Subklinička fibrilacija atrija i moždani udar u dijabetičara

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Rezultati brojnih istraživanja pokazuju povezanost između povećanja prevalencije fibrilacije atrija i povećanja rizika od moždanog udara u bolesnika sa šećernom bolešću tip 2.

Epizode subkliničke fibrilacije atrija rijetko se otkrivaju konvencionalnim snimanjem EKG-a tijekom 24 sata (Holter EKG). Preporuča se produženo snimanje EKG-a u visoko rizičnih bolesnika kao što su dijabetičari, hipertoničari i osobe starije životne dobi. Rizik moždanog udara visok je i kod dijabetičara mlađe životne dobi. Činjenica je da u otprilike 25% bolesnika s moždanim udarom nije ustanovljen uzrok. Smatra se da asimptomatska ili subklinička fibrilacija atrija može biti nepotvrđeni tj. neuhvatljiv uzrok kriptogenog moždanog udara u bolesnika sa šećernom bolešću tip 2.

Provedano je istraživanja na 460 bolesnika u dobi do 60 godina sa šećernom bolešću tip 2 i na 240 bolesnika nedijabetičara zbog otkrivanja fibrilacije atrija. Praćenje bolesnika bilo je 37 mjeseci. Svim bolesnicima snimljen je kontinuirani EKG (Holter) tijekom 48 sati. U prvoj godini praćenja Holter EKG je snimljen četiri puta godišnje, a potom jednom godišnje.

Rezultati istraživanja su pokazali da je ne samo subklinička ili asimptomatska fibrilacija atrija bila češća u dijabetičara nego u nedijabetičara (11% vs. 1,6%) nego je bila i veća incidencija moždanog udara u dijabetičara nego u nedijabetičara (17% vs. 5,9%). Razlika između obje skupine bolesnika je statistički značajna (p< 0,0001 i p

Postavlja se pitanje koje su koristi ovog istraživanja za kliničku praksu? Velika je važnost produženog monitoriranja za otkrivanje fibrilacije atrija visoko rizičnih bolesnika kao što su dijabetičari, hipertoničari i osobe starije životne dobi. Na taj način bi otkrili fibrilaciju atrija kod mnogih bolesnika prije nego što dobiju moždani udar. Mnogi istraživači slažu se sa preporukom o 48-satnom snimanju EKG-a četiri puta godišnje u viskok rizičnih bolesnika zbog otkrivanja subkliničke fibrilacije atrija. Neki istraživači ukazuju na potrebu snimanja ili monitoriranja srčanoga ritma tijekom 2-3 tjedna u svrhu otkrivanja subkliničkih ili asimptomatskih epizoda fibrilacije atrija. Danas imamo mogućnost implantiranja malih rekordera ispod kože koji mogu kroz duže vrijeme vršiti snimanje i memoriranje srčanog ritma. Produženo snimanje EKG-a nakon moždanog udara pokazuje veću incidenciju subkliničke fibrilacije atrija nego kod snimanja EKG-a tijekom 24 sata.

Rezultati studija nedvojbeno pkazuju povezanost subkliničke fibrilacije atrija i rizika moždanog udara u  bolesnika sa šećrnom bolešću tip 2. Također postoji u dijabetičara  povezanost subkliničke fibrilacije atrija i asimptomatskih moždanih udara koji su ustanovljeni magnetnom rezonancijom.

Potreban su daljnja istraživanja na većem broju bolesnika zbog potvrđivanja rezultata dosadšnjih studija. Pravovremeno otkrivanje kratkih epizoda fibrilacije atrija u dijabetičara može imati klinički značaj u smanjenju incidencije moždanog udara.

Na kraju može se zaključiti da je ustanovljena povezanost između subkliničke fibrilacije atrija i moždanog udara u bolesnika sa šećernom bolešću tip 2. Produženo snimanje EKG otkriva više bolesnika sa subkliničkom fibrilacijom atrija koji imaju povećani rizik nastanka moždanog udara. Što ranije otkrivanje i subkliničke fibrilacije atrija sigurno doprinosi smanjenju rizika moždanog udara u skupini bolesnika sa šećernom bolešću tip 2.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

EEG

Na što ukazuje moj EEG?

Fizikalna terapija

Akutna ozljeda meniska – 7. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRehabilitacija nakon ozljede meniska Fizioterapiju s individualno prilagođenim programom vježbanja bilo bi poželjno započeti čak i prije operacije. Potrebna je redovita tjelovježba za vraćanje pokretljivosti i snage koljenskog zgloba. Nakon operacije se prvo kreće s vježbama za poboljšanje raspona pokreta, a zatim se vježbe jačanja mišića postupno dodaju rehabilitacijskom planu. U početku je cilj minimizirati […]

Plodnost

O plodnosti i neplodnosti muškarca – općenito

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePitanjem plodnosti (fertilitet), neplodnosti (infertilitet) i smanjenom plodnošću (subfertilitet) u muškaraca bave se urolozi koji su subspecijalisti andrologije. O andrologiji je već bilo ranije riječi na ovim stranicama. Prije stotinjak, pa i dosta manje godina, je pitanje infertiliteta uglavnom bilo tradicionalno adresirano ženama, ali, osobito u posljednjih pedesetak godina smanjena plodnosti ili neplodnost muškarca postaje […]

Prehrana

Osnovne činjenice i trendovi na području dodataka prehrani

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Mozak

Je li moja aneurizma velika i opasna?

Sindrom iritabilnog crijeva

Uloga probiotika u sindromu iritabilnog crijeva

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSindrom iritabilnog crijeva (SIC) je funkcionalni gastrointestinalni poremećaj koji pogađa značajan broj ljudi diljem svijeta, a karakteriziran je kroničnim ili ponavljajućim simptomima poput bolova u trbuhu, nadutosti, proljeva, zatvora ili njihove izmjene. Iako se ne smatra organskom bolešću, SIC značajno narušava kvalitetu života i često zahtijeva višestruke terapijske pristupe. U posljednjem desetljeću sve se više […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Aneurizma aorte – koji su mi daljnji koraci?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

UZV srca, VES, Holter srca i EKG – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]