Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute
  • OPTIMALNO LIJEČENJE ARTERIJSKE HIPERTENZIJE (AH)

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća).

Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog tlaka. Ukoliko se unatoč optimalnoj terapiji ne postižu ciljne vrijednosti arterijskog tlaka, treba ustanoviti da li se radi o rezistentnoj arterijskog hipertenziji. Takvim bolesnicima se preporučuju invazivne metode liječenja ( renalna denervacija, a u fazi istraživanja je elektrostimulacijska terapija).

  • MJERE U CILJU POBOLJŠANJA KONTROLE AH

a) SMANJENJE KOMPLEKSNIH OBLIKA TERAPIJE AH

Bolja ustrajnost u liječenju postiže se uzimanjem što manjeg broja tableta tijekom dana. U liječenju AH preporuka je davanje tableta u fiksnim kombinacijama dva ili više lijekova u jednoj tableti. Takvim režimom uzimanja lijekova, osobito jednom tabletom jednom dnevnom postiže se znatno bolja suradnja bolesnika i ustrajnost u liječenju AH.

Također je važna i što bolja suradnja između liječnika i bolesnika. Liječnik treba bolesniku dati informacije o AH, o važnosti liječenja i postizanju ciljnog arterijskog tlaka, primjeni zdravih životnih navika.

b) UKLONITI TERAPIJSKU INERCIJU

Terapijska inercija je pojam koji označava zatajivanje liječnika u pravovremenoj adekvatnoj terapiji AH i korekciji terapije prema aktualnim smjernicama liječenja AH. Kako bi se izbjegla terapijska inercija potrebno je dogovoriti češće kontrole, konzultacije, mjerenja AT i bolesniku dati što jednostavnije upute, ali važna je i kontinuirana edukacija liječnika uz praćenje aktualnih smjernica.

c) PRIMJENA RAZLIČITIH TEHNOLOŠKIH PLATFORMI U CILJU ŠTO BOLJE KONTROLE ARTERIJSKOG TLAKA: DIGITALNO ZDRAVLJE

Digitalno zdravlje je pojam koji označava uvođenje informatičkih i komunikacijskih tehnologija u cilju unaprjeđenja zdravlja. Dijeli se u mZdravlje i telemedicinu. MZdravlje uključuje pametne telefone i računala s ciljem davanja zdravstvenih informacija, usluga. Telemedicina se koristi u svrhu pribavljanja i obrade informacija o bolesniku koji se prenose liječniku internetskom vezom. U oba slučaja se informacije obrađuju, a zaključke i preporuke dostavljamo bolesniku. Putem ovih platformi često se šalju bolesniku i edukativni materijali. Telemedicina se danas često koristi u monitoringu arterijskog tlaka. Ovim načinom informacije se brže izmjenjuju i postiže se bolje upravljanje arterijskom hipertenzijom.

U zaključku treba istaći da bolesnika treba aktivno uključiti u svoje liječenje, te zajedno sa svojim liječnikom treba sudjelovati u liječenju AH. Važno je koristiti sve mogućnosti da bolesnik u svom liječenju bude ustrajan, ali i da liječnik pravovremeno korigira terapiju u slučaju pojave nuspojava, nepostizanju optimalnih vrijednosti AT, treba pratiti moguće komplikacije bolesti, ali i terapiju korigirati u slučaju interakcije lijekova zbog drugih komorbiditeta. U dijagnostici i liječenju AH treba primjenjivati personalizirani pristup uz primjenu aktualnih smjernica stručnih društava u upravljanju arterijskom hipertenzijjom.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Hipertenzija

Hipertenzija

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Arterijska hipertenzija (AH) ili povišeni krvni tlak, definiran je prema smjernicama ESC i ESH, kao krvni tlak viši od 140/90 mmHg. AH-a se dijeli na primarnu ili esencijalnu koju nalazimo u 95% hipertoničara (mehanizam nastanka je nejasan) i na sekundarnu. Kod primarne AH-e ulogu ima nasljeđe, pretilost, pretjeran unos soli, stres, nedovoljna fizička aktivnost. Uzroci […]

Arterijska hipertenzija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Starija životna dob

Srce i proces starenja – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]

Vaginalete

Nastavno na moj nalaz, trebaju li mi neke vaginalete?

Terapija

Trema li mijenjati terapiju za fobično-anksiozni poremećaj?

Antihipertenzivna terapija

Arterijska hipertenzija u starijih osoba – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijsku hipertenziju treba liječiti u svakoj životnoj dobi s ciljem redukcije kardiovaskularnog morbiditeta i mortaliteta. Kod postavljanja dijagnoze arterijske hipertenzije u starijoj životnoj dobi arterijski tlak treba biti povećan u tri uzastopna mjerenja prilikom dvije posjete liječniku. Prilikom tih mjerenja arterijski tlak treba mjeriti u sjedećem i uspravnom položaju ukoliko je to moguće. Također je […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Možete li mi očitati EKG?

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Prevelik unos vode – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]