Premoštenje koronarnih arterija poboljšava kvalitetu života

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Premoštenje koronarnih arterija jedna je od mogućnosti liječenja koronarne bolesti srca. Cilj liječenja bolesnika s koronarnom bolešću srca je uklanjanje ili ublažavanje simptoma, očuvanje funkcije srca, smanjenje smrtnosti i poboljšanje kvalitete života bolesnika.

Kada govorimo o kvaliteti života bolesnika tada mislimo na njegovo fizičko, psihičko i socijalno zdravlje i prisutnost boli. Za procjenu kvalitete života služimo se upitnikom koji ima pitanja za sve sastavnice kvalitete života. U literaturi nalazimo više upitnika za procjenu kvalitete života. Za kardiološke bolesnike najčešće se koristi upitnik koji ima 36 pitanja engl. Short-Form 36 guestionnaire.

Provedena su brojna istraživanja o utjecaju premoštenja koronarnih arterija na smrtnost bolesnika i na kvalitetu života. Rezulati istraživanja objavljeni su u brojnim prestižnim medicinskim časopisima kao što su Lancet, Circulation, Heart, Chest, Heart Lung itd. Ove godine završio sam istraživanje na 140 bolesnika o kvaliteti života pet godina nakon premoštenja koronarnih arterija. Dob bolesnika bila je 43-83 godine, a prosječna dob u vrijeme operacije bila je 63 godine. Poznato je da je koronarna bolest srca češća je u muškaraca nego u žena, tako da je i u ovoj skupini bolesnika bilo više muškaraca 112 ili 80%  i značajno manji broj žena 28  ili 20%. Pet godina nakon operacije premoštenja koronarnih arterija bolesnici su odgovorili na 36 pitanja upitnika o kvaliteti života.

Rezultati istraživanja pokazuju da 74% bolesnika smatra da je njihovo zdravlje dobro ili odlično. Što se tiče fizičke aktivnosti, svega 20% bolesnika ima ograničenja u podnošenju srednje teških fizičkih napora. Teže fizičke napore podnosi 63% bolesnika, ali uz veliko ograničenje. Fizičko zdravlje i psihičko zdravlje u većine bolesnika (73%) nema utjecaja na njihove socijalne aktivnosti kao što su druženja s članovima obitelji, prijateljima ili susjedima.

Zabrinjavajući je podatak da u ispitivanoj skupini bolesnika ima 46 pušača ili (33%). Unatoč poznavanju štetnosti pušenja cigareta od strane bolesnika i upozoravanja  bolesnika o štetnosti pušenja na kontrolnim pregledima i dalje imamo veliki broj pušača.Veći dio bolesnika ima prekomjernu tjelesnu težinu, srednja vrijednost indeksa tjelesne mase (ITM) je 28,6. Moždani udar imalo je 24 (17%) bolesnika. Visoki krvi tlak ima 104 (74%), šećernu bolest 45 (32%) i hiperlipidemiju 115 (82%) bolesnika. Na kvalitetu života bolesnika nakon premoštenja koronarnih arterija utječe dob bolesnika i pridružene bolesti kao što su moždani udar, arterijska hipertenzija, kronična opstruktivna plućna bolest i šećerna bolest s komplikacijama.

Rezultati ovog istraživanja pokazuju da većina bolesnika pet godina nakon premoštenja koronarnih arterija ima poboljšanje kvalitete života. Starija životna dob i preboljeli moždani udar imaju negativan utjecaj na kvalitetu života bolesnika nakon premoštenja koronarnih arterija.

U zaključku možemo naglasiti da premoštenje koronarnih arterija poboljšava kvalitetu života bolesnika u dugoročnom praćenju. Većina bolesnika (74%) ima poboljšanje kvalitete života pet godina nakon operacije premoštenja koronarnih arterija. Trećina bolesnika nakon operacije i dalje su pušači. Veći dio bolesnika nakon operacije premoštenja koronarnih arterija ima prekomjernu tjelesnu težinu.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Jesu li ekstrasistole na Holteru prepreka za bavljenje sportom u 71. godini?

Kardiologija shutterstock_2403982335

Sveobuhvatna gerijatrijska procjena kod kardiovaskularnih bolesnika

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija shutterstock_2286749951

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePRAĆENJE : SURAĐUJTE SA SVOJIM ZDRAVSTVENIM TIMOM (kardiolog, obiteljski liječnik, medicinske sestre) Nakon akutne faze bolesti slijedi dugotrajno praćenje u cilju potpunog ozdravljenja i oporavka srca. Vaš liječnik će vam navesti termine kontrola i pretraga koje trebate obavljati tijekom ozdravljenja. Tijekom praćenja oporavka možete očekivati sljedeće: Redovite kontrolne preglede-kardiolog će vas pozvati na kontrolu već […]

Kardiologija shutterstock_2689946553

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Kardiologija shutterstock_2128011083

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Kardiologija shutterstock_2235802125

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKAD JE POTREBNO POTRAŽITI MEDICINSKU POMOĆ? Važno je prepoznati kad su simptomi ozbiljni. Navest ćemo simptome, koji ukoliko se pojave, zahtijevaju da odmah pozovete hitnu pomoć ili odete u hitnu službu najbliže bolnice: Bol u grudima koja ne prolazi, osobito ukoliko se širi u ramena, vrat ili donju čeljust. Ona može biti znak upalnog mioperikardijalnog […]

Kardiologija

Je li Holter EKG nalaz s čestim ventrikularnim ekstrasistolama zabrinjavajući ako nema simptoma?

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]