Utjecaj kave na krvni tlak i kardiovaskularne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

U sistematskim pregledima kontroliranih pokusa nađen je akutni porast sistoličkog krvnog tlaka (SKT) i dijastoličkog krvnog tlaka (DKT) u satima neposredno nakon uzimanja kofeina dok je utjecaj konzumacije kofeina dulje od 7 dana na KT ostao nedorečen.

Povezanost konzumiranja kave i arterijskog krvnog tlaka (KT)  u normotenzivnih osoba je naširoko istraživana. U sistematskim pregledima kontroliranih pokusa nađen je akutni porast sistoličkog krvnog tlaka (SKT) i dijastoličkog krvnog tlaka (DKT) u satima neposredno nakon uzimanja kofeina dok je utjecaj konzumacije kofeina dulje od 7 dana na KT ostao nedorečen.

Rezultati istraživanja koja su pratila utjecaj redovitog konzumiranja kave bili su nedosljedni pa su našli da dugotrajno konzumiranje kave može i povećati, ali i smanjiti rizik za nastanak hipertenzije.  Nažalost utjecaj kave i kofeina na KT i kardiovaskularne bolesti kod hipertoničara je također nejasan. Ovo je jako važno pitanje jer u ovih bolesnika čak i malo povećanje KT može ozbiljno ugroziti bolesnika. Štoviše konzumacija kave može oslabiti učinak antihipertenzivne terapije. Stoga nije čudno da je ovo jedno od čestih pitanje bolesnika upućenih prema svome ordinarijusu.
Zadnji pregledi kontroliranih pokusa pokazuju da u hipertoničara unos 200-300mg kofeina (ekvivalent 1,5-2 šalice filtrirane kave) rezultira značajnim porastom KT tijekom prvih 60 minuta nakon unosa u trajanju do 180min. Nasuprot, konzumacija kave tijekom 2 tjedna nije imala učinka na porast KT. Također nije nađena povezanost između redovitog/dugotrajnog  pijenja kave i povećanog kardiovaskularnog rizika u hipertoničara. Kofein podjednako utječe na akutni porast  KT u normotenzivnih osoba i hipertoničara, pa tako povećava SKT od  2-12mmHg,  a DKT  3-11mmHg.
Kada se promatraju dugotrajni učinci konzumacije kave i u normotenzivnih osoba i u hipertoničara ne nalazi se utjecaja na povećani rizik kardiovaskularnih događanja.

Kava je piće vrlo kompleksne kemijske strukture. Kardiometabolički utjecaji kofeina su dobro istraženi i o njima prevladava negativni stav to jest štetan utjecaj na kardiovaskularni sustav. S druge strane utjecaj ostalih  supstanci iz kave ostaje nedovoljno poznat, pa tako klorogenična kiselina i ostale fenolne komponente, magnezij i trigonelin poboljšavaju metabolizam glukoze te reduciraju upalu i endotelnu disfunkciju. Gledajući dugoročno ovo su učinci koji se vide u osoba koje redovito piju kavu i razvili su toleranciju na kofein. Stoga štetni kardiovaskularni učinci kofeina mogu biti poništeni pozitivnim učincima ovih drugih komponenti. To može donekle objasniti nemogućnost povezivanja dugotrajnog konzumiranja kave s povećanim kardiovaskularnim rizikom kako kod normotenzivnih osoba tako i kod hipertoničara. Akutni porast KT može privremeno povećati kardiovaskularni rizik. Ovakav nalaz je dosljedan nalazu veće učestalosti koronarne bolesti i moždanog udara u satima neposredno nakon konzumacije kave. Zato bi hipertoničari s nereguliranim KT trebali izbjegavati konzumaciju veće količine kave.  Također konzumacija kave neposredno prije mjerenja KT može dati povišene vrijednosti KT i lažni dojam neregulirane hipertenzije.
Nije nađeno dovoljno dokaza koji bi preporučili izbjegavanje dugotrajne konzumacije kave u dobro kontroliranih hipertoničara. Štoviše, kod hipertoničara pažnja bi više trebala biti usmjerena na promjenu ostalih štetnih životnih navika kao što su prestanak pušenja, kontrola tjelesne težine i povećanje fizičke aktivnosti.

