Srčane aritmije 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Srčane aritmije ili poremećaji srčanog ritma česti su razlozi dolaska bolesnika u ambulantu liječnika opće medicine i kardiologa.

Srčane aritmije ili poremećaji srčanog ritma česti su razlozi dolaska bolesnika u ambulantu liječnika opće medicine i kardiologa. Srčane aritmije mogu nastati zbog poremećaja u stvaranju srčanog impulsa i zbog poremećaja u provođenjun srčanog impulsa ili ako su oba dva poremećaja istodobno prisutna. Brojni su uzroci srčanih aritmija. Pa tako na prvo mjesto možemo uvrstiti srčanožilne bolesti i to ishemijsku bolest srca, upalne bolesti srca, kardiomiopatije, zatajivanje srca i srčane greške. Osim srčanožilnih bolesti i neke bolesti drugih organa i organskih sustava mogu uzrokovati srčane aritmije. U ovu skupinu spadaju bolesti živčanog sustava, bolesti pluća, bolesti probavnog sustava, neke hematološke bolesti, bolesti endokrinog sustava, infektivna i toksična stanja i poremećaji elektrolitske i acidobazne ravnoteže. Poznato je da i neki lijekovi mogu imati takve nuspojave da mogu uzrokovati srčane aritmije.

Bolesnici sa srčanim aritmijama ponekad nemaju neke ozbiljnije poteškoće. S druge strane dio bolesnika ima često izražene poteškoće u vidu osjećaja ubrzanog rada srca. Bolesnici navode da povremeno osjećaju lupanje srca ili nepravilan rad srca, a dio bolesnika opisuje tegobe kao preskakanje srca. Neki bolesnici imaju bol u prsima, vrtoglavice, omaglice ili povremene kratkotrajne gubitke svijeti, dok neki imaju simptome slične epilepsiji, a drugi pak imaju  embolije perifernih arterija ili embolije moždanih arterija. Dio bolesnika u svojoj anamnezi navodi iznenadne i neobjašnjive traume – ozljede, a za koje se kasnije otkrije da su bile uzrokovane srčanim aritmijama. Bolesnici sa srčanim aritmijama mogu imati simptome zatajivanja srca  karakterizirano otežanim disanjem i gušenjem i intolerancijom napora. 

Od dijagnostičkih postupaka uz anamnezu i klinički pregled srčane aritmije mogu se detektirati EKG-om ili kontinuiranim EKG-om tzv. Holterom kada se snimanje vrši tijekom 24 sata, testom opterećenja – ergometrijom, transtelefonskim snimanjem EKG-a i elektrofiziološkim ispitivanjem provodnog sustava srca, te praćenjem EKG tijekom masaže karotidnog sinusa. Uz ove pretrage u bolesnika se može učiniti i ehokardiografija i kronarografija radi otkrivanja uzroka srčanih aritmija. Na taj način otrkiva se kornarna bolest srca, srčane greške ili kardiomiopatije koje mogu uzrokovati srčane aritmije. Dijagnostičkim procedurama otkriva se izvorište aritmija i vrsta srčane aritmije. 

Što se tiče liječenja srčanih aritmija koriste se lijekovi koje nazivamo antiaritmici. Osim lijekova koriste se i nefarmakološki postupci kao što je elektrokonverzija tj. primjena elektrošoka pomoću aparata kojeg nazivamo defibrilator, ugradnja elektrostimulatora srca, ugradnja kardioverter defibrilatora (ICD) i transkateterska radiofrekfentna ablacija. Neke srčane aritmije moguće je liječiti kardiokirurškom operacijom. Za određene vrste srčanih aritmija ugradnja kardioverter defibrilatora najbolja je prevencija iznenadne srčane smrti. U bolesnika sa znacima zatajivanja srca primjenjuju se i lijekovi za zatajivanje srca.

Iz Belupove ljekarne, u liječenju srčanih aritmija mogu se primijeniti lijekovi iz skupine antiaritmika: AMIODARON Belupo; betablokatora: ORMIDOL, CARVELOL, NIBEL i BISOBEL.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Eritrociti

Možete li mi pojasniti nalaz krvne slike?

Koljeno

Akutna ozljeda meniska  – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaKirurško liječenje. U slučaju ako dođe do akutnog ukočenja pokreta u koljenu, dakle kada nije moguće pomicati koljeno, operaciju meniska treba obaviti što prije, tj. unutar nekoliko dana od ozljede. U drugim slučajevima, gdje postoji indikacija za operaciju, koljeno bi trebalo operirati unutar 6 tjedana kako bi se poboljšale mogućnosti zacijeljena ozljede i postigli dobri […]

Escherichia coli

Hospitalne mokraćne infekcije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteInfekcija mokraćnog sustava najčešće nastaje fekalnom florom (npr. bakterijom iz crijeva – Escherichia coli) u izvanbolničkoj populaciji. Nasuprot tome postoje tzv. bolničke ili hospitalne infekcije mokraćnog sustava. Hospitalnom infekcijom smatra se svaka ona infekcija koja nije postojala prije hospitalizacije, a nastala je kao posljedica nekog dijagnostičkog ili terapijskog postupka. Svaka veća bolnica ima svoju službu […]

Pretilost

Pretilost kod djece

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaPretilost je multifaktorska bolest koja nastaje pod utjecajem genetskih i metaboličkih čimbenika, socio-kulturološke sredine, okoliša i loših životnih navika. Radi se o nesrazmjeru između povećanog unosa energije i smanjenju potrošnje zbog čega se višak energije pohrani u obliku masti i zato razlikujemo povećanu TT i pretilost. Pretilost i prekomjerna TT u djece u stalnom su […]

Što znači ako su AST i ALT vrijednosti povišene?

Inkontinencija urina

Inkontinencija kod muškaraca

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaInkontinencija urina kod muškaraca češće se javlja u starijoj životnoj dobi i često je povezana s bolestima prostate. Svaki četvrti muškarac stariji od 70 godina ima određeni tip inkontinencije urina. Inkontinencija urina se može klasificirati kao statička, urgentna, miješana, paradoksna, kontinuirana i funkcionalna. U liječenju inkontinencije urina važno je liječiti bolesti udružene s nastankom inkontinencije […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Fibrilacija atrija i vježbanje – što mi savjetujete?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUpravljanjem fibrilacijom atrija (FA) primjenjuje se princip „bolesnik u središtu“. Svim bolesnicima treba pružiti odgovarajuću zdravstvenu skrb, a u tu svrhu smjernice Europskog kardiološkog društva preporučuju „FA-CARE“ program. Kratica CARE označava:C (engl. comorbidity) = upravljanje komorbiditetima i rizičnim čimbenicima Važno je voditi brigu o pridruženim bolestima i stanjima koji mogu uzrokovati, ali i pogoršati FA […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Kome se obratiti ako mi se nakuplja tekućina u nogama?