Prevencija i liječenje tromboembolijskih komplikacija kod bolesnika s covid-19 -prema preporukama europskog kardiološkog društva

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Europsko kardiološko društvo dalo je smjernice za prevenciju i liječenje hiperkoagulabilnih stanja kod bolesnika s COVID-19.

Bolest COVID-19 izazvana korona virusom dovodi do ozljede vaskularnog endotela (endotelna disfunkcija, endotelitis) i hiperkoagulabilnosti krvi koju dokazujemo laboratorijskim pretragama. One mogu kod bolesnika pokazati: povišen faktor VIII, fibrinogen, hiperviskoznost,, normalno ili produljeno protrombinsko vrijeme (PV) i aktivirano parcijalno tromboplastinsko vrijeme (APTV) , normalan ili povišen broj trombocita, povišeni D-dimeri , povišen von Willebrantov faktor, blago smanjene vrijednosti antitrombina i proteina S, blago povećanje proteina C.

Dosadašnja iskustva su pokazala da je kod ambulantno liječenih bolesnika potrebna tromboprofilaksa ukoliko imaju čimbenike rizika: prethodne venske tromboembolije, nedavne operacije, traume, imobilizacije. U tim slučajevima preporučuje se upotreba niskomolekularnog heparina ili jedan od novih oralnih antikoagulanasa (NOAK), ali se oni još uvijek ispituju u kliničkim istraživanjima u cilju sastavnog dijela tromboprofilakse kod bolesnika s COVID-19. Povećan rizik tromboembolije imaju i bolesnici s dokazanom trombofilijom.

U hospitaliziranih bolesnika treba procjenu donijeti na osnovu sljedećih parametara: tjelesna temperatura, sistolički arterijski tlak, srčana frekvencija, broj respiracija, neurološki status bolesnika. Prva opcija tromboprofilakse je uvođenje niskomolekuranog heparina, a u slučajevima bolesnika sa značajno reduciranom bubrežnom funkcijom (klirens kreatinina < 15ml/min) ili bolesnika na hemodijalizi, treba uvesti nefrakcionirani heparin. U nekih bolesnika s COVID-19 unatoč terapijskoj dozi niskomolekularnog heparina dolazi do nastanka tromboembolija i tada se postavlja pitanje rezistencije na heparin, a objašnjava se pseudorezistencijom, niskim koncentracijama heparina u krvi, nedostatkom antitrombina. Stoga se preporučuje praćenje aktivnosti anti-faktora Xa u intenzivnim jedinicama. Ukoliko su niže vrijednosti tog faktora, bit će potrebne veće doze antikoagulantne terapije.

U slučajevima trombocitopenije izazvane heparinom, preporučuje se profilaksa fondaparinuksom. Također u tim slučajevima treba razmotriti uvođenje NOAK-a, argatrombana, bivalirudina, danaparoida ili fondaparinuksa.

U slučajevima korištenja ekstrakorporalne membranske oksigenacije (ECMO) treba koristiti kontinuirano nefrakcionirani heparin uz praćenje APTV-a jer njegove vrijednosti znaju biti 2-2,5 puta veće od referentnih vrijednosti.

Bolesnicima na liječenju kod kuće, a primaju varfarin, on se može zamijeniti jednim od NOAK-a ukoliko nije kontraindicirano.

U slučajevima tromboze kavernoznog sinusa preporuka je liječenje nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci ( u nekim slučajevima do 12mj.) nefrakcioniranim ili niskomolekularnim heparinom.

Još nema jasnih smjernica rutinske profilakse nakon infekcije SARS-CoV-2. Produljena tromboprofilaksa se preporučuje ako je IMPROVE-VTE ≥ 4, vrijednost D-dimera 2 puta veća od referentnih vrijednosti, kod bolesnika s jednim od čimbenika rizika: produljena imobilizacija, prethodna venska tromboembolija, hormonska terapija, tjelesna težina > 120 kg ili indeks tjelesne mase > 35 kg/m²,  maligna bolest. Dugotrajna profilaksa niskomolekularnim heparinom ili NOAK-om traje 39 do 42 dana, a doze lijekova se prilagođavaju jetrenoj i bubrežnoj funkciji bolesnika.

Vrijednost D-dimera se ne smatra presudnom za uvođenjem tromboprofilaktičke terapije, a nije presudna niti za produljenu tromboprofilaksu.

Također se prema preporukama za dijagnozu plućne embolije ne smatra presudnim vrijednost D-dimera, već simptomi/znakovi bolesti (hipotenzija, tahikardija, respiratorna insuficijencija), CT pluća s plućnom angiografijom. Dakle, važno je uzeti u obzir kompletan klinički status bolesnika.

U slučajevima kad u COVID-19 bolesti nastane infarkt miokarda ili cerbrovaskularni inzult, te je potrebno uvesti dvojnu antitrombocitnu terapiju, lijek izbora je prasugrel. U slučajevima infarkta miokarda bez ST elevacije preporučuju se inhibitori glikoproteina IIb/IIIa ili tikagrelor.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

CoQ10

Koenzim Q10 – jesmo li ga zaboravili?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKoenzim Q10 (CoQ10) je prirodni antioksidans koji tijelo proizvodi i koristi na staničnoj razini za podršku rastu, energiji i održavanju stanica. Ova tvar, nalik vitaminima, prisutna je u svim tkivima, a najviše se nalazi u srcu, jetri, bubrezima i gušterači. Prvi put otkriven 1957. godine, CoQ10 je od tada prepoznat kao ključan spoj za funkcioniranje […]

Snižavanje krvnog tlaka

Prehrana za sniženje krvnog tlaka i bolje zdravlje bubrega i srca

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteUnatoč stalnim naporima da se poboljša liječenje hipertenzije i smanje njezini štetni ishodi farmakološkim strategijama, kronična bubrežna bolest povezana s hipertenzijom i smrtnost od kardiovaskularnih bolesti rastu. Srčana bolest je glavni uzrok smrti kod osoba s kroničnom bubrežnom bolešću. Stručnjaci preporučuju da voće i povrće budu temeljni dio liječenja osoba s povišenim krvnim tlakom. Prehrana […]

Dijabetes

Problemi sa srcem i dijabetes – molim Vaše mišljenje

Nasljedna bolest vezivnog tkiva

Marfanov sindrom

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteMarfanov sindrom je nasljedna bolest vezivnog tkiva koja se može očitovati poremećajima raznih organa i organskih sustava, a najčešće su zahvaćeni koštano zglobni sustav, srce i krvne žile, te oči. Ovu bolest nije moguće izliječiti, ali suvremenim pristupom u praćenju i liječenju poboljšana je kvaliteta života ovih bolesnika, a očekivani životni vijek usporediv je s […]

Fizička aktivnost

Sport i prirođene srčane greške

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteTjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Srce

Na što ukazuje moj nalaz holtera?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno je objavljen sustavni pregled i metaanaliza opservacijskih kohortnih istraživanja na ukupno 120.643 bolesnika sa srčanim zatajenjem. Ispitivani su glavni ishodi koji su uključivali ukupnu smrtnost i štetne kardiovaskularne događaje. Analizom rezultata istraživanja ustanovljen je složen odnos između razine arterijskog tlaka i nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod bolesnika sa srčanim zatajenjem. Bolesnici sa zatajenjem srca i […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU razvijenim zemljama od 1 do 3 % odraslih osoba boluje od zatajivanja srca. S dobi raste učestalost obolijevanja od srčanog zatajenja – čak 10 % osoba starijih od 70 godina boluje od ove bolesti. U tim zemljama bilježi se sve veća prevalencija arterijske hipertenzije, na što značajno utječe i rast udjela starije populacije. Arterijska […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Može li sjena veličine 6×3 mm na plućima, pronađena na RTG-u, biti posljedica udisanja dima tijekom gašenja požara prije tri tjedna?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Možete mi objasniti nalaz ergometrije?