Tumori srca

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Tumori srca mogu biti benigni tj. dobroćudni i maligni tj. zloćudni. Tumore srca dijelimo na primarne tumore i na sekundarne tumore. Primarni tumori nastaju u srcu, a sekundarni su metastaze tumora čije je ishodište u nekom drugom organu.

Tumori srca mogu biti benigni tj. dobroćudni i maligni tj. zloćudni. Tumore srca dijelimo na primarne tumore i na sekundarne tumore. Primarni tumori nastaju u srcu, a sekundarni su metastaze tumora čije je ishodište u nekom drugom organu. Primarni tumori srca nalaze se u 0,001 do 0,28% slučajeva u patoanatomskih studijama. Sekundarni tumori srca otkrivaju se u 1,5 do 21% bolesnika s ekstrakardijalnim malignim tumorima. U većini slučajeva primarni tumori srca su benigni i to u oko 75% slučajeva. Najčešći benigni tumor kojeg nalazimo u srčanim šupljinama je miksom. Oko 95% miksoma je u pretklijetkama – atrijima,  a gotovo je tri puta češće su u lijevoj nego u desnoj pretklijetki. Osim miksoma u tumore srca spadaju:  fibrom, fibroelastom, lipom, rabdomiom, leomiom, limfom i rabdomiosarkom.
Tumori kako što su miksomi obično imaju peteljku kojom se drže za srčanu stijenku. Pokretljivost tumora ovisi o dužini peteljke. Što je duža peteljka tada je i pokretljivost tumora veća. Tumori srca mogu biti različitog oblika i veličine. Mogu biti okruglog oblika, glatke površine, ponekad dosta pravilnog kuglastog oblika, ali češće su nepravilnog oblika s neravnom površinom. Veličina tumora je od nekoliko milimetara pa do nekoliko centimetara. Vrlo često tumori srca imaju neravnu površinu s malim i krhkim izbočinama koje se mogu otkinuti od tumora i uzrokovati embolije. Embolija može biti periferne arterije, plućne arterije, moždane arterije ili koronarne arterije. Ponekad tumor ulazi u atrioventrikulsko ušće te može uzrokovati oštećenje funkcije srčane valvule, a bolesnik se može prezentirati kao da ima mitralnu ili trikuspidnu srčanu grešku. Znatno rjeđe tumor može nastati na bilo kojoj od četiri srčane valvule i uzrokovati suženje valvule ili nepotpuno zatvaranje valvule.
Bolesnici s tumorom srca mogu imati simptome kao što su  nedostatak zraka ili dispneja, bol u prsima, zatajivanje srca, srčane aritmije, gubitak tjelesne težine, povišenu tjelesnu temperaturu i gubitak svijesti. Ako tumor uzrokuje emboliju tada bolesnici mogu imati simptome moždanog udara, infarkta srca, plućne embolije ili simptome začepljenja periferne arterije. Laboratorijski nalazi mogu pokazivati ubrzanu sedimentaciju eritrocita (SE) i anemiju. Najčešći simptom bolesti je nedostatak zraka – dispneja.
Kao i kod svih bolesti srca i krvnih žila pa tako i kod ove bolesti važna je anamneza i klinički pregled bolesnika. Dijagnostičke metode su elektrokardiogram (EKG), RTG snimka pluća i srca, transtorakalna i transezofagusna ehokardiografija, višeslojna kompjutorizirana tomografija (MSCT), koronarografija i nuklearna magnetna rezonancija (NMR).
Etiologija ili uzroci nastanka tumora srca su nepoznati.
Mogućnost liječenja tumora srca je kirurško liječenje. Kirurško liječenje tumora srca potrebno je napraviti što prije  po  postavljanju dijagnoze zbog izbjegavanja opasnosti od embolijskih događaja, kardijalne dekompenzacije, srčanih aritmija ili iznenadne srčane smrti. Svaki tumor srca koj se kirurški odstrani analizira se patohistološki. Na taj način  utvrđuje se vrsta tumora, da li je  primarni ili  sekundarni i da li je tumor benigni ili maligni.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Poremećaj disanja

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta 5. Shizofrenija Za razliku od prethodno navedenih psihijatrijskih poremećaja, spavanje nije temeljna značajka shizofrenije. Međutim, problemi sa spavanjem, uključujući poteškoće s uspavljivanjem i prosnivanjem (održavanjem sna bez buđenja) te smanjenu kvalitetu sna, česti su kod oboljelih od shizofrenije, iako ne postoje sustavni epidemiološki podaci o prevalenciji poremećaja spavanja u ovoj populaciji. Dodatna vrsta problema sa […]

Nespušteni testis

Nespušteni testis

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Testisi se, tijekom embrionalnog razvoja, stvaraju u retroperitoneumu i to u visini bubrega. Slijedi proces spuštanja testisa, (lat. – descensus testis) na njihovo mjesto u mošnjama (lat. – scrotum). To spuštanje se odvija krajem osmog mjeseca embrionalnog (intrauterinog) razvoja kada se testisi trebaju spustiti u skrotum tako da se muška beba rodi s oba testisa […]

Namirnice

Ako imam Chronovu bolest smijem li konzumirati ove namirnice?

Urin

Derivacija urina

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Ovdje ćemo navesti neke podatke općenito o značenju pojma derivacije urina kao i kirurškim mogućnostima njezine izvedbe. Pojam derivacije urina načelno označava izvođenje mokraćnog sustava na neko neprirodno mjesto pa je iz toga jasno da je kirurški postupak derivacije urina gotovo uvijek nužda, a ne izbor. Sam način izvedbe derivacije možda dijelom može biti izbor […]

Inzulinska rezistencija

Upućuju li ovi nalazi na inzulinsku rezistenciju?

Starija životna dob

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Možete li mi očitati EKG?

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Prevelik unos vode – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]