Smjernice za fizičku aktivnost u prevenciji kardiovaskularnih bolesti

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

U izvješću objavljenom od strane Američkog udruženja za sportsku medicinu (engl. American College of Sports Medicine – ACSM) i Američkog srčanog udruženja (engl. American Heart Association – AHA) istaknuto je da fizička neaktivnost ostaje i dalje gorući problem modernog društva.

Više od četvrtine ispitanika u dobi od 18 do 65 godina navelo je da se ne bavi nikakvom fizičkom aktivnošću u slobodno vrijeme, dok više od polovice populacije ne ispunjava preporuke objavljene u smjernicama iz 1995. godine. Čimbenici rizika koji povećavaju sklonost fizičkoj neaktivnosti jesu ženski spol, starenje, stupanj obrazovanja i etnička pripadnost. Ishodi bolesti koji su obrnuto proporcionalni s fizičkom aktivnosti su kardiovaskularne bolesti, moždani udar, povišen krvni tlak, šećerna bolest, osteoporoza, pretilost, rak debelog crijeva, rak dojke, anksioznost i depresija.

Dodatni problem jesu nejasnoće u prethodnim smjernicama koje su dovele do određenih krivih interpretacija. Mnoge osobe su i dalje uvjerene da je samo intenzivna fizička aktivnost učinkovita u promicanju zdravlja, dok druge osobe smatraju da je blaga fizička aktivnost kao što su kućanski poslovi, bavljenje umjetnošću ili obrtom dovoljna za očuvanje zdravlja. S tom namjerom zadnje smjernice objavljenje 2007. godine pokušale su dati što eksplicitnije i sveobuhvatnije javno-zdravstvene smjernice temeljene na postojećim dokazima.

Nove smernice preporućuju da za promicanje i održavanje zdravlja, sve odrasle osobe u dobi od 18 do 65 godina trebale bi se baviti umjerenom fizičkom aktivnošću u trajanju od najmanje 30 minuta dnevno pet dana u tjednu ili intenzivnom fizičkom aktivnošću u trajanju od najmanje 20 minuta tri dana u tjednu. Prihvatljiva je i kombinacija umjerene i intenzivne fizičke aktivnosti, kao npr. kombinacija brzog hoda koji primjetno podiže srčanu frekvenciju u trajanju od najmanje 30 minuta dva dana u tjednu sa trčanjem ili nekom drugom aktivnošću koja značajno ubrzava disanje i puls u trajanju od najmanje 20 minuta druga dva dana u tjednu. Navedena fizička aktivnost nadodaje se prosječnu aktivnost dnevnog življenja blagog intenziteta ili trajanja do 10 minuta (npr. kuhanje, kupovina, hodanje do posla ili kuće i sl).

Zadnje smjernice, osim što su razjasnile pojam umjerene fizičke aktivnosti i pridodale pojam intenzivne fizičke aktivnosti u preporukama, specificiraju da su umjerena i intenzivna fizička aktivnost komplementarne sa svakodnenim životom i da dodatna fizička aktivnost, povrh one preporučene u smjernicama, donosi dodatnu dobrobit za zdravlje. U nadopuni smjernica također su unesene i preporuke za provođenje vježbi za jačanje mišićne snage. Iako je u prethodim smjernicama spomenuta važnost vježbi za jačanje mišićne snage, nisu date eksplicitne preporuke za njihovo izvođenje.

U cilju promicanja zdravlja odrasle osobe će profitirati od aktivnosti koje održavaju i povećavaju fizičku snagu i izdržljivost. Preporuća se minimalno dva puta tjedno provoditi 8-10 vježbi koje zahvaćaju veće mišićne skupine. Preporučljiva težina je ona koja omogućava 10-12 ponavljanja za svaku vježbu uz postizanje umjerenog zamora.

Provođenje fizičke aktivnosti u većem intenzitetu i trajanju od preporučljivog minimuma dovodi do dodatnih povoljnih učinka na zdravlje i povečane razine fizičke kondicije. Kako bi se preveniralo nezdravo nakupljanje tjelesne težine, određene odrasle osobe morale bi provoditi intenzivniju fizičku aktivnost do te mjere kako bi se izjednačilo kalorijskom unosu i drugim čimbenicima o kojima ovisi tjelesna masa.

Radna skupina ACSM/AHA ističe mogućnost kombiniranja kratkih perioda vježbanja, u trajanju 10 minuta ili duže, kako bi se postigao dnevni cilj od 30 minuta aktivnosti. Mnoge radno aktivne osobe ne znaju kako uklopiti fizičku aktivnost u njihov svakodnevni prenatrpani raspored. Mogučnost isprekidanog vježbanja, umjesto fokusiranja na tridesetominutni trening, daje im osjećaj da je ipak moguće svakodnevno vježbati kao bi se unaprijedilo vlastito zdravlje.

