Lože životne navike odgovorne su za veći dio srčanožilnih bolesti. Promjena loših životnih navika ima ključnu ulogu u prevenciji srčanožilnih bolesti.
Tako na primjer mediteranska dijeta ima brojne korisne učinke na smanjenje incidencije srčanožilnih i nesrčanožilnih bolesti. Ova dijeta također smanjuje rizik nastanka šećerne bolesti tipa 2. Rezultati studije PREDI-MED pokazuju smanjenje rizika nastanka moždanog udara za 30%.
Ključna je zdrava prehrana i redovita tjelesna aktivnost u promjeni loših životnih navika. Istraživanje grupe autora iz Švedske na čelu s Akessonom pokazuje da zdrava prehrana, prestanak pušenja cigareta, umjerena konzumacija alkoholnih pića, redovita tjelesna aktivnost i održavanje primjerene tjelesne težine može spriječiti većinu prvih koronarnih događaja u općoj populaciji.
Rizik nastanka srčanožilnih bolesti možemo smanjiti za otprilike 2/3 ako osobe usvoje naše preporuke o zdravoj prehrani, umjerenoj konzumaciji alkoholnih pića, nepušenju duhanskih proizvoda i redovitoj tjelesnoj aktivnosti. Rezultati ovih istraživanja ohrabruju nas i daju nam još veći poticaj u provođenju mjera prevencije srčanožilnih bolesti.
Rezultati druge studije koja je provedena u Švedskoj na 20 721 ispitaniku u dobi od 45-79 godina također su od velike važnosti. U ovu studiju bile su uključene osobe koje u anamnezi nisu imale srčanožilne bolesti, povišeni krvni tlak, šećernu bolest, hiperlipidemiju i malignu bolest. Ispitanici su dobili upute o zdravoj dijeti i tjelesnoj aktivnosti tj. o promjenama loših životnih navika. Promjene loših životnih navika uključile su zdravu prehranu, umjereno konzumiranje alkoholnih pića od 10 do 30 grama dnevno, prestanak pušenja, redovitu tjelesnu aktivnost; šetnja ili vožnja bicikla najmanje 40 minuta dnevno i vježbanje najmanje 60 minuta jednom tjedno, te opseg struka manji od 95 cm. Na kontrolnim pregledima analizirano je pridržavanje preporučenih mjera, a praćenje ispitanika bilo je 11 godina.
Tijekom praćenja ustanovljen je 1361 novi infarkt miokarda. U muškaraca koji su se pridržavali preporučenih mjera ustanovljeno je smanjenje rizika nastanka infarkta miokarda za 85% u usporedbi s osobama koje nisu prihvatile preporučene mjere. Analizom rezultata ove studije utvrđeno je koliko je pojedinačno smanjenje rizika nastanka infarkta miokarda za svaku preporučenu mjeru. Ova analiza rezultata pokazuje da zdrava prehrana smanjuje rizik nastanka infarkta miokarda za 18%, umjerena konzumacija alkoholnih pića za 11%, nepušenje za 36%, redovita tjelesna aktivnost za 3% i održavanje opsega struka manjim od 95cm za 12%. Kombinacija četiri preporučene mjere, a bez pretilosti dovodi do smanjenja rizika nstanka infarkta miokarda za 64%. Ako se uzima u obzir svih pet preporučenih mjera promjena loših životnih navika tada je smanjenje rizika 79%. Drugim riječima to znači da ovim mjerama kojima mijenjamo loše životne navike možemo spriječiti 4 od 5 koronarnih događaja.
Rezultati istraživanja su pokazali da se promjenama loših životnih navika može spriječiti većina srčanožilnih bolesti. Međutim, problem je u tome što ne mali broj osoba ne prihvaća naše savjete i preporuke o promjenama loših životnih navika. Postavlja se pitanje kako smanjiti broj osoba koje se ne pridržavaju mjera primarne prevencije srčanožilnih bolesti? Možda rješenje ovo problema leži u povećanju motivacije za promjene loših životnih navika kod osoba koje imaju više čimbenika rizika za koronarnu bolest. S druge strane trebalo bi biti više aktivnosti i više programa od strane zdravstvene službe o prevenciji srčanožilnih bolesti s naglašavanjem velike važnosti promjena loših životnih navika.
Na kraju može se zaključiti da rezultati provedenih istraživanja jasno pokazuju da možemo spriječiti većinu srčanožilnih bolesti. Promjena loših životnih navika temeljna je stepenica u prevenciji bolesti srca i krvnih žila.
23.12.2015
