Reumatoidni artritis kao novi srčanožilni čimbenik rizika

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Učestalost fibrilacije atrija je otprilike 40% veća, a učestalost moždanog udara je oko 30% veća u bolesnika s reumatoidnim artritisom nego u općoj populaciji.

Učestalost fibrilacije atrija je otprilike 40% veća, a učestalost moždanog udara je oko 30% veća u bolesnika s reumatoidnim artritisom nego u općoj populaciji. Reumatoidni artritis je kronična sistemska upalna bolest koja zahvaća oko 1% odrasle populacije. U brojne manifestacije reumatoidnog artritisa izvan zglobova spadaju i srčanožilne bolesti.

Novija istraživanja ovog područja pokazuju da su srčanožilne bolesti glavni uzrok povećanja morbiditeta i mortaliteta bolesnika s reumatoidnim artritisom. Rezultati meta-analize koja je obuhvatila 19 studija s ukupno 91 000 bolesnika pokazuju povezanost reumatoidnog artritisa sa 60 % povećanjem rizika za srčanožilnu smrtnost u usporedbi s općom populacijom. Čvrstu povezanost između reumatoidnog artritisa i srčanožilnog morbiditeta i mortaliteta podupiru dokazi o upalnom procesu kao središnjem zbivanju u svih stadija ateroskleroze. Upalni proces prisutan je od početnih lezija pa sve do završnog stadija ateroskleroze s trombotskim komplikacijama. Sistemski upalni proces također igra ključnu ulogu u patogenezi ishemijskog moždanog udara, a također moguća mu je uloga u nastanku fibrilacije atrija. Stoga je razumljivo da bolesnici s reumatoidnim artritisom imaju povećani rizik za fibrilaciju atrija i moždani udar. Rezultati studije koja je provedana u Danskoj tijekom 13 godina (od 1997-2009. godine) pokazuju povećanje rizika za fibrilaciju atrija i moždani udar kod bolesnika s reumatoidnim artritisom. Analizirani su podaci od 4 000 000 bolesnika, ustanovljeno je 18 247 bolesnika s reumatoidnim artritisom tijekom praćenja. U ovoj skupini bolesnika registrirana je fibrilacija atrija u 774 bolesnika, a moždani udar dijagnosticiran je u 718 bolesnika. Rezultati pokazuju da je incidencija fibrilacije atrija bila za oko 40% veća u bolesnika s reumatoidnim artritisom nego u općoj populaciji. U skupini bolesnika s reumatoidnim artritisom rizik za moždani udar bio je povećan za 30%.

Učestalost zatajenja srca također je bila veća u bolesnika s reumatoidnim artritisom u usporedbi s kontrolnom skupinom. Na povećanje rizika za moždani udar u bolesnika s reumatoidnim artritisom utječe više čimbenika. Radi se o upalnom procesu koji je povezan s trombozom. Viša je prevalencija čimbenika rizika za moždani udar i povećani je rizik za fibrilaciju atrija u ovoj skupini bolesnika.
Rezultati ove studije imaju kliničke implikacije u liječenju i praćenju bolesnika s reumatoidnim artritisom. Preporuča se veća pozornost analizi srčanog ritma, poglavito ako se ustanovi tahiaritmija. Preporuča se godišnja kontrola EKG u bolesnika s reumatoidnim artritisom zbog otkrivanja fibrilacije atrija. U studiji je ustanovljena jedna fibrilacija atrija na 12 bolesnika s reumatoidnim artritisom u periodu od 10 godina praćenja. Otkrivanje fibrilacije atrija vrlo je jeftino i jednostavno. Bilo bi dobro uvesti u buduće smjernice za liječenje reumatoidnog artritisa preporuku za godišnju kontrolu EKG zbog otkrivanja fibrilacije atrija.

Na kraju može se zaključiti da je ustanovljena povećana učestalost fibrilacije atrija i moždanog udara u bolesnika s reumatoidnim artritisom. Činjenica je da je reumatoidni artritis novi srčanožilni čimbenik rizika za fibrilaciju atrija i moždani udar. Što ranije otkrivanje i liječenje fibrilacije atrija sigurno doprinosi smanjenju rizika za moždani udar u skupini bolesnika s reumatoidnim artritisom.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Proljev

Toplina i probava: Koliko je važna hidratacija za zdrav crijevni sustav?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUtjecaj ljeta na probavni sustavVisoke temperature, pojačano znojenje, više fizičke aktivnosti i promjene u prehrani tijekom ljeta mogu značajno utjecati na rad našeg probavnog sustava. Mnogi ljudi primjećuju tegobe poput zatvora, nadutosti ili usporene probave upravo u toplijim mjesecima, a jedan od ključnih, ali često zanemarenih razloga jest nedovoljan unos tekućine. Probava ne ovisi samo […]

Sinusi

Što može uzrokovati pritisak u glavi, curenje iz sinusa i nelagodu nakon kofeina?

Antibiotici

Antibiotici

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAntibiotici su lijekovi koji se koriste za liječenje bakterijskih infekcija. Djeluju tako da uništavaju bakterije ili sprječavaju njihovo razmnožavanje. Ne djeluju protiv virusa (npr. gripe ili prehlade). Antibiotici se koriste u liječenju:• Infekcija dišnog sustava (npr. streptokokna angina, upala pluća)• Mokraćnih infekcija• Kožnih i mekih tkiva• Teških sistemskih infekcija (npr. sepsa) Pravilna primjena antibiotika:• Smanjuje […]

Angina

Streptokokna angina kod djece

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStreptokokna angina, poznata i kao gnojna angina, česta je bakterijska infekcija ždrijela kod djece, uzrokovana najčešće bakterijom Streptococcus pyogenes (β-hemolitički streptokok grupe A). Pravilna dijagnostika i liječenje ključni su za sprječavanje komplikacija poput reumatske groznice i glomerulonefritisa. Streptokokna angina čini 20–30 % slučajeva faringitisa u dječjoj dobi, osobito u dobi od 5 do 15 godina. […]

Nesanica

Kada san ne dolazi na oči, nesanica

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteŠto je nesanica? Nesanica je definirana kao poremećaj spavanja koji uključuje teškoće usnivanja, održavanja sna ili prerano buđenje, uz osjećaj nedovoljne odmornosti. Simptomi uključuju umor, razdražljivost, slabiju koncentraciju i opće smanjenje kvalitete života. Akutna nesanica često je posljedica stresa, emocionalnih uzbuđenja, promjene rutine ili okoline. Kronična nesanica može biti povezana s anksioznošću, depresijom, lijekovima, kroničnim […]

Nesanica

Gdje se mogu uključiti u kognitivno-bihevioralnu terapiju za nesanicu?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Bol u prsima – što da napravim?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

RTG srca i pluća – što ovo navedeno znači na mom nalazu?