Prevencija i liječenje tromboembolijskih komplikacija kod bolesnika s covid-19 -prema preporukama europskog kardiološkog društva

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Europsko kardiološko društvo dalo je smjernice za prevenciju i liječenje hiperkoagulabilnih stanja kod bolesnika s COVID-19.

Bolest COVID-19 izazvana korona virusom dovodi do ozljede vaskularnog endotela (endotelna disfunkcija, endotelitis) i hiperkoagulabilnosti krvi koju dokazujemo laboratorijskim pretragama. One mogu kod bolesnika pokazati: povišen faktor VIII, fibrinogen, hiperviskoznost,, normalno ili produljeno protrombinsko vrijeme (PV) i aktivirano parcijalno tromboplastinsko vrijeme (APTV) , normalan ili povišen broj trombocita, povišeni D-dimeri , povišen von Willebrantov faktor, blago smanjene vrijednosti antitrombina i proteina S, blago povećanje proteina C.

Dosadašnja iskustva su pokazala da je kod ambulantno liječenih bolesnika potrebna tromboprofilaksa ukoliko imaju čimbenike rizika: prethodne venske tromboembolije, nedavne operacije, traume, imobilizacije. U tim slučajevima preporučuje se upotreba niskomolekularnog heparina ili jedan od novih oralnih antikoagulanasa (NOAK), ali se oni još uvijek ispituju u kliničkim istraživanjima u cilju sastavnog dijela tromboprofilakse kod bolesnika s COVID-19. Povećan rizik tromboembolije imaju i bolesnici s dokazanom trombofilijom.

U hospitaliziranih bolesnika treba procjenu donijeti na osnovu sljedećih parametara: tjelesna temperatura, sistolički arterijski tlak, srčana frekvencija, broj respiracija, neurološki status bolesnika. Prva opcija tromboprofilakse je uvođenje niskomolekuranog heparina, a u slučajevima bolesnika sa značajno reduciranom bubrežnom funkcijom (klirens kreatinina < 15ml/min) ili bolesnika na hemodijalizi, treba uvesti nefrakcionirani heparin. U nekih bolesnika s COVID-19 unatoč terapijskoj dozi niskomolekularnog heparina dolazi do nastanka tromboembolija i tada se postavlja pitanje rezistencije na heparin, a objašnjava se pseudorezistencijom, niskim koncentracijama heparina u krvi, nedostatkom antitrombina. Stoga se preporučuje praćenje aktivnosti anti-faktora Xa u intenzivnim jedinicama. Ukoliko su niže vrijednosti tog faktora, bit će potrebne veće doze antikoagulantne terapije.

U slučajevima trombocitopenije izazvane heparinom, preporučuje se profilaksa fondaparinuksom. Također u tim slučajevima treba razmotriti uvođenje NOAK-a, argatrombana, bivalirudina, danaparoida ili fondaparinuksa.

U slučajevima korištenja ekstrakorporalne membranske oksigenacije (ECMO) treba koristiti kontinuirano nefrakcionirani heparin uz praćenje APTV-a jer njegove vrijednosti znaju biti 2-2,5 puta veće od referentnih vrijednosti.

Bolesnicima na liječenju kod kuće, a primaju varfarin, on se može zamijeniti jednim od NOAK-a ukoliko nije kontraindicirano.

U slučajevima tromboze kavernoznog sinusa preporuka je liječenje nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci ( u nekim slučajevima do 12mj.) nefrakcioniranim ili niskomolekularnim heparinom.

Još nema jasnih smjernica rutinske profilakse nakon infekcije SARS-CoV-2. Produljena tromboprofilaksa se preporučuje ako je IMPROVE-VTE ≥ 4, vrijednost D-dimera 2 puta veća od referentnih vrijednosti, kod bolesnika s jednim od čimbenika rizika: produljena imobilizacija, prethodna venska tromboembolija, hormonska terapija, tjelesna težina > 120 kg ili indeks tjelesne mase > 35 kg/m²,  maligna bolest. Dugotrajna profilaksa niskomolekularnim heparinom ili NOAK-om traje 39 do 42 dana, a doze lijekova se prilagođavaju jetrenoj i bubrežnoj funkciji bolesnika.

Vrijednost D-dimera se ne smatra presudnom za uvođenjem tromboprofilaktičke terapije, a nije presudna niti za produljenu tromboprofilaksu.

Također se prema preporukama za dijagnozu plućne embolije ne smatra presudnim vrijednost D-dimera, već simptomi/znakovi bolesti (hipotenzija, tahikardija, respiratorna insuficijencija), CT pluća s plućnom angiografijom. Dakle, važno je uzeti u obzir kompletan klinički status bolesnika.

U slučajevima kad u COVID-19 bolesti nastane infarkt miokarda ili cerbrovaskularni inzult, te je potrebno uvesti dvojnu antitrombocitnu terapiju, lijek izbora je prasugrel. U slučajevima infarkta miokarda bez ST elevacije preporučuju se inhibitori glikoproteina IIb/IIIa ili tikagrelor.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Srce

Marfanov sindrom

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Marfanov sindrom je nasljedna bolest vezivnog tkiva koja se može očitovati poremećajima raznih organa i organskih sustava, a najčešće su zahvaćeni koštano zglobni sustav, srce i krvne žile, te oči. Ovu bolest nije moguće izliječiti, ali suvremenim pristupom u praćenju i liječenju poboljšana je kvaliteta života ovih bolesnika, a očekivani životni vijek usporediv je s […]

Sport

Sport i prirođene srčane greške

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Srce

Imam 24 godine i povremene aritmije, trebam li biti zabrinuta?

Koronarna bolest

Koronarna bolest i demencija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Infarkt

Preskakanja srca – mogu li dobiti infarkt?

Srce

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute 5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Vena na čelu – imam li razloga za zabrinutost?

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Pitanje kardiologija

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]