Utjecaj kave na krvni tlak i kardiovaskularne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

U sistematskim pregledima kontroliranih pokusa nađen je akutni porast sistoličkog krvnog tlaka (SKT) i dijastoličkog krvnog tlaka (DKT) u satima neposredno nakon uzimanja kofeina dok je utjecaj konzumacije kofeina dulje od 7 dana na KT ostao nedorečen.

Povezanost konzumiranja kave i arterijskog krvnog tlaka (KT)  u normotenzivnih osoba je naširoko istraživana. U sistematskim pregledima kontroliranih pokusa nađen je akutni porast sistoličkog krvnog tlaka (SKT) i dijastoličkog krvnog tlaka (DKT) u satima neposredno nakon uzimanja kofeina dok je utjecaj konzumacije kofeina dulje od 7 dana na KT ostao nedorečen.

Rezultati istraživanja koja su pratila utjecaj redovitog konzumiranja kave bili su nedosljedni pa su našli da dugotrajno konzumiranje kave može i povećati, ali i smanjiti rizik za nastanak hipertenzije.  Nažalost utjecaj kave i kofeina na KT i kardiovaskularne bolesti kod hipertoničara je također nejasan. Ovo je jako važno pitanje jer u ovih bolesnika čak i malo povećanje KT može ozbiljno ugroziti bolesnika. Štoviše konzumacija kave može oslabiti učinak antihipertenzivne terapije. Stoga nije čudno da je ovo jedno od čestih pitanje bolesnika upućenih prema svome ordinarijusu.
Zadnji pregledi kontroliranih pokusa pokazuju da u hipertoničara unos 200-300mg kofeina (ekvivalent 1,5-2 šalice filtrirane kave) rezultira značajnim porastom KT tijekom prvih 60 minuta nakon unosa u trajanju do 180min. Nasuprot, konzumacija kave tijekom 2 tjedna nije imala učinka na porast KT. Također nije nađena povezanost između redovitog/dugotrajnog  pijenja kave i povećanog kardiovaskularnog rizika u hipertoničara. Kofein podjednako utječe na akutni porast  KT u normotenzivnih osoba i hipertoničara, pa tako povećava SKT od  2-12mmHg,  a DKT  3-11mmHg.
Kada se promatraju dugotrajni učinci konzumacije kave i u normotenzivnih osoba i u hipertoničara ne nalazi se utjecaja na povećani rizik kardiovaskularnih događanja.

Kava je piće vrlo kompleksne kemijske strukture. Kardiometabolički utjecaji kofeina su dobro istraženi i o njima prevladava negativni stav to jest štetan utjecaj na kardiovaskularni sustav. S druge strane utjecaj ostalih  supstanci iz kave ostaje nedovoljno poznat, pa tako klorogenična kiselina i ostale fenolne komponente, magnezij i trigonelin poboljšavaju metabolizam glukoze te reduciraju upalu i endotelnu disfunkciju. Gledajući dugoročno ovo su učinci koji se vide u osoba koje redovito piju kavu i razvili su toleranciju na kofein. Stoga štetni kardiovaskularni učinci kofeina mogu biti poništeni pozitivnim učincima ovih drugih komponenti. To može donekle objasniti nemogućnost povezivanja dugotrajnog konzumiranja kave s povećanim kardiovaskularnim rizikom kako kod normotenzivnih osoba tako i kod hipertoničara. Akutni porast KT može privremeno povećati kardiovaskularni rizik. Ovakav nalaz je dosljedan nalazu veće učestalosti koronarne bolesti i moždanog udara u satima neposredno nakon konzumacije kave. Zato bi hipertoničari s nereguliranim KT trebali izbjegavati konzumaciju veće količine kave.  Također konzumacija kave neposredno prije mjerenja KT može dati povišene vrijednosti KT i lažni dojam neregulirane hipertenzije.
Nije nađeno dovoljno dokaza koji bi preporučili izbjegavanje dugotrajne konzumacije kave u dobro kontroliranih hipertoničara. Štoviše, kod hipertoničara pažnja bi više trebala biti usmjerena na promjenu ostalih štetnih životnih navika kao što su prestanak pušenja, kontrola tjelesne težine i povećanje fizičke aktivnosti.

Zaključno se može reći da kofein povisuje KT tijekom 3 sata nakon konzumacije u hipertoničara. Trenutni dokazi ne potkrijepljuju povezanost konzumacije kave tijekom 2 tjedna i povišenog KT niti povećanje kardiovaskularnog rizika kod dugotrajne konzumacije kave. Da bi se preciznije utvrdio utjecaj kave na hipertenziju potrebno je provesti istraživanja koja će dati odgovor o utjecaju konzumacije kave dulje od 2 tjedna na KT. Također ostaje nejasan utjecaj konzumacije kave na stupanj kontrole hipertenzije u hipertoničara i moguća interakcija s različitim antihipertenzivima. Takvi dokazi bi omogućili preciznije preporuke za konzumaciju kave bolesnicima. Također, obzirom na nedosljedne rezultate istraživanja o povezanosti konzumacije kave i pojavnosti moždanih udara, potrebna su daljnja istraživanja prije nego odbacimo moguće štetne utjecaje kave na pojedine tipove kardiovaskularnih bolesti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Aneurizma aorte – koji su mi daljnji koraci?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

UZV srca, VES, Holter srca i EKG – molim Vaše mišljenje