Poznato je da je fibrilacija atrija najčešća je aritmija srca. Međutim, nešto manje su poznate razlike između žena i muškaraca s fibrilacijom atrija…
Poznato je da je fibrilacija atrija najčešća je aritmija srca. Publicirani su rezultati brojnih studija o ovoj aritmiji i njezinoj povezanosti s rizikom nastanka moždanog udara. Međutim, nešto manje su poznate razlike između žena i muškaraca s fibrilacijom atrija. Postavlja se pitanje postoje li razlike između žena i muškaraca u kliničkoj prezentaciji, komplikacijama i ishodu fibrilacije atrija. Na neka od ovih pitanja pokušala je odgovoriti studija ORBIT-AF koja je provedena u SAD-u. U ovu opservacijsku, multicentričnu i prospektivnu studiju bilo je uključeno 10 135 bolesnika, 4293 žene i 5842 muškarca s fibrilacijom atrija. Cilj istraživanja bio je utvrditi razlike između žena i muškaraca što se tiče simptoma, kvalitete života, načina i ishoda liječenja. Analizirani su podaci o smrtnosti zbog svih uzroka, te smrtnosti zbog kardijalnih uzroka, hospitalitacijama, moždanom udaru, ostalim embolijskim događajima, zatajivanju srca, kateterskim ablacijama, iznenadnoj srčanoj smrti i krvarenju. Praćenje bolesnika bilo je od 1,8 do 2,9 godina, prosječno vrijeme praćenja bilo je 2,3 godine.
Rezultati ove studije pokazuju statistički značajnu razliku u dobi između žena i muškaraca, prosječna dob žena je 77 godina, a za muškarce 73 godine (p >0.001). Što se tiče kliničkih karakteristika bolesnika s fibrilacijom atrija rezultati istraživanja pokazuju da više žena (85,6%) nego muškaraca (81,1 %) ima povišeni krvni tlak. U ispitivanoj skupini bolesnika više muškaraca bili su pušači (57,6%) nego žene (35,7%), više muškaraca imalo je hiperlipidemiju (73,5%) i šećernu bolest (30,3%) nego žena (69,7% i 28,3%). Žene su imale veći broj bodova (5) prema CHA2DS2-VASc bodovnom sustavu nego muškarci (3).
Ustanovljena je veća učestalost paroksizmalne fibrilacije atrija u žena (53,7%) nego muškaraca (48,2%), dok je permanentna fibrilacija bila češća u muškaraca (29,5%) nego u žena (25,8%). Bez simptoma bio je manji broj žena (32,1%) nego muškaraca (42,5%). Kognitivne smetnje ili demencija bile su češće u žena (3,9%) nego u muškaraca (2,5%). Što se tiče simtpoma više žena imalo je palpitacije (40%), vrtoglavice (23%) i umor (28%) nego muškaraca (27%, 19% i 25%). Nije ustanovljena razlika u prosječnom indeksu tjelesne mase između žena (28 kg/m²) i muškaraca (29 kg/m²).
Kvaliteta života ispitivana je pomoću upitnika o kvaliteti života i to nakon jedne i nakon dvije godine praćenja bolesnika. Rezultati analize upitnika pokazuju lošiju kvalitetu života u žena nego u muškaraca nakon jedne godine i nakon dvije godine praćenja.
Ukupna smrtnost, smrtnost zbog kardijalnih uzroka kao i smrtnost zbog nekardijalnih uzroka bila je manja u žena ( 5,46%, 2,16% i 2,74%) nego u muškaraca (5,74%, 2,42% i 2,87% ). Međutim, žene su imale veći rizik nastanka moždanog udara ili ostalih embolijskih događaja (1,3%) nego muškarci (0,78%). Tijekom praćenja više žena nego muškaraca hospitalizirano je zbog svih uzroka, kao i zbog kardiovaskularnih uzroka i zbog krvarenja. Također su velika krvarenja bila učestalija u žena (4,2%) nego u muškaraca 3,56%). Kateterska ablacija kao način liječenja fibrilacije atrija češća je bila u muškaraca (2,0%) nego u žena (1,59%).
U zaključku možemo naglasiti da postoje razlike između žena i muškaraca s fibrilacijom atrija. Žene s fibrilacijom atrija starije su od muškaraca. Imaju više simptoma, veća funkcionalna ograničenja i lošiju kvalitetu života nego muškarci. Žene imaju veći rizik za moždani udar i ostale embolijske događaje, ali imaji manju ukupnu smrtnost i manji rizik smrti zbog kardijalnih i nekardijalnih uzroka nego muškarci.
23.11.2016
