Prekomjerna tjelesna težina i akutni infarkt miokarda

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Visoka je učestalost prekomjerne tjelesne težine i pretilosti u razvijenim zemljama svijeta. I u našoj zemlji visoki je postotak osoba s prekomjernom tjelesnom težinom. Statistički podaci pokazuju da u našoj zemlji oko 70% odraslih muškaraca i oko 50% odraslih žena ima prekomjernu tjelesnu težinu.

Prekomjerna tjelesna težina i pretilosti poznati su čimbenici rizika za srčanožilne bolesti, arterijsku hipertenziju, hiperlipidemiju, šećernu bolest tipa 2 i bolesti lokomotornog sustava. Postavlja se pitanje kolika je učestalost prekomjerne tjelesne težine i pretilosti u bolesnika s akutnim infarktom miokarda?

Odgovor na ovo pitanje dobiven je nakon istraživanja koje sam proveo na 300 bolesnika koji su hospitalizirani zbog akutnog infarkta miokarda. U skupini bolesnika bilo je 208 muškaraca i 92 žene, u dobi od 29-92 godine. Prekomjerna tjelesna težina i pretilost određena je temeljem indeksa tjelesne mase (ITM). Normalan ITM smatra se od 18,5-25 kg/m2, prekomjerna tjelesna težina određena je ITM veći od 25 kg/m2 do 30 kg/m2, a pretilost je definirana ITM iznad 30 kg/m2. U ispitivanoj skupini normalan ITM ustanovljen je u 62 bolesnika (20,7%), a prekomjerna tjelesna težina ili pretilost u 238 bolesnika (79,3%). Prekomjerna tjelesna težina ustanovljena je u 139 (58,4%), a  pretilost u 99 (41,6%) bolesnika. Rezultati istraživanja pokazuju da gotovo 80% bolesnika s akutnim infarktom miokarda ima prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost.

U skupini bolesnika s normalnom tjelesnom težinom (normalni ITM) bilo je 20 žena (33,3%) i 42 muškarca (67,7%). U skupini bolesnika s prekomjernom tjelesnom težinom ili pretilosti bile su 72 žene (30,3%) i 166 muškaraca (69,7%). Ispitivana je učestalost prekomjerne tjelesne težine u odnosu na dob bolesnika. U dobi do 40 godina bilo je 8 bolesnika (2,7%), od njih 2 (25%) imala su normalan ITM,  2 (25%) prekomjernu tjelesnu težinu i pretilost 6 (50%) bolesnika. U dobnoj skupini od 40-60 godina bila su 123 (41%) bolesnika, normalan ITM ustanovljen je u 24 (19,5%), a prekomjerna tjelesna težina ili pretilost u 99 (80,5%) bolesnika. U dobmoj skupini iznad 60 godina bilo je 169 (56,3%) bolesnika, normalan ITM ustanovljen je u 36 (21,3%) bolesnika, a prekomjerna tjelesna težina ili pretilost u 133 (78,7%) bolesnika.

Rezultati istraživanja pokazuju da mali broj bolesnika (19,5 – 25%) s akutnim infarktom miokarda ima normalnu tjelesnu težinu, a ovisna je o dobi bolesnika. Najmanji postotak bolesnika s normalnom tjelesnom težinom (19,5%) ustanovlje je u dobi od 40-60 godina, a njveći postotak  (25%) u skupini bolesnika u dobi do 40 godine života. Broj bolesnika s prekomjernom tjelesnom težinom ili pretilosti najmanji je u dobnoj skupini do 40 godina života, a najveći je u dobnoj skupini 40-60 godina života.

Zbog epidemije pretilosti potrebni su programi za edukaciju stanovništva o pretilosti kao kroničnoj bolesti, zdravoj prehrani, promjeni loših životnih navika i potrebi redovite i svakodnevne tjelesne aktivnosti. Intervencijom već u mladosti možemo smanjiti broj pretilih osoba u budućnosti u odrasloj dobi i na taj način smanjiti broj bolesnika sa srčanožilnim bolestima.

