptome i pravodobno započeti liječenje. Postoje dvije skupine lijekova koje se razlikuju po mehanizmu djelovanja: inhibitori acetilkolinesteraze i blokatori NMDA receptora. Ovi lijekovi imaju drugačiji mehanizma djelovanja i mogu se međusobno kombinirati, dapače kliničke studije su pokazale da su upravo najbolji rezultati liječenja postignuti kombinacijom ovih lijekova. Inhibitori acetilkolinesteraze povećavaju razinu supstance acetilkolina u mozgu i na taj način poboljšavaju fukcije pamćenja, pažnje i komunikacije. U Hrvastskoj postoje dvije supstance iz ove skupine: donepezil i rivastigmin. Najčešće nuspojave ovih lijekova su mučnina, povraćanje, nesanica, mišičini grčevi i osjećaj umora. Nuspojave su blage i obično prolazne. U drugu skupinu ljekova spada memantin, supstanca koja blokira djelovanje supstance glutamata na NMDA receptore u mozgu. Ovaj lijek usporava progresiju simptoma u umjerenoj i uznapredovaloj Alzheimerovoj bolesti te dobro djeluje na kognitivne i psihijatrijske simptome bolesti. Nuspojave su blage i prolazne a mogu se pojaviti u vidu glavobolje, vrtoglavice, pospanosti i opstipacije.
Kako prevenirati Alzheimerovu bolest?
Alzheimerova bolest se ne može prevenirati ali se početak prvih smetnji može odgoditi dijelovanjem na rizične čimbenike njezinog nastanka. Znanstveni radovi ukazuju da promjene u prehrambenim navikama, tjelesna i mentalna aktivnost mogu umanjiti rizik od razvoja Alzheimerove bolesti. Odabir zdravog načina života koji može umanjiti rizik od Alzheimerove bolesti uključuje sljedeće:
- Vježbajte redovito
- Mediteranska prehrana (hrana s malo zasićenih masti)
- Slijedite upute liječnika ukoliko bolujete od visokog krvnog tlaka, šećerne bolesti i visokog kolesterola kako bi ova stanja bila pod kontrolom
- Ako pušite, zamolite svog liječnika za pomoć da prestanete pušiti
- Budite mentalno i socijalno aktivni. Znanstvene studije su pokazale da mentalna aktivnost u vidu sviranja instrumenta, čitanja, učenja stranog jezika te drugih aktivnosti koje zahtijevaju mentalni angažman smanjuju rizik od Alzheimerove bolesti. Također socijalni angažman poput sudjelovanja u društvenim događanjima, ples, društvene igre i drugo povoljno djeluju na smanjenje rizika od Alzheimerove bolesti.
Alzheimerova bolest danas zbog velikog broja bolesnika predstavlja javnozdravstveni prioritet. Kako bi se što bolje moglo pomoći bolesnicima i njihovim obiteljima potrebno je što prije obratiti se liječnicima radi pravodobnog postavljanja dijagnoze i liječenja te Udruzi za Alzheimerovu bolest gdje se mogu dobiti informacije o dostupnoj podršci i savjeti.
26.3.2020
