Promjena loših životnih navika u prevenciji srčanožilnih bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Lože životne navike odgovorne su za veći dio srčanožilnih bolesti. Promjena loših životnih navika ima ključnu ulogu u prevenciji srčanožilnih bolesti.

Tako na primjer mediteranska dijeta ima brojne korisne učinke na smanjenje incidencije srčanožilnih i nesrčanožilnih bolesti. Ova dijeta također smanjuje rizik nastanka šećerne bolesti tipa 2. Rezultati studije PREDI-MED pokazuju smanjenje rizika nastanka moždanog udara za 30%.

Ključna je zdrava prehrana i redovita tjelesna aktivnost u promjeni loših životnih navika. Istraživanje grupe autora iz Švedske na čelu s Akessonom pokazuje da zdrava prehrana, prestanak pušenja cigareta, umjerena konzumacija alkoholnih pića, redovita tjelesna aktivnost i održavanje primjerene tjelesne težine može spriječiti većinu prvih koronarnih događaja u općoj populaciji.

Rizik nastanka srčanožilnih bolesti možemo smanjiti za otprilike 2/3 ako osobe usvoje naše preporuke o zdravoj prehrani, umjerenoj konzumaciji alkoholnih pića, nepušenju duhanskih proizvoda i redovitoj tjelesnoj aktivnosti. Rezultati ovih istraživanja ohrabruju nas i daju nam još veći poticaj u provođenju mjera prevencije srčanožilnih bolesti.

Rezultati druge studije koja je provedena u Švedskoj na 20 721 ispitaniku u dobi od 45-79 godina također su od velike važnosti. U ovu studiju bile su uključene osobe koje u anamnezi nisu imale srčanožilne bolesti, povišeni krvni tlak, šećernu bolest,  hiperlipidemiju i malignu bolest. Ispitanici su dobili upute o zdravoj dijeti i tjelesnoj aktivnosti tj. o promjenama loših životnih navika. Promjene loših životnih navika uključile su zdravu prehranu, umjereno konzumiranje alkoholnih pića od 10 do 30 grama dnevno, prestanak pušenja, redovitu tjelesnu aktivnost; šetnja ili vožnja bicikla najmanje 40 minuta dnevno  i vježbanje najmanje 60 minuta jednom tjedno, te opseg struka manji od 95 cm. Na kontrolnim pregledima analizirano je pridržavanje preporučenih mjera, a praćenje ispitanika bilo je 11 godina.

Tijekom praćenja ustanovljen je 1361 novi infarkt miokarda. U muškaraca koji su se pridržavali preporučenih mjera ustanovljeno je smanjenje rizika nastanka infarkta miokarda za 85% u usporedbi s osobama koje nisu prihvatile preporučene mjere. Analizom rezultata ove studije utvrđeno je koliko je pojedinačno smanjenje rizika nastanka infarkta miokarda za svaku preporučenu mjeru. Ova analiza rezultata pokazuje da zdrava prehrana smanjuje rizik nastanka infarkta miokarda za 18%, umjerena konzumacija alkoholnih pića za 11%, nepušenje za 36%, redovita tjelesna aktivnost za 3% i održavanje opsega struka manjim od 95cm za 12%. Kombinacija četiri preporučene mjere, a bez pretilosti dovodi do smanjenja rizika nstanka infarkta miokarda za 64%. Ako se uzima u obzir svih pet preporučenih mjera promjena loših životnih navika tada je smanjenje rizika 79%. Drugim riječima to znači da ovim mjerama kojima mijenjamo loše životne navike možemo spriječiti 4 od 5 koronarnih događaja.

Rezultati istraživanja su pokazali da se promjenama loših životnih navika može spriječiti većina srčanožilnih bolesti. Međutim, problem je u tome što ne mali broj osoba ne prihvaća naše savjete i preporuke o promjenama loših životnih navika. Postavlja se pitanje kako smanjiti broj osoba koje se ne pridržavaju mjera primarne prevencije srčanožilnih bolesti? Možda rješenje ovo problema leži u povećanju motivacije za promjene loših životnih navika kod osoba koje imaju više čimbenika rizika za koronarnu bolest. S druge strane trebalo bi biti više aktivnosti i više programa od strane zdravstvene službe o prevenciji srčanožilnih bolesti s naglašavanjem velike važnosti promjena loših životnih navika.

