Prekomjerna tjelesna težina i akutni infarkt miokarda

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Visoka je učestalost prekomjerne tjelesne težine i pretilosti u razvijenim zemljama svijeta. I u našoj zemlji visoki je postotak osoba s prekomjernom tjelesnom težinom. Statistički podaci pokazuju da u našoj zemlji oko 70% odraslih muškaraca i oko 50% odraslih žena ima prekomjernu tjelesnu težinu.

Prekomjerna tjelesna težina i pretilosti poznati su čimbenici rizika za srčanožilne bolesti, arterijsku hipertenziju, hiperlipidemiju, šećernu bolest tipa 2 i bolesti lokomotornog sustava. Postavlja se pitanje kolