Reumatoidni artritis kao novi srčanožilni čimbenik rizika

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Učestalost fibrilacije atrija je otprilike 40% veća, a učestalost moždanog udara je oko 30% veća u bolesnika s reumatoidnim artritisom nego u općoj populaciji.

Učestalost fibrilacije atrija je otprilike 40% veća, a učestalost moždanog udara je oko 30% veća u bolesnika s reumatoidnim artritisom nego u općoj populaciji. Reumatoidni artritis je kronična sistemska upalna bolest koja zahvaća oko 1% odrasle populacije. U brojne manifestacije reumatoidnog artritisa izvan zglobova spadaju i srčanožilne bolesti.

Novija istraživanja ovog područja pokazuju da su srčanožilne bolesti glavni uzrok povećanja morbiditeta i mortaliteta bolesnika s reumatoidnim artritisom. Rezultati meta-analize koja je obuhvatila 19 studija s ukupno 91 000 bolesnika pokazuju povezanost reumatoidnog artritisa sa 60 % povećanjem rizika za srčanožilnu smrtnost u usporedbi s općom populacijom. Čvrstu povezanost između reumatoidnog artritisa i srčanožilnog morbiditeta i mortaliteta podupiru dokazi o upalnom procesu kao središnjem zbivanju u svih stadija ateroskleroze. Upalni proces prisutan je od početnih lezija pa sve do završnog stadija ateroskleroze s trombotskim komplikacijama. Sistemski upalni proces također igra ključnu ulogu u patogenezi ishemijskog moždanog udara, a također moguća mu je uloga u nastanku fibrilacije atrija. Stoga je razumljivo da bolesnici s reumatoidnim artritisom imaju povećani rizik za fibrilaciju atrija i moždani udar. Rezultati studije koja je provedana u Danskoj tijekom 13 godina (od 1997-2009. godine) pokazuju povećanje rizika za fibrilaciju atrija i moždani udar kod bolesnika s reumatoidnim artritisom. Analizirani su podaci od 4 000 000 bolesnika, ustanovljeno je 18 247 bolesnika s reumatoidnim artritisom tijekom praćenja. U ovoj skupini bolesnika registrirana je fibrilacija atrija u 774 bolesnika, a moždani udar dijagnosticiran je u 718 bolesnika. Rezultati pokazuju da je incidencija fibrilacije atrija bila za oko 40% veća u bolesnika s reumatoidnim artritisom nego u općoj populaciji. U skupini bolesnika s reumatoidnim artritisom rizik za moždani udar bio je povećan za 30%.

Učestalost zatajenja srca također je bila veća u bolesnika s reumatoidnim artritisom u usporedbi s kontrolnom skupinom. Na povećanje rizika za moždani udar u bolesnika s reumatoidnim artritisom utječe više čimbenika. Radi se o upalnom procesu koji je povezan s trombozom. Viša je prevalencija čimbenika rizika za moždani udar i povećani je rizik za fibrilaciju atrija u ovoj skupini bolesnika.
Rezultati ove studije imaju kliničke implikacije u liječenju i praćenju bolesnika s reumatoidnim artritisom. Preporuča se veća pozornost analizi srčanog ritma, poglavito ako se ustanovi tahiaritmija. Preporuča se godišnja kontrola EKG u bolesnika s reumatoidnim artritisom zbog otkrivanja fibrilacije atrija. U studiji je ustanovljena jedna fibrilacija atrija na 12 bolesnika s reumatoidnim artritisom u periodu od 10 godina praćenja. Otkrivanje fibrilacije atrija vrlo je jeftino i jednostavno. Bilo bi dobro uvesti u buduće smjernice za liječenje reumatoidnog artritisa preporuku za godišnju kontrolu EKG zbog otkrivanja fibrilacije atrija.

Na kraju može se zaključiti da je ustanovljena povećana učestalost fibrilacije atrija i moždanog udara u bolesnika s reumatoidnim artritisom. Činjenica je da je reumatoidni artritis novi srčanožilni čimbenik rizika za fibrilaciju atrija i moždani udar. Što ranije otkrivanje i liječenje fibrilacije atrija sigurno doprinosi smanjenju rizika za moždani udar u skupini bolesnika s reumatoidnim artritisom.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija shutterstock_2128011083

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Kardiologija

Je li povremena konzumacija alkohola sigurna uz terapiju za tahikardiju?

Kardiologija shutterstock_2235802125

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKAD JE POTREBNO POTRAŽITI MEDICINSKU POMOĆ? Važno je prepoznati kad su simptomi ozbiljni. Navest ćemo simptome, koji ukoliko se pojave, zahtijevaju da odmah pozovete hitnu pomoć ili odete u hitnu službu najbliže bolnice: Bol u grudima koja ne prolazi, osobito ukoliko se širi u ramena, vrat ili donju čeljust. Ona može biti znak upalnog mioperikardijalnog […]

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Kardiologija

Što mogu značiti epizode tresenja, otežanog disanja i kasniji neurološki simptomi te koje pretrage još učiniti?

Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]