Smjernice za stariju populaciju

Osim smjernica za fizičku aktivnost osoba odrasle dobi, ACSM/AHA izdali su i smjernice za fizičku aktivnost za osobe iznad 65 godina. Smjernice su slične ranije navedenima ali uzimaju u obzir aerobne sposobnosti osoba starije životne dobi, te promiču aktivnosti koje održavaju i poboljšavaju fleksibilnost i ravnotežu. Osim aerobnih i vježbi snage, u bolesnika starije životne dobi treba uzeti u obzir i druge aktivnosti, kao što su vježbe istezanja i vježbe za poboljšanje ravnoteže, osobito u osoba koje su pod povećanim rizikom za padove i prijelome.

S obzirom na veću učestalost komorbiditeta u vidu artritisa, osteoporoze, kroničnih kardiovaskularnih oboljenja, ACSM/AHA preporučuju integriranje preventivnih i terapeutskih aktivnosti. Također je naglašena dobrobit veće količine fizičke aktivnosti. Liječnici bi trebali bolesnicima starije životne dobi naglasiti važnost izbjegavanja sjedećeg načina života, redovite umjerene fizičke aktivnosti, izbjegavanja težih fizičkih aktivnosti te postupnog povećanja količine aktivnosti.

Literatura:

  1. Haskell WL, Lee IM, Pate RR, et al. Physical activity and public health. Updated recommendation for adults from the American College of Sports Medicine and the American Heart Association. Circulation 2007; DOI: 10.1161/circulationaha.107.185649.
  2. Nelson ME, Rejeski WJ, Blair SN, et al. Physical activity and public health in older adults. Circulation 2007; DOI: 10.1161/circulationaha.107.185650.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Probiotik

Je li ovaj probiotik dobar za osobu koja je imala karcinom debelog crijeva?

Rosacea

Rosacea: okidači, simptomi i načini smirivanja crvenila

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRosacea je kronična kožna bolest koja je vrlo česta. Karakterizira ju crvenilo sredine lica te hiperplazija vezivnog tkiva kože i lojnih žlijezda. U procesu nastanka rozacee sudjeluju upalne i vaskularne stanice, pa se u liječenju nastoji smanjiti upala i podražljivost krvnih žilica lica. Crvenilo ne mora uvijek biti tipično izraženo na sredini lica i jednako […]

Sindrom sagorijevanja

Sindrom sagorijevanja – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaSindrom sagorijevanja ili „burn-out“ uključuje čitav niz tjelesnih i psihičkih simptoma iscrpljenosti koji nastaju kao posljedica kronične izloženosti stresnim događajima, a posljedično se mogu razviti anksiozne i depresivne smetnje. Neki od savjeta kako skrbiti o sebi uključuju sljedeće: Spavanje je važan mehanizam obnove našeg organizma, ali i psihološkog stanja. Stoga neki savjeti vezani uz moguće […]

Duhanski dim

Nikotin i koža

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNikotin je sastojak duhanskog dima i jedan je od najačih biljnih otrova koji djeluje na mozak, ali i na druge organe poput kože. Duhanski dim sadrži više od 1500 sastojaka koji utječu na tijelo, pa tako i na kožu. Nikotin je odgovoran za nastanak ovisnosti o pušenju, koja se smatra teškom ovisnošću – čak težom […]

Bulozni impetigo

Impetigo

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteImpetigo je površinska bakterijska infekcija kože, najčešće uzrokovana Staphylococcus aureus i/ili Streptococcus pyogenes. Češće se javlja kod djece, osobito ljeti, u toplim i vlažnim uvjetima, a prenosi se izravnim kontaktom ili preko zaraženih predmeta. Iako obično nije opasan, vrlo je zarazan i zahtijeva pravodobno liječenje kako bi se spriječile komplikacije i širenje. Impetigo se najčešće […]

CT

Može li trnjenje lica i peckanje u glavi biti posljedica vratne kralježnice uz uredan CT?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Bol u prsima – što da napravim?

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU razvijenim zemljama od 1 do 3 % odraslih osoba boluje od zatajivanja srca. S dobi raste učestalost obolijevanja od srčanog zatajenja – čak 10 % osoba starijih od 70 godina boluje od ove bolesti. U tim zemljama bilježi se sve veća prevalencija arterijske hipertenzije, na što značajno utječe i rast udjela starije populacije. Arterijska […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

RTG srca i pluća – što ovo navedeno znači na mom nalazu?

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]