Problemi u liječenju arterijske hipertenzije – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Arterijska hipertenzija jedan je od najznačajnijih čimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti.

Prema literaturnim podacima prevalencija arterijske hipertenzije u našoj zemlji je 37%. Arterijska hipertenzija jedan je od najznačajnijih čimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti. Zbog toga je potrebna pravovremena i učinkovita antihipertenzivna terapija. Međutim, jedan od problema je manji broj bolesnika s arterijskom hipertenzijom, oko 40% , koji prima antihipertenzivnu medikamentnu terapiju. Drugi problem je što samo oko jedna trećina tih bolesnika ima postignute ciljne vrijednosti krvnog tlaka. Postavlja se pitanje zašto postoje brojni problemi u liječenju arterijske hipertenzije i na koji način riješiti ove probleme.

Terapijski postupci koji dovode do reguliranja krvnog tlaka, glukoze u krvi i masnoća u krvi uz prestanak pušenja, redovitu tjelesnu aktivnost i smanjenje prekomjerne tjelesne težine dovode do sniženja rizika za kardiovaskularne bolesti. Međutim, unatoč prevenciji, suvremenoj dijagnostici i terapiji, kardiovaskularne bolesti uzrokuju 17,3 milijuna smrtni godišnje širom svijeta. Zbog toga Svjetska kardiološka federacija engl. World Heart Federation, planira širom svijeta preventivnim mjerama, dijagnostičkim i terapijskim postupcima smanjenje smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti za 25% do 2025. godine. Deklaracija o tome promovirana je na Svjetskom kardiološkom kongresu engl. World Congress of Cardiology, 2016. Mexico City, engl. The Mexico Declaration for Circulatory Health. Postavlja se pitanje zbog čega oko 60% bolesnika s arterijskom hipertenzijom još uvijek ne prima antihipertenzivnu terapiju. Jedan od razloga je što je arterijska hipertenzija u većini slučajeva bez simptoma, osim blaže glavobolje ili pritiska u glavi.

Nažalost, bolest otkrijemo često prekasno kada nastaju oštećenja ciljnih organa uz simptome i nastale komplikacije. Nerijetko otkrijemo arterijsku hipertenziju u bolesnika koji se jave u hitnu službu bolnica zbog moždanog udara, ili srčanog udara, zatajenja srca ili zbog hipertenzivne krize, a da ranije nisu znali da imaju hipertenziju. U tim slučajevima arterijska hipertenzija otkrije se prekasno s već nastalim komplikacijama i pridruženim bolestima. Liječenje arterijske hipertenzije tada je kompleksno i ne daje uvijek očekivane rezultate. Bolesnicima se preporuča medikamentna terapija za arterijsku hipertenziju, moždani udar ili srčani udar, zatajenje srca, šećernu bolest i hiperlipidemiju. Osim toga dio bolesnika ima još neke kronične bolesti probavnog sustava, respiratornog sustava ili lokomotornog sustava. Zbog ovih bolesti liječnici im također preporučaju lijekove. I sada dolazimo do novih problema u liječenju arterijske hipertenzije. Jedan od problema je veći broj lijekova koje bolesnik treba uzimati. Drugi problem je suradljivost bolesnika i ustrajnost u uzimanju preporučenih lijekova. Prema rezultatima istraživanja otprilike oko 60% kardiovaskularnih bolesnika nije ustrajno u uzimanju preporučene medikamentne terapije. Neuzimanje lijekova ili neredovito uzimanje lijekova povećava rizik nastanka pridruženih bolesti ili pogoršanje već ranije poznatih pridruženih bolesti i nastanak komplikacija. Zbog toga raste broj ponavljanih hospitalizacija, povećanje troškova liječenja i povećanje smrtnosti. Čimbenici koji utječu na ustrajnost uzimanja lijekova su višestruki, od odnosa između liječnika i bolesnika do kulturoloških i socioekonomskih čimbenika. Edukacija bolesnika o bolesti i motivacija bolesnika važni su čimbenici za ustrajnost uzimanja preporučene terapije. Jedno istraživanje pokazuje da od 572 bolesnika sa šećernom bolešću samo njih 33% ima dobro znanje o svojoj bolesti. Loša edukacija bolesnika o svojoj bolesti i načinu liječenja sigurno utječe na ustrajnost uzimanja terapije i na ishod liječenja bolesnika s arterijskom hipertenzijom.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

AH

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteArterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Srce

Srce i proces starenja – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSrčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]

Arterijska hipertenzija

Arterijska hipertenzija – molim Vaše stručno mišljenje

Antihipertenzivna terapija

Arterijska hipertenzija u starijih osoba – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteArterijsku hipertenziju treba liječiti u svakoj životnoj dobi s ciljem redukcije kardiovaskularnog morbiditeta i mortaliteta. Kod postavljanja dijagnoze arterijske hipertenzije u starijoj životnoj dobi arterijski tlak treba biti povećan u tri uzastopna mjerenja prilikom dvije posjete liječniku. Prilikom tih mjerenja arterijski tlak treba mjeriti u sjedećem i uspravnom položaju ukoliko je to moguće. Također je […]

Pregled

Arterijska hipertenzija – što napraviti?

Arterijski tlak

Arterijska hipertenzija u starijih osoba – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrevalencija arterijske hipertenzije u svijetu je u porastu, kao i porast broja starijeg stanovništva. Starenjem se povećava rizik nastanka arterijske hipertenzije kao posljedica strukturnih i funkcionalnih promjena arterija. Te promjene na stijenkama arterija dovode do porasta osobito sistoličkog tlaka, a dijastolički tlak se može sniziti. To uzrokuje porast tlaka pulsa, a on dodatno ubrzava proces […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Možete li mi pojasniti što govori nalaz sa sistematskog?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUpravljanjem fibrilacijom atrija (FA) primjenjuje se princip „bolesnik u središtu“. Svim bolesnicima treba pružiti odgovarajuću zdravstvenu skrb, a u tu svrhu smjernice Europskog kardiološkog društva preporučuju „FA-CARE“ program. Kratica CARE označava:C (engl. comorbidity) = upravljanje komorbiditetima i rizičnim čimbenicima Važno je voditi brigu o pridruženim bolestima i stanjima koji mogu uzrokovati, ali i pogoršati FA […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Umor i nesanica – koje pretrage trebam napraviti?

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]