Jedan od najčešćih razloga dolaska bolesnika na pregled kardiologu je nalaz šuma na srcu. Šum na srcu se otkriva auskultacijom srca stetoskopom tijekom liječničkog pregleda. Bolesnici sa „šumom na srcu“ većinom dolaze zabrinuti s mišlju da se radi o ozbiljnom srčanom oboljenju.
Srce se anatomski dijeli u četiri šupljine: dvije klijetke i dvije pretklijetke. Venska krv dolazi u desno srce i kola iz njega plućnom arterijom u pluća, a lijeva strana srca prima arterijsku krv bogatu kisikom i hranjivim tvarima i putem aorte krv odlazi u sve dijelove tijela. Između srčanih šupljina te njihovom uzlazu i izlazu (spojevi s venama i arterijama) nalaze se srčani zalisci.
Svakom srčanom akcijom srčani mišić se steže (sistola) i opušta (dijastola) pri čemu se srčani zalisci zatvaraju i otvaraju kontrolirajući protok krvi kroz srce. Ovakva aktivnost srca i srčanih zalistaka uzrokuje zvučne fenomene koji se čuju stetoskopom prilikom slušanja srca. „Otvaranjem i zatvaranjem“ srčanih zalistaka nastaju zvučni fenomeni koje zovemo srčani tonovi. U slučajevima nastanka turbulentnog protoka krvi kroz srce, stetoskopom se čuju srčani šumovi.
Prema stupnju glasnoće šumove dijelimo u šest stupnjeva (Levinova skala šumova):
- stupanj: tih šum, čuje se uz prekid disanja
- stupanj: tih šum, čuje se bez prekida disanja
- stupanj: glasniji šum
- stupanj: glasan šum uz osjet strujanja („thrill“) pri nježnom dodiru dlana sa stijenkom grudnog koša na mjestu šuma
- stupanj: vrlo glasan šum, čujan već laganim rubnim dodirom stetoskopa na stijenku grudnog koša
- stupanj: vrlo glasan šum, čujan i na udaljenosti 1 cm stetoskopa od stijenke grudnog koša
Iskusan kardiolog može već prilikom auskultacije srca procijeniti da li se radi o patološkom šumu. Mnogi srčani šumovi su bezopasni te se nazivaju funkcionalni, fiziološki ili neorganski šumovi. Fiziološki šumovi u zdravom srcu posljedica su bržeg protoka krvi kroz srce, povećanog volumena krvi, a mogu se javiti u određenim stanjima i/ili bolestima organizma kao što su: povišena tjelesna temperatura, pojačan rad štitnjače (hipertireoza), slabokrvnost, pojačan stres, trudnoća. Neorganski, fiziološki šumovi su obično blagi, tiši, ne šire se izvan srca i često se mijenjaju s položajem tijela. U prvim danima života fiziološki šum je čest (gotovo 50%) kod novorođenčadi, ali se s vremenom izgubi. Kod predškolske i školske djece ponekad se čuje Stillov šum koji također spada u skupinu fizioloških šumova. On ponekad zaostaje i kasnije u životu. Fiziološki šum na srcu može se čuti kod djece s deformacijama grudnog koša i kralježnice.
Svi su ovi fiziološki šumovi bezopasni. Uvijek su sistolički. Kardiolog će sa sigurnošću utvrditi da li se radi o fiziološkom šumu ultrazvukom srca s obojenim doplerom koji pokazuje uredne srčane strukture kod osoba s ovakvim šumom. Kod djece i odraslih sa fiziološkim šumom nema nikakvih ograničenja u tjelesnim aktivnostima i bavljenju sportom.
6.12.2022
