Prognostička uloga srčanog troponina u zatajenju srca

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Troponin je unutarstanični protein koji je bitan za regulaciju mišićne kontrakcije. Poznata su tri troponina (troponin I, T i C). Troponin I i T spadaju u srčane troponine.

Troponin je unutarstanični protein koji je bitan za regulaciju mišićne kontrakcije. Poznata su tri troponina (troponin I, T i C). Troponin I i T spadaju u srčane troponine. Poznato je da su srčani troponi visoko specifični biljezi za dijagnozu oštećenja miokarda. Unazad 20 godina koriste se u dijagnostici akutnog koronarnog sindroma. Manje je razumljiva činjenica da je srčani troponin također povišen u bolesnika s akutnim i kroničnim zatajenjem srca. Također nisu do kraja jasni mehanizmi oštećenja miokarda u septičkom šoku, plućnoj emboliji, miokarditisu, oštećenja koja su inducirana lijekovima i u renalnoj insuficijenciji.

Pri zatajenju srca smanjuje se minutni volumen srca i doprema kisika uz vazokonstrikciju i preraspodjelu cirkulirajuće krvi. Jedno od mogućih objašnjenja povišenih vrijednosti troponina u kroničnom zatajenju srca može biti zbog reverzibilnog ili ireverzibilnog povećanja potrebe miokarda za kisikom i nedostatne opskrbe miokarda kisikom. U ovom slučaju oslobađanje troponina može biti uzrokovano akutnim i kroničnim miokardnim stresom kao kronična subklinička subendokardijalna ishemija povezana s oštećenjem miokarda. Srčani troponin značajno je povišen kod progresije disfunkcije miokarda. Na taj način također možemo objasniti zašto je povišeni srčani troponin u nekardijalnim stanjima kada su metaboličke potrebe povećane, a opskrba je smanjena kao što je u stanju hipotenzije i šoka. Moguće objašnjenje za visoke vrijednosti srčanih troponina može biti i povezanost sa smanjenjem bubrežne funkcije, što je više moguće nego nedolazeće oštećenje miokarda.

Srčani troponin koji se može ustanoviti u bolesnika sa zatajenjem srca pokazatelj je disfunkcije miokarda. Povišena vrijednost srčanog troponina T u općoj populaciji znak je subkliničkog oštećenja srca, a povećanje razine visoko osjetljivog troponina znak je povećanog rizika za strukturnu bolest srca i za ukupnu smrtnost. Osim toga, u općoj populaciji utvrđena je neovisna povezanost visoko osjetljivog troponina T s ukupnim mortalitetom, kardiovaskularnim mortalitetom i sa zatajenjem srca. Vrlo su zanimljivi rezultati novijih analiza visoko osjetljivog troponina T koji pokazuju povezanost sa zatajenjem srca, a ne s infarktom srca. Također su promjene razine troponina T povezane sa rizikom zatajenja srca cijelo vrijeme praćenja bolesnika. Rezultati studije CHS (engl. Cardiovascular Health Study) tijekom 2-3 godine praćenja bolesnika s nastankom zatajenja srca pokazuju povećanje razine visoko osjetljivog troponina T za više od 50% u odnosu na početne vrijednosti. Povišene vrijednosti srčanog troponina T znače povećanje rizika za nastanak zatajenja srca.

Povišene vrijednosti srčanog troponina T i I u akutnom zatajenju srca su uspoređivane s kroničnim zatajenjem srca. Rezultati meta-analize 16 studija pokazuju da je razina troponina T u bolesnika s kroničnim zatajenjem srca bilo sistoličkim ili dijastoličkim, prediktor ukupne smrtnosti i kardiovaskularne smrtnosti kao i lošeg ishoda liječenja. Pitanje je da li bi se visoko osjetljivi troponin T mogao koristiti za stratifikaciju rizika bolesnika sa zatajenjem srca? Studija Latini i sur. pokazuje da je 92% bolesnika s kroničnim zatajenjem srca imalo pozitivan nalaz visoko osjetljivog troponina T.

U zaključku možemo naglasiti da razina srčanog troponina T nudi prognostičku informaciju za nastanak zatajenja srca kao i u bolesnika s kroničnim zatajenjem srca. Njegova prisutnost prediktor je smrtnosti i drugih loših kardiovaskularnih ishoda liječenja. Oba troponina T, standardni koji se više koristi i visoko osjetljivi troponin koji se kod nas manje koristi daju nam važne prognostičke informacije. Najveći izazov bio bi otkriti bolesnike s visokim rizikom temeljem povišene razine srčanog troponina T radi pravovremenog liječenja i praćenja u svrhu smanjenja ukupne smrtnosti, smanjenja kardiovaskularnih događaja i poboljšanja ishoda liječenja.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

San

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta 5. Shizofrenija Za razliku od prethodno navedenih psihijatrijskih poremećaja, spavanje nije temeljna značajka shizofrenije. Međutim, problemi sa spavanjem, uključujući poteškoće s uspavljivanjem i prosnivanjem (održavanjem sna bez buđenja) te smanjenu kvalitetu sna, česti su kod oboljelih od shizofrenije, iako ne postoje sustavni epidemiološki podaci o prevalenciji poremećaja spavanja u ovoj populaciji. Dodatna vrsta problema sa […]

Testis

Nespušteni testis

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Testisi se, tijekom embrionalnog razvoja, stvaraju u retroperitoneumu i to u visini bubrega. Slijedi proces spuštanja testisa, (lat. – descensus testis) na njihovo mjesto u mošnjama (lat. – scrotum). To spuštanje se odvija krajem osmog mjeseca embrionalnog (intrauterinog) razvoja kada se testisi trebaju spustiti u skrotum tako da se muška beba rodi s oba testisa […]

Urin

Derivacija urina

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Ovdje ćemo navesti neke podatke općenito o značenju pojma derivacije urina kao i kirurškim mogućnostima njezine izvedbe. Pojam derivacije urina načelno označava izvođenje mokraćnog sustava na neko neprirodno mjesto pa je iz toga jasno da je kirurški postupak derivacije urina gotovo uvijek nužda, a ne izbor. Sam način izvedbe derivacije možda dijelom može biti izbor […]

Namirnice

Ako imam Chronovu bolest smijem li konzumirati ove namirnice?

Starija životna dob

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Inzulinska rezistencija

Upućuju li ovi nalazi na inzulinsku rezistenciju?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Možete li mi očitati EKG?

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Prevelik unos vode – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]