U zaključku važno je naglasiti da je visoka učestalost prekomjerne tjelesne težine ili pretilosti u bolesnika s akutnim infarktom miokarda i iznosi oko 80%. U dobnoj skupini od 40-60 godina najviše bolesnika (80,5%) ima prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost. U dobnoj skupini do 40 godina života ustanovljen je nešto manji broj bolesnika s prekomjernom tjelesnom težinom ili pretilosti (75%) u usporedbi s ostalim dobnim skupinama.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Ulnarni živac shutterstock_2522555109

Kako liječiti oštećenje ulnarnog živca?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOštećenje ulnarnog živca jedan je od najčešćih poremećaja kompresije živaca gornjih udova, odmah iza sindroma karpalnog tunela. Studije iz različitih zemalja sugeriraju da uklještenje ulnarnog živca u laktu (sindrom kubitalnog tunela) pogađa otprilike 20–30 ljudi na 100 000 stanovnika godišnje. Kada se uključe blagi i nedijagnosticirani slučajevi, stvarni je broj vjerojatno veći, jer mnogi ljudi […]

Ulnarni živac shutterstock_2201562349

Kako nastaje oštećenja ulnarnog živca?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOštećenje ulnarnog živca često je stanje koje može značajno utjecati na svakodnevne aktivnosti poput pisanja, tipkanja, hvatanja predmeta, pa čak i jednostavnih pokreta rukom. Mnogi ljudi problem prvo primjećuju kao utrnulost ili trnce u malom prstu i prstenjaku, ponekad praćene slabošću ili boli u šaci ili ruci. Budući da se ovi simptomi mogu pojavljivati postupno […]

Dojenčad shutterstock_1849898254

Hripavac

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaHripavac (pertusis) je zarazna bakterijska bolest dišnog sustava uzrokovana bakterijom Bordetella pertussis. Iako se nekad smatrala bolešću prošlosti, posljednjih godina bilježi se porast oboljelih, osobito među dojenčadi i odraslima s oslabljenom zaštitom. Hripavac se prenosi kapljičnim putem, kašljanjem i bliskim kontaktom. Izuzetno je zarazan – jedna oboljela osoba može zaraziti većinu necijepljenih kontakata. Bolest prolazi […]

Dermatitis

Koju hidratantnu kremu koristiti kod atopijskog dermatitisa i izrazito suhih ruku?

Kvržica

Zašto kvržica na čelu nakon udarca ne prolazi i treba li pregled?

Anafilaksija shutterstock_1419724301

EpiPen i anafilaksija

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAnafilaksija je teška, nagla i potencijalno smrtonosna alergijska reakcija koja zahtijeva trenutačno liječenje. Prvi i najvažniji lijek u anafilaksiji je adrenalin (epinefrin), a EpiPen je najčešće korišteni automatski injektor adrenalina, namijenjen brzoj i jednostavnoj primjeni izvan bolnice. Pravodobna uporaba EpiPena može spasiti život, dok odgađanje liječenja značajno povećava rizik od teških komplikacija i smrtnog ishoda. […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Jesu li niski otkucaji srca u mirovanju normalni?

Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRezistentna arterijska hipertenzija pojam je koji označava nemogućnost postizanja dobre kontrole arterijskog tlaka, odnosno održavanja vrijednosti arterijskog tlaka u mirovanju ispod 140/90 mmHg, unatoč liječenju s najmanje tri klase antihipertenzivnih lijekova (lijekova za snižavanje arterijskog tlaka) u maksimalno podnošljivim dozama. Neadekvatna kontrola arterijskog tlaka pritom treba biti potvrđena ambulantnim ili kućnim mjerenjima nakon što se […]

Kardiologija

Što znači nalaz proširene sjene medijastinuma na RTG-u?

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno je objavljen sustavni pregled i metaanaliza opservacijskih kohortnih istraživanja na ukupno 120.643 bolesnika sa srčanim zatajenjem. Ispitivani su glavni ishodi koji su uključivali ukupnu smrtnost i štetne kardiovaskularne događaje. Analizom rezultata istraživanja ustanovljen je složen odnos između razine arterijskog tlaka i nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod bolesnika sa srčanim zatajenjem. Bolesnici sa zatajenjem srca i […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU razvijenim zemljama od 1 do 3 % odraslih osoba boluje od zatajivanja srca. S dobi raste učestalost obolijevanja od srčanog zatajenja – čak 10 % osoba starijih od 70 godina boluje od ove bolesti. U tim zemljama bilježi se sve veća prevalencija arterijske hipertenzije, na što značajno utječe i rast udjela starije populacije. Arterijska […]