Zaključno se može reći da kofein povisuje KT tijekom 3 sata nakon konzumacije u hipertoničara. Trenutni dokazi ne potkrijepljuju povezanost konzumacije kave tijekom 2 tjedna i povišenog KT niti povećanje kardiovaskularnog rizika kod dugotrajne konzumacije kave. Da bi se preciznije utvrdio utjecaj kave na hipertenziju potrebno je provesti istraživanja koja će dati odgovor o utjecaju konzumacije kave dulje od 2 tjedna na KT. Također ostaje nejasan utjecaj konzumacije kave na stupanj kontrole hipertenzije u hipertoničara i moguća interakcija s različitim antihipertenzivima. Takvi dokazi bi omogućili preciznije preporuke za konzumaciju kave bolesnicima. Također, obzirom na nedosljedne rezultate istraživanja o povezanosti konzumacije kave i pojavnosti moždanih udara, potrebna su daljnja istraživanja prije nego odbacimo moguće štetne utjecaje kave na pojedine tipove kardiovaskularnih bolesti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Dijete i stolica – upit

Život s tremorom Depositphotos_635001838_L

Kako živjeti s tremorom?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteIako nije opasan po život, tremor može duboko utjecati na socijalno, emocionalno i profesionalno funkcioniranje. Zadaci koji zahtijevaju finu motoričku kontrolu – pisanje, korištenje pribora za jelo ili rukovanje malim predmetima – postaju izazovni. Mnogi ljudi s vidljivim tremorom doživljavaju neugodu i socijalnu anksioznost, što dovodi do izolacije ili depresije. Esencijalni tremor posebno je povezan […]

Psihogeni (funkcionalni) tremor Depositphotos_360539856_L

Što je tremor?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteTremor je jedan od najčešćih poremećaja kretanja koji se opaža u kliničkoj praksi i čest je razlog upućivanja neurolozima. Definira se kao nevoljan, ritmičan, oscilatorni pokret dijela tijela koji je rezultat naizmjeničnih ili sinkronih kontrakcija mišića. Iako sam tremor nije bolest, često je simptom ili manifestacija nekog neurološkog, metaboličkog ili sistemskog poremećaja. Fenomen može varirati […]

Nefroskop Depositphotos_267684452_L

Koje bolesti bubrega možemo liječiti perkutanim kirurškim pristupom?

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePerkutana kirurgija bubrega posebna je disciplina iz opusa opće endourologije. Sam izraz „perkutana“ (doslovno označava „kroz kožu“) pomalo je nespretan jer je svaki kirurški pristup bubregu perkutani, ali se ovaj izraz udomaćio i opće je prihvaćen, označavajući endoskopski pristup kanalnom sustavu bubrega. Nikako ne bi trebalo izjednačavati pojmove laparoskopske i perkutane kirurgije bubrega, što laici […]

Krv u stolici kod djeteta – upit

Hipertofični ožiljci Depositphotos_701545836_L

Zašto se kortikosteroidne kreme ne smiju dugo i neograničeno primjenjivati na koži lica?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKoža lica vrlo je osjetljiva i često sklona različitim dermatološkim problemima. Promjene na koži lica upalnog su podrijetla i mogu se pojaviti već u ranom djetinjstvu, ali i kasnije tijekom života. U dječjoj dobi to je najčešće atopijski dermatitis, u pubertetu akne, dok se u odrasloj dobi i tijekom života mogu javljati seboroični dermatitis, rozacea, […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Je li povremena palpitacija s kratkim nedostatkom daha razlog za brigu?

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRezistentna arterijska hipertenzija pojam je koji označava nemogućnost postizanja dobre kontrole arterijskog tlaka, odnosno održavanja vrijednosti arterijskog tlaka u mirovanju ispod 140/90 mmHg, unatoč liječenju s najmanje tri klase antihipertenzivnih lijekova (lijekova za snižavanje arterijskog tlaka) u maksimalno podnošljivim dozama. Neadekvatna kontrola arterijskog tlaka pritom treba biti potvrđena ambulantnim ili kućnim mjerenjima nakon što se […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno je objavljen sustavni pregled i metaanaliza opservacijskih kohortnih istraživanja na ukupno 120.643 bolesnika sa srčanim zatajenjem. Ispitivani su glavni ishodi koji su uključivali ukupnu smrtnost i štetne kardiovaskularne događaje. Analizom rezultata istraživanja ustanovljen je složen odnos između razine arterijskog tlaka i nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod bolesnika sa srčanim zatajenjem. Bolesnici sa zatajenjem srca i […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU razvijenim zemljama od 1 do 3 % odraslih osoba boluje od zatajivanja srca. S dobi raste učestalost obolijevanja od srčanog zatajenja – čak 10 % osoba starijih od 70 godina boluje od ove bolesti. U tim zemljama bilježi se sve veća prevalencija arterijske hipertenzije, na što značajno utječe i rast udjela starije populacije. Arterijska […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Je li hipertrofija srca i proširenje aorte razlog za zabrinutost?