Premoštenje koronarnih arterija poboljšava kvalitetu života

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Premoštenje koronarnih arterija jedna je od mogućnosti liječenja koronarne bolesti srca. Cilj liječenja bolesnika s koronarnom bolešću srca je uklanjanje ili ublažavanje simptoma, očuvanje funkcije srca, smanjenje smrtnosti i poboljšanje kvalitete života bolesnika.

Kada govorimo o kvaliteti života bolesnika tada mislimo na njegovo fizičko, psihičko i socijalno zdravlje i prisutnost boli. Za procjenu kvalitete života služimo se upitnikom koji ima pitanja za sve sastavnice kvalitete života. U literaturi nalazimo više upitnika za procjenu kvalitete života. Za kardiološke bolesnike najčešće se koristi upitnik koji ima 36 pitanja engl. Short-Form 36 guestionnaire.

Provedena su brojna istraživanja o utjecaju premoštenja koronarnih arterija na smrtnost bolesnika i na kvalitetu života. Rezulati istraživanja objavljeni su u brojnim prestižnim medicinskim časopisima kao što su Lancet, Circulation, Heart, Chest, Heart Lung itd. Ove godine završio sam istraživanje na 140 bolesnika o kvaliteti života pet godina nakon premoštenja koronarnih arterija. Dob bolesnika bila je 43-83 godine, a prosječna dob u vrijeme operacije bila je 63 godine. Poznato je da je koronarna bolest srca češća je u muškaraca nego u žena, tako da je i u ovoj skupini bolesnika bilo više muškaraca 112 ili 80%  i značajno manji broj žena 28  ili 20%. Pet godina nakon operacije premoštenja koronarnih arterija bolesnici su odgovorili na 36 pitanja upitnika o kvaliteti života.

Rezultati istraživanja pokazuju da 74% bolesnika smatra da je njihovo zdravlje dobro ili odlično. Što se tiče fizičke aktivnosti, svega 20% bolesnika ima ograničenja u podnošenju srednje teških fizičkih napora. Teže fizičke napore podnosi 63% bolesnika, ali uz veliko ograničenje. Fizičko zdravlje i psihičko zdravlje u većine bolesnika (73%) nema utjecaja na njihove socijalne aktivnosti kao što su druženja s članovima obitelji, prijateljima ili susjedima.

Zabrinjavajući je podatak da u ispitivanoj skupini bolesnika ima 46 pušača ili (33%). Unatoč poznavanju štetnosti pušenja cigareta od strane bolesnika i upozoravanja  bolesnika o štetnosti pušenja na kontrolnim pregledima i dalje imamo veliki broj pušača.Veći dio bolesnika ima prekomjernu tjelesnu težinu, srednja vrijednost indeksa tjelesne mase (ITM) je 28,6. Moždani udar imalo je 24 (17%) bolesnika. Visoki krvi tlak ima 104 (74%), šećernu bolest 45 (32%) i hiperlipidemiju 115 (82%) bolesnika. Na kvalitetu života bolesnika nakon premoštenja koronarnih arterija utječe dob bolesnika i pridružene bolesti kao što su moždani udar, arterijska hipertenzija, kronična opstruktivna plućna bolest i šećerna bolest s komplikacijama.

Rezultati ovog istraživanja pokazuju da većina bolesnika pet godina nakon premoštenja koronarnih arterija ima poboljšanje kvalitete života. Starija životna dob i preboljeli moždani udar imaju negativan utjecaj na kvalitetu života bolesnika nakon premoštenja koronarnih arterija.

U zaključku možemo naglasiti da premoštenje koronarnih arterija poboljšava kvalitetu života bolesnika u dugoročnom praćenju. Većina bolesnika (74%) ima poboljšanje kvalitete života pet godina nakon operacije premoštenja koronarnih arterija. Trećina bolesnika nakon operacije i dalje su pušači. Veći dio bolesnika nakon operacije premoštenja koronarnih arterija ima prekomjernu tjelesnu težinu.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Aneurizma aorte – koji su mi daljnji koraci?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

UZV srca, VES, Holter srca i EKG – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]