Premoštenje koronarnih arterija poboljšava kvalitetu života

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Premoštenje koronarnih arterija jedna je od mogućnosti liječenja koronarne bolesti srca. Cilj liječenja bolesnika s koronarnom bolešću srca je uklanjanje ili ublažavanje simptoma, očuvanje funkcije srca, smanjenje smrtnosti i poboljšanje kvalitete života bolesnika.

Kada govorimo o kvaliteti života bolesnika tada mislimo na njegovo fizičko, psihičko i socijalno zdravlje i prisutnost boli. Za procjenu kvalitete života služimo se upitnikom koji ima pitanja za sve sastavnice kvalitete života. U literaturi nalazimo više upitnika za procjenu kvalitete života. Za kardiološke bolesnike najčešće se koristi upitnik koji ima 36 pitanja engl. Short-Form 36 guestionnaire.

Provedena su brojna istraživanja o utjecaju premoštenja koronarnih arterija na smrtnost bolesnika i na kvalitetu života. Rezulati istraživanja objavljeni su u brojnim prestižnim medicinskim časopisima kao što su Lancet, Circulation, Heart, Chest, Heart Lung itd. Ove godine završio sam istraživanje na 140 bolesnika o kvaliteti života pet godina nakon premoštenja koronarnih arterija. Dob bolesnika bila je 43-83 godine, a prosječna dob u vrijeme operacije bila je 63 godine. Poznato je da je koronarna bolest srca češća je u muškaraca nego u žena, tako da je i u ovoj skupini bolesnika bilo više muškaraca 112 ili 80%  i značajno manji broj žena 28  ili 20%. Pet godina nakon operacije premoštenja koronarnih arterija bolesnici su odgovorili na 36 pitanja upitnika o kvaliteti života.

Rezultati istraživanja pokazuju da 74% bolesnika smatra da je njihovo zdravlje dobro ili odlično. Što se tiče fizičke aktivnosti, svega 20% bolesnika ima ograničenja u podnošenju srednje teških fizičkih napora. Teže fizičke napore podnosi 63% bolesnika, ali uz veliko ograničenje. Fizičko zdravlje i psihičko zdravlje u većine bolesnika (73%) nema utjecaja na njihove socijalne aktivnosti kao što su druženja s članovima obitelji, prijateljima ili susjedima.

Zabrinjavajući je podatak da u ispitivanoj skupini bolesnika ima 46 pušača ili (33%). Unatoč poznavanju štetnosti pušenja cigareta od strane bolesnika i upozoravanja  bolesnika o štetnosti pušenja na kontrolnim pregledima i dalje imamo veliki broj pušača.Veći dio bolesnika ima prekomjernu tjelesnu težinu, srednja vrijednost indeksa tjelesne mase (ITM) je 28,6. Moždani udar imalo je 24 (17%) bolesnika. Visoki krvi tlak ima 104 (74%), šećernu bolest 45 (32%) i hiperlipidemiju 115 (82%) bolesnika. Na kvalitetu života bolesnika nakon premoštenja koronarnih arterija utječe dob bolesnika i pridružene bolesti kao što su moždani udar, arterijska hipertenzija, kronična opstruktivna plućna bolest i šećerna bolest s komplikacijama.

Rezultati ovog istraživanja pokazuju da većina bolesnika pet godina nakon premoštenja koronarnih arterija ima poboljšanje kvalitete života. Starija životna dob i preboljeli moždani udar imaju negativan utjecaj na kvalitetu života bolesnika nakon premoštenja koronarnih arterija.

U zaključku možemo naglasiti da premoštenje koronarnih arterija poboljšava kvalitetu života bolesnika u dugoročnom praćenju. Većina bolesnika (74%) ima poboljšanje kvalitete života pet godina nakon operacije premoštenja koronarnih arterija. Trećina bolesnika nakon operacije i dalje su pušači. Veći dio bolesnika nakon operacije premoštenja koronarnih arterija ima prekomjernu tjelesnu težinu.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Jetra

Je li hipovaskularna lezija jetre od 4 mm u starijoj dobi zabrinjavajuća i kako je pravilno pratiti?

Benigno uvećana prostata shutterstock_2685504289

Kada je ipak potrebna operacija benigno uvećane prostate?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStariji muškarci s dobroćudno uvećanom prostatom (BPH – benigna prostatična hiperplazija) i smetnjama mokrenja  često su u primorani razmišljati o kirurškom liječenju – operaciji prostate. „A da Vi meni lijepo izvadite tu prostatu pa smo se riješili brige, i Vi i ja!?“  Ili: “Imate li kakav  jači lijek za to mokrenje, ovo je sve slabo, […]

Lak shutterstock_2364785049

Promjene na noktima tijekom zime

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZima je godišnje doba s niskim temperaturama koje djeluju na nokte i uzrokuju različite promjene. Iako nokti tijekom zime donekle sporije rastu, podložniji su oštećenjima koja mogu biti više ili manje uočljiva. Na različite načine hladno doba godine proživljavaju nokti na rukama i nogama. Nokti na rukama izloženi su jačoj dehidraciji jer je i koža […]

Kortikosteroidna terapija shutterstock_1504727846

Kad kosa nestaje bez upozorenja: priča o alopeciji areati

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAlopecia areata je oblik ispadanja kose u kojem se na vlasištu primjećuju okrugli areali bez kose. Ona predstavlja autoimuni odgovor tijela na vlastite folikule dlake, pa time kosa na tim dijelovima posljedično ispada. Vrlo često se opazi sasvim slučajno prilikom češljanja ili je primijeti netko od ukućana ili frizer, jer mjesta na kojima je kosa […]

Vitamin D

Trebam li uzimati dodatke vitamina D ako je razina na donjoj granici normale?

Degenerativna ozljeda meniska shutterstock_2654475679

Degenerativna ozljeda meniska – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDegenerativne ozljede meniska obično nemaju dobru sposobnost spontanog zacjeljivanja. Zbog toga je liječenje uglavnom usmjereno na ublažavanje simptoma, prvenstveno boli i smanjene pokretljivosti. Neoperativno (konzervativno) liječenje, koje uključuje individualno prilagođenu fizioterapiju, i operativno liječenje djelomičnom resekcijom meniskusa u konačnici često imaju slične rezultate. Dobro planirana i prilagođena fizioterapija može značajno smanjiti bol i poboljšati kvalitetu […]

Iz iste kategorije

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Što može uzrokovati spontano nastajanje velikih hematoma uz umor, svrbež, povećane limfne čvorove i autoimune bolesti?

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Je li Holter EKG nalaz s epizodama SVT-a, VES-a i kratkom ventrikularnom tahikardijom opasan?

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRezistentna arterijska hipertenzija pojam je koji označava nemogućnost postizanja dobre kontrole arterijskog tlaka, odnosno održavanja vrijednosti arterijskog tlaka u mirovanju ispod 140/90 mmHg, unatoč liječenju s najmanje tri klase antihipertenzivnih lijekova (lijekova za snižavanje arterijskog tlaka) u maksimalno podnošljivim dozama. Neadekvatna kontrola arterijskog tlaka pritom treba biti potvrđena ambulantnim ili kućnim mjerenjima nakon što se […]