Srčane aritmije 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Liječenje pojedinih srčanih aritmija vrlo je komplicirano. Razlog tome jesu razlike u frekvencijie srca i različita mjesta nastanka pojedinih srčanih aritmija.

Liječenje pojedinih srčanih aritmija vrlo je komplicirano. Razlog tome jesu razlike u frekvenciji  srca  i različita mjesta nastanka pojedinih srčanih aritmija. Također je vrlo važno procijeniti funkciju srca i analizirati bolesnikove simptome i tek nakon toga donosi se odluka o načinu liječenja srčane aritmije. Dijagnostičkim postupcima otkrivaju se i pridružene bolesti koje mogu uzrokovati srčane aritmije i koje se također trebaju liječiti. Cilj liječenja srčanih aritmija je prevencija iznenadne srčane smrti, poboljšanje funkcije srca i poboljšanje kvalitete života bolesnika. Kod istog bolesnika možemo ustanoviti tahiaritmije i bradiaritmije te je liječnje kompleksno, tako da je uz lijekove ponekad potrebna i ugradnja trajnog elektrostimulatora srca. Liječenje srčanih aritmija moguće je lijekovima koje nazivamo antiaritmici ili nefarmakološkim metodama. Antiaritmici su lijekovi za liječenje srčanih aritmija, a dijelimo ih u nekoliko skupina. Podjela antiaritmika temelji se na njihovom načinu djelovanja, a dijelimo ih na četiri skupine s time da prva skupina ima još tri podskupine. Lijekovi mogu biti u obliku tableta za peroralnu primjenu ili u obliku ampula za intravensku primjenu. Osim antiaritmika novija istraživanja pokazuju obećavajuće rezultate i u primjeni neantiaritmijskih lijekova u liječenju srčanih aritmija. U neantiaritmijske lijekove spadaju lijekovi koji utječu na renin-angiotenzin-aldosteronski sustav (RAAS), zatim statini i  višestruko nezasićene masne kiseline koje se nalaze u ulju riba i morskih organizama.
Osim lijekova koriste se i nefarmakološki postupci kao što je elektrokonverzija tj. primjena elektrošoka pomoću aparata kojeg nazivamo defibrilator, ugradnja privremenog ili trajnog elektrostimulatora srca, ugradnja kardioverter defibrilatora (ICD) i transkateterska radiofrekventna ablacija.

U nekih bolesnika s fibrilacijom atrija jedino moguće liječenje je kombinacija antiaritmijskih tlijekova i ugradnja elektrostimulatora srca (engl. pacemaker). Elektrostimulatori mogu biti jednokomorni i dvokomorni. Jednokomorni imaju jednu elektrodu u jednoj srčanoj šupljini (desna klijetka), a dvokomorni imaju po jednu elektrodu u dvije srčane šupljine (desna pretklijetka i desna klijetka). Elektrostimulator srca sastoji se od generatora koji se nalazi u metalnom kučištu i od elektrode koja venom ulazi u srčanu šupljinu. Elektrostimulator srca trajno prati električnu aktivnost srca, prepoznaje određene poremećaje srčanog ritma i po potrebi isporučuje električne impulse. Elektrostimulator srca male je veličine, u promjeru oko 30 mm i debljine oko 10 mm i male težine oko 20 grama. Ugrađuje se ispod kože u mišićnu ložu ispod ključne kosti. Vijek trajanja pogonske baterije više je godina, a na kontrolnim pregledima kontrolira se rad elektrostimulatora i kolika je istrošenost baterije. Prema tim nalazima planira se blagovremena zamjena generatora s istrošenom baterijom.

ICD se također ugrađuje kao i elektrostimulator srca u mišićnu ložu ispod ključne kosti, a elektrode venom ulaze u srčanu šupljinu. Implantabilni kardioverter defibrilator ima funkciju trajno pratiti srčani ritam, detektirati po život opasnu aritmiju (postojana ventrikulska tahikardija ili fibrilacija ventrikula) i prekinuti tu aritmiju elektrošokom. Za određene vrste srčanih aritmija ugradnja kardioverter defibrilatora najbolja je prevencija iznenadne srčane smrti. Neke srčane aritmije moguće je liječiti kardiokirurškom operacijom. U bolesnika sa znacima zatajivanja srca primjenjuju se i lijekovi za zatajivanje srca.
Iz Belupove ljekarne, u liječenju srčanih aritmija mogu se primijeniti lijekovi iz skupine antiaritmika: AMIODARON Belupo; betablokatora: ORMIDOL, CARVELOL, NIBEL i BISOBEL.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Cigarete

Nikotin i koža

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNikotin je sastojak duhanskog dima i jedan je od najačih biljnih otrova koji djeluje na mozak, ali i na druge organe poput kože. Duhanski dim sadrži više od 1500 sastojaka koji utječu na tijelo, pa tako i na kožu. Nikotin je odgovoran za nastanak ovisnosti o pušenju, koja se smatra teškom ovisnošću – čak težom […]

Probiotik

Je li ovaj probiotik dobar za osobu koja je imala karcinom debelog crijeva?

Bulozni impetigo

Impetigo

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteImpetigo je površinska bakterijska infekcija kože, najčešće uzrokovana Staphylococcus aureus i/ili Streptococcus pyogenes. Češće se javlja kod djece, osobito ljeti, u toplim i vlažnim uvjetima, a prenosi se izravnim kontaktom ili preko zaraženih predmeta. Iako obično nije opasan, vrlo je zarazan i zahtijeva pravodobno liječenje kako bi se spriječile komplikacije i širenje. Impetigo se najčešće […]

Nesanica

Sindrom sagorijevanja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaZa početak odgovorite na naredna tri pitanja s DA ili NE: Ako ste na sva tri pitanja odgovorili s DA onda to predstavlja upozorenje. Naime, umjerene količine stresa u našem životu mogu biti izazovne i motivirajuće, no kada smo izloženi trajnom i pretjeranom stresu, tada se mogu pojaviti određene psihološke tegobe, osjećaj pritiska i preplavljenosti. […]

CT

Može li trnjenje lica i peckanje u glavi biti posljedica vratne kralježnice uz uredan CT?

Mokraćni mjehur

Karcinom (rak) mokraćnog mjehura – različite bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteI dok su karcinomi želuca, gušterače ili, primjerice, pluća vrlo smrtonosne bolesti, to nije uvijek slučaj s rakom mokraćnog mjehura. Štoviše, većina slučajeva te bolesti ne ugrožava život pacijenta. Oko 80 % slučajeva zapravo nije životno ugrožavajuće, dok je preostalih 20 % zloćudno u mjeri koja može ozbiljno ugroziti život. Sam naziv „rak mokraćnog mjehura“ […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU razvijenim zemljama od 1 do 3 % odraslih osoba boluje od zatajivanja srca. S dobi raste učestalost obolijevanja od srčanog zatajenja – čak 10 % osoba starijih od 70 godina boluje od ove bolesti. U tim zemljama bilježi se sve veća prevalencija arterijske hipertenzije, na što značajno utječe i rast udjela starije populacije. Arterijska […]

Kardiologija

Bol u prsima – što da napravim?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

RTG srca i pluća – što ovo navedeno znači na mom nalazu?