Svjetski dan srca, 29.rujan 2022. – 2. dio         

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Tijekom različitih aktivnosti za vrijeme Svjetskog dana srca nastoji se ljudima ukazati na sve navedene rizične čimbenike, da odu na mjerenje arterijskog tlaka, masnoća i šećera u krvi, tjelesne težine kako bi se na vrijeme ustanovila moguća odstupanja, te da ih se poduči u usvajanju zdravih životnih navika koje se tiču prehrane, tjelesne aktivnosti, prestanka pušenja, redukcije konzumacije alkoholnih pića.

U aktivnostima promicanja zdravih navika treba uključiti ne samo pojedince, već i obitelji, radne i obrazovne zajednice u cilju očuvanja KV zdravlja.

Kako bismo KV rizične čimbenike stavili pod kontrolu, odnosno sveli ih u granice normale, treba u svakodnevnom životu usvojiti zdrave životne navike u koje spadaju:

  1. mediteranski tip prehrane koja se smatra najboljom prehranom u očuvanju zdravlja, te prevenciji KVB
  2. u prehrani treba izbjegavati prženu i procesuiranu hranu, hranu bogatu zasićenim mastima; unos sol ne bi trebalo prelaziti 5 grama dnevno; na minimum treba svesti konzumaciju zaslađenih napitaka, te preferirati unos vode i prirodno ocjeđenih voćnih sokova; dnevno bi trebalo unijeti 4 do 6 porcija voća i povrća, a tijekom tjedna konzumirati minimalno 1 do 2 obroka morske ribe (prednost se daje plavoj ribi); crveno meso unositi u što manjim količinama (350 do 500 grama tjedno); prednost se daje žitaricama od cjelovitog zrna i grahoricama
  3. pušače treba poticati u prestanku pušenja duhana (ponekad treba zatražiti i stručnu medicinsku pomoć)
  4. konzumacija alkoholnih pića ne bi trebala prelaziti 100 grama tjedno
  5. tjelesnu aktivnost treba ući u svakodnevnu naviku, prilagođena dobi i tjelesnim mogućnostima svakog pojedinca; preporuka je 150 do 300 minuta umjerene ili 75 do 150 minuta intenzivne aerobne aktivnosti tjedno
  6. tjelesnu težinu treba održavati u granicama normale (normalan indeks tjelesne mase je od 18,5 do 25 kg/m2)
  7. nastojati kronični stres što bolje kontrolirati vježbama relaksacije i tjelesnom aktivnošću, a najbolje ga je izbjegavati
  8. treba izbjegavati ekstremna tjelesna opterećenja
  9. ovisno o procjenjenom KV riziku u dogovoru s liječnikom treba kontrolirati KV rizične čimbenike: arterijski tlak, šećer i masnoće u krvi, tjelesnu težinu

Svjetski dan srca je prilika da se u osvješćivanju KVB i njihovoj prevenciji uključe mediji, javnost, vlade i medicinski djelatnici putem informiranja i educiranja cjelokupnog stanovništva. Obilježavanje Svjetskog dana srca ujedinjuje sve države i njihova kardiološka društva u ostvarivanju zajedničkog cilja: redukcije KV morbiditeta i mortaliteta. U tu svrhu trebaju biti svi uključeni:

  • pojedinci- svaki pojedinac da usvoji mjere KV prevencije i zdrave životne navike
  • zdravstveni djelatnici – da pomognu svojim pacijentima u promijeni loših životnih navika i ranom prepoznavanju KV čimbenika rizika i KVB
  • poslodavci – da investiraju u zdravo radno okruženje, da osiguraju zdrave obroke i tjelesnu aktivnost tijekom radnog dana, te godišnje preventivne zdravstvene preglede
  • vlade zemalja – da usvoje mjere i zakone u cilju poboljšanja javnog zdravlja (na primjer: porez na hranu i pića bogatu šećerima i zasićenim mastima, porez na duhanske proizvode i alkoholna pića, te da odgovarajućim mjerama smanje zagađenje zraka).

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Srce

Koenzim Q10 – jesmo li ga zaboravili?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Koenzim Q10 (CoQ10) je prirodni antioksidans koji tijelo proizvodi i koristi na staničnoj razini za podršku rastu, energiji i održavanju stanica. Ova tvar, nalik vitaminima, prisutna je u svim tkivima, a najviše se nalazi u srcu, jetri, bubrezima i gušterači. Prvi put otkriven 1957. godine, CoQ10 je od tada prepoznat kao ključan spoj za funkcioniranje […]

Srce

Možete li mi pojasniti UZV nalaz srca?

Bubreg

Prehrana za sniženje krvnog tlaka i bolje zdravlje bubrega i srca

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Unatoč stalnim naporima da se poboljša liječenje hipertenzije i smanje njezini štetni ishodi farmakološkim strategijama, kronična bubrežna bolest povezana s hipertenzijom i smrtnost od kardiovaskularnih bolesti rastu. Srčana bolest je glavni uzrok smrti kod osoba s kroničnom bubrežnom bolešću. Stručnjaci preporučuju da voće i povrće budu temeljni dio liječenja osoba s povišenim krvnim tlakom. Prehrana […]

Srce

Marfanov sindrom

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Marfanov sindrom je nasljedna bolest vezivnog tkiva koja se može očitovati poremećajima raznih organa i organskih sustava, a najčešće su zahvaćeni koštano zglobni sustav, srce i krvne žile, te oči. Ovu bolest nije moguće izliječiti, ali suvremenim pristupom u praćenju i liječenju poboljšana je kvaliteta života ovih bolesnika, a očekivani životni vijek usporediv je s […]

Sport

Sport i prirođene srčane greške

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Srce

Je li moj EKG nalaz uredan?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Holter srca – koje je Vaše mišljenje na moj nalaz

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Molim mišljenje na nalaz CD karotida i AV sliva

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]