Na kraju može se zaključiti da rezultati provedenih istraživanja jasno pokazuju da možemo spriječiti većinu srčanožilnih bolesti. Promjena loših životnih navika temeljna je stepenica u prevenciji bolesti srca i krvnih žila.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Laktuloza

Zatvor ne bira ni vrijeme ni mjesto – kako nježno potaknuti crijeva na rad?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteZatvor označava rijetko, otežano ili nepotpuno pražnjenje crijeva, najčešće definirano kao manje od tri stolice tjedno. Uzroci mogu biti prehrana siromašna vlaknima, nedostatak tjelesne aktivnosti, dehidracija, stres, neki lijekovi ili promjene životnog ritma. Zatvor može biti prolazan, ali i kroničan te značajno utjecati na kvalitetu života. Nefarmakološke mjere – temelj svakog liječenja Prije primjene lijekova, […]

Neurologija

Tumačenje EEG nalaza

Ljetne viroze

Ljetne viroze

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLjeto je vrijeme sunčanih dana, mora, putovanja i druženja, no nije imuno na viroze. Iako viroze najčešće povezujemo s hladnijim dijelom godine, određeni virusi preferiraju tople uvjete i šire se baš tijekom ljeta. Te tzv. ljetne viroze uglavnom su blaže prirode, ali mogu uzrokovati neugodne simptome, osobito kod djece, starijih osoba i kroničnih bolesnika. Ljetne […]

Laserske metode

Primjena lasera u urološkoj kirurgiji

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMnoga su tehnološka otkrića koja danas imaju značajnu primjenu u medicini otkrivena u drugim područjima, a tek kasnije prihvaćena i široko korištena u medicini. Tako je, na primjer, ultrazvuk razvijen najprije u vojnoj mornarici pa tek dosta kasnije prihvaćen u medicini. Nadalje, penicilin je zapravo otkriven slučajno jer je škotski biolog Alexander Fleming zaboravio komad […]

Epilepsija

Tumačenje EEG nalaza

Degenerativna ozljeda meniska

Degenerativna ozljeda meniska – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKlasifikacija ozljeda. Jednostavno rečeno degenerativna ozljeda meniska je zapravo ruptura meniska koja sporo napreduje, obično je horizontalno položena i u stražnjem rogu meniska. No, također se može nalaziti i u drugim dijelovima meniska. Obično se i druge degenerativne promjene zgloba javljaju paralelno s degenerativnom ozljedom meniska. Rupture meniska mogu se klasificirati kao akutne ili degenerativne. […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSvakog bolesnika s rezistentnom hipertenzijom potrebno je detaljno obraditi. Medicinska obrada takvog bolesnika složena je i treba se provoditi u odgovarajućim medicinskim centrima. U razgovoru s bolesnikom nastoji se ustanoviti mogući uzrok pojave rezistentne hipertenzije: koliko se bolesnik pridržava preporuka o zdravim životnim navikama, uzima li propisanu terapiju, koristi li neke druge lijekove ili aktivne […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno je objavljen sustavni pregled i metaanaliza opservacijskih kohortnih istraživanja na ukupno 120.643 bolesnika sa srčanim zatajenjem. Ispitivani su glavni ishodi koji su uključivali ukupnu smrtnost i štetne kardiovaskularne događaje. Analizom rezultata istraživanja ustanovljen je složen odnos između razine arterijskog tlaka i nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod bolesnika sa srčanim zatajenjem. Bolesnici sa zatajenjem srca i […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU razvijenim zemljama od 1 do 3 % odraslih osoba boluje od zatajivanja srca. S dobi raste učestalost obolijevanja od srčanog zatajenja – čak 10 % osoba starijih od 70 godina boluje od ove bolesti. U tim zemljama bilježi se sve veća prevalencija arterijske hipertenzije, na što značajno utječe i rast udjela starije populacije. Arterijska […]

Kardiologija

Može li sjena veličine 6×3 mm na plućima, pronađena na RTG-u, biti posljedica udisanja dima tijekom gašenja požara prije tri tjedna?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Možete mi objasniti nalaz ergometrije?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute