Preporuke o vlastitoj skrbi bolesnika sa srčanim zatajenjem Europskog kardiološkog društva – društva za zatajenje srca – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

PRILAGODBA PUTOVANJA BOLESNIKA SA SRČANIM ZATAJENJEM

Putovanje avionom

Bolesnici sa stabilnom kliničkom slikom većinom dobro podnose putovanje avionom. Postoji veći rizik duboke venske tromboze i plućne embolije prilikom duljih letova, pa takvim bolesnicima treba preporučiti odgovarajuću antiagregacijsku/antikoagulantnu terapiju.

Promjena klime

Hladnija klima povećava potrebu srca za kisikom što može dovesti do pogoršanja simptoma, osobito bolesnika s ishemijskom kardiomiopatijom.

Nadmorska visina

Bolesnici s blažim simptomima koji spadaju u skupinu NYHA razred I-II mogu se penjati na nadmorske visine do 3500 metara, a oni u skupini NYHA III do 3000 metara. Na tim nadmorskim visinama bolesnici se ne smiju izlagati većim tjelesnim naporima. Brzina uspona treba biti maksimalno 300 do 500 metara na dan na visini iznad 2500 metara.

Boravak u inozemstvu

Zbog promjene stila života na putovanju i moguće pojave gastrointestinalnih infekcija praćenih povraćanjem i proljevom, nekad će biti potrebno prilagoditi dozu diuretika i/ili inhibitora angiotenzinskih receptora. Liječnik o tome treba savjetovati bolesnika prije putovanja.

SUZDRŽAVANJE OD PUŠENJA I ZLOPORABE NARKOTIKA

Važno je savjetovati bolesnika o važnosti prestanka pušenja i prekidu nedozvoljene upotrebe narkotika zbog štetnog djelovanja na kardiovaskularni sustav. Kod tih bolesnika važna je psihološka pomoć i podrška, kognitivno bihevioralna terapija.

Veoma je važno rano otkrivanje pogoršanja simptoma srčanog zatajenja kako bi se smanjila incidencija hospitalizacija i mortaliteta. Učestalost kontrola bolesnika određuje se individualno, prema kliničkoj slici. Bolesnika treba uputiti i da sam prati simptome, te da u slučaju bilo kakvih promjena o tome obavijesti nadležnog liječnika.

NA KOJE SIMPTOME I ZNAKOVE BOLESTI TREBA USMJERITI POZORNOST?

Tjelesna težina:  naglo debljanje – znak preopterećenja tekućinom; nagli gubitak kilograma – znak hipovolemije

Puls: iznenadne promjene pulsa mogu biti znak preopterećenja tekućinom, hipovolemije, srčane aritmije

Krvni tlak: iznenadne promjene mogu biti znak nuspojave lijekova, arterijske hipertenzije ili ortostatske hipotenzije

Fleksibilni i individualizirani režim doziranja diuretika može poboljšati kvalitetu  života bolesnika, kao i smanjiti broj hospitalizacija. Važno je koristiti najmanju učinkovitu dozu diuretika u kontroli bolesti i simptoma srčanog zatajenja. U slučaju pogoršanja simptoma (npr. zaduha, porast tjelesne težine) povećava se doza diuretika o čemu treba obavijestiti svog liječnika. U slučaju generaliziranog nakupljanja tekućine što pogoršava simptome i znakove bolesti (oticanje udova, trbuha, pogoršanje zaduhe), diuretici se daju intravenski.

VAŽNOST PRAĆENJA NUSPOJAVA I ŠTETNIH UČINAKA LIJEKOVA, KOMPLIKACIJA BOLESTI

Nuspojave lijekova koji se koriste u liječenju srčanog zatajenja mogu dovesti do prekida terapije, odnosno slabije suradnje u liječenju. Ponekad je teško razlučiti nuspojave od simptoma bolesti. Važno je bolesnika educirati o mogućim nuspojavama lijekova koje uzima, pružiti mu odgovarajuće informacije, savjetovati da u slučaju njihove pojave svakako obavijesti liječnika. Režim liječenja se treba prilagoditi u slučaju pojave nuspojava na neki lijek. Prilikom terapijskog praćenja, doziranja i titracije doze, važno je pratiti arterijski tlak, bubrežnu funkciju. Mnogim lijekovima se treba reducirati doza u slučaju oslabljene bubrežne funkcije.

Vlastita skrb bolesnika koji boluje od srčanog zatajenja važna je u cilju poboljšanja ishoda liječenja, ona poboljšava kvalitetu života bolesnika, smanjuje broj hospitalizacija i mortalitet. U tom procesu neophodna je motivacija, podrška okoline. Zdravstveni radnici imaju ulogu u informiranju i podučavanju bolesnika, interakciji s bolesnikom u donošenju zajedničkih odluka u cilju što boljeg upravljanja bolešću. Liječnik određuje intervale kontrolnih pregleda. U cijelom tom procesu skrbi bolesnika o sebi treba uzeti u obzir kulturološke razlike, ekonomska i obrazovna ograničenja, pristup medicinskoj skrbi.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

antioksidans

Koenzim Q10 – jesmo li ga zaboravili?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Koenzim Q10 (CoQ10) je prirodni antioksidans koji tijelo proizvodi i koristi na staničnoj razini za podršku rastu, energiji i održavanju stanica. Ova tvar, nalik vitaminima, prisutna je u svim tkivima, a najviše se nalazi u srcu, jetri, bubrezima i gušterači. Prvi put otkriven 1957. godine, CoQ10 je od tada prepoznat kao ključan spoj za funkcioniranje […]

Srce

Možete li mi pojasniti UZV nalaz srca?

Srce

Prehrana za sniženje krvnog tlaka i bolje zdravlje bubrega i srca

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Unatoč stalnim naporima da se poboljša liječenje hipertenzije i smanje njezini štetni ishodi farmakološkim strategijama, kronična bubrežna bolest povezana s hipertenzijom i smrtnost od kardiovaskularnih bolesti rastu. Srčana bolest je glavni uzrok smrti kod osoba s kroničnom bubrežnom bolešću. Stručnjaci preporučuju da voće i povrće budu temeljni dio liječenja osoba s povišenim krvnim tlakom. Prehrana […]

Nasljedna bolest vezivnog tkiva

Marfanov sindrom

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Marfanov sindrom je nasljedna bolest vezivnog tkiva koja se može očitovati poremećajima raznih organa i organskih sustava, a najčešće su zahvaćeni koštano zglobni sustav, srce i krvne žile, te oči. Ovu bolest nije moguće izliječiti, ali suvremenim pristupom u praćenju i liječenju poboljšana je kvaliteta života ovih bolesnika, a očekivani životni vijek usporediv je s […]

Kardiovaskularne bolesti

Sport i prirođene srčane greške

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

EKG nalaz

Je li moj EKG nalaz uredan?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Holter srca – koje je Vaše mišljenje na moj nalaz

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Molim mišljenje na nalaz CD karotida i AV sliva

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]