Reumatoidni artritis kao novi srčanožilni čimbenik rizika

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Učestalost fibrilacije atrija je otprilike 40% veća, a učestalost moždanog udara je oko 30% veća u bolesnika s reumatoidnim artritisom nego u općoj populaciji.

Učestalost fibrilacije atrija je otprilike 40% veća, a učestalost moždanog udara je oko 30% veća u bolesnika s reumatoidnim artritisom nego u općoj populaciji. Reumatoidni artritis je kronična sistemska upalna bolest koja zahvaća oko 1% odrasle populacije. U brojne manifestacije reumatoidnog artritisa izvan zglobova spadaju i srčanožilne bolesti.

Novija istraživanja ovog područja pokazuju da su srčanožilne bolesti glavni uzrok povećanja morbiditeta i mortaliteta bolesnika s reumatoidnim artritisom. Rezultati meta-analize koja je obuhvatila 19 studija s ukupno 91 000 bolesnika pokazuju povezanost reumatoidnog artritisa sa 60 % povećanjem rizika za srčanožilnu smrtnost u usporedbi s općom populacijom. Čvrstu povezanost između reumatoidnog artritisa i srčanožilnog morbiditeta i mortaliteta podupiru dokazi o upalnom procesu kao središnjem zbivanju u svih stadija ateroskleroze. Upalni proces prisutan je od početnih lezija pa sve do završnog stadija ateroskleroze s trombotskim komplikacijama. Sistemski upalni proces također igra ključnu ulogu u patogenezi ishemijskog moždanog udara, a također moguća mu je uloga u nastanku fibrilacije atrija. Stoga je razumljivo da bolesnici s reumatoidnim artritisom imaju povećani rizik za fibrilaciju atrija i moždani udar. Rezultati studije koja je provedana u Danskoj tijekom 13 godina (od 1997-2009. godine) pokazuju povećanje rizika za fibrilaciju atrija i moždani udar kod bolesnika s reumatoidnim artritisom. Analizirani su podaci od 4 000 000 bolesnika, ustanovljeno je 18 247 bolesnika s reumatoidnim artritisom tijekom praćenja. U ovoj skupini bolesnika registrirana je fibrilacija atrija u 774 bolesnika, a moždani udar dijagnosticiran je u 718 bolesnika. Rezultati pokazuju da je incidencija fibrilacije atrija bila za oko 40% veća u bolesnika s reumatoidnim artritisom nego u općoj populaciji. U skupini bolesnika s reumatoidnim artritisom rizik za moždani udar bio je povećan za 30%.

Učestalost zatajenja srca također je bila veća u bolesnika s reumatoidnim artritisom u usporedbi s kontrolnom skupinom. Na povećanje rizika za moždani udar u bolesnika s reumatoidnim artritisom utječe više čimbenika. Radi se o upalnom procesu koji je povezan s trombozom. Viša je prevalencija čimbenika rizika za moždani udar i povećani je rizik za fibrilaciju atrija u ovoj skupini bolesnika.
Rezultati ove studije imaju kliničke implikacije u liječenju i praćenju bolesnika s reumatoidnim artritisom. Preporuča se veća pozornost analizi srčanog ritma, poglavito ako se ustanovi tahiaritmija. Preporuča se godišnja kontrola EKG u bolesnika s reumatoidnim artritisom zbog otkrivanja fibrilacije atrija. U studiji je ustanovljena jedna fibrilacija atrija na 12 bolesnika s reumatoidnim artritisom u periodu od 10 godina praćenja. Otkrivanje fibrilacije atrija vrlo je jeftino i jednostavno. Bilo bi dobro uvesti u buduće smjernice za liječenje reumatoidnog artritisa preporuku za godišnju kontrolu EKG zbog otkrivanja fibrilacije atrija.

Na kraju može se zaključiti da je ustanovljena povećana učestalost fibrilacije atrija i moždanog udara u bolesnika s reumatoidnim artritisom. Činjenica je da je reumatoidni artritis novi srčanožilni čimbenik rizika za fibrilaciju atrija i moždani udar. Što ranije otkrivanje i liječenje fibrilacije atrija sigurno doprinosi smanjenju rizika za moždani udar u skupini bolesnika s reumatoidnim artritisom.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Benigno uvećana prostata shutterstock_2685504289

Kada je ipak potrebna operacija benigno uvećane prostate?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStariji muškarci s dobroćudno uvećanom prostatom (BPH – benigna prostatična hiperplazija) i smetnjama mokrenja  često su u primorani razmišljati o kirurškom liječenju – operaciji prostate. „A da Vi meni lijepo izvadite tu prostatu pa smo se riješili brige, i Vi i ja!?“  Ili: “Imate li kakav  jači lijek za to mokrenje, ovo je sve slabo, […]

Lak shutterstock_2364785049

Promjene na noktima tijekom zime

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZima je godišnje doba s niskim temperaturama koje djeluju na nokte i uzrokuju različite promjene. Iako nokti tijekom zime donekle sporije rastu, podložniji su oštećenjima koja mogu biti više ili manje uočljiva. Na različite načine hladno doba godine proživljavaju nokti na rukama i nogama. Nokti na rukama izloženi su jačoj dehidraciji jer je i koža […]

Jetra

Je li hipovaskularna lezija jetre od 4 mm u starijoj dobi zabrinjavajuća i kako je pravilno pratiti?

Kortikosteroidna terapija shutterstock_1504727846

Kad kosa nestaje bez upozorenja: priča o alopeciji areati

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAlopecia areata je oblik ispadanja kose u kojem se na vlasištu primjećuju okrugli areali bez kose. Ona predstavlja autoimuni odgovor tijela na vlastite folikule dlake, pa time kosa na tim dijelovima posljedično ispada. Vrlo često se opazi sasvim slučajno prilikom češljanja ili je primijeti netko od ukućana ili frizer, jer mjesta na kojima je kosa […]

Degenerativna ozljeda meniska shutterstock_2654475679

Degenerativna ozljeda meniska – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDegenerativne ozljede meniska obično nemaju dobru sposobnost spontanog zacjeljivanja. Zbog toga je liječenje uglavnom usmjereno na ublažavanje simptoma, prvenstveno boli i smanjene pokretljivosti. Neoperativno (konzervativno) liječenje, koje uključuje individualno prilagođenu fizioterapiju, i operativno liječenje djelomičnom resekcijom meniskusa u konačnici često imaju slične rezultate. Dobro planirana i prilagođena fizioterapija može značajno smanjiti bol i poboljšati kvalitetu […]

Vitamin D

Trebam li uzimati dodatke vitamina D ako je razina na donjoj granici normale?

Iz iste kategorije

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]

Kardiologija

Što može uzrokovati spontano nastajanje velikih hematoma uz umor, svrbež, povećane limfne čvorove i autoimune bolesti?

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Je li Holter EKG nalaz s epizodama SVT-a, VES-a i kratkom ventrikularnom tahikardijom opasan?

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRezistentna arterijska hipertenzija pojam je koji označava nemogućnost postizanja dobre kontrole arterijskog tlaka, odnosno održavanja vrijednosti arterijskog tlaka u mirovanju ispod 140/90 mmHg, unatoč liječenju s najmanje tri klase antihipertenzivnih lijekova (lijekova za snižavanje arterijskog tlaka) u maksimalno podnošljivim dozama. Neadekvatna kontrola arterijskog tlaka pritom treba biti potvrđena ambulantnim ili kućnim mjerenjima nakon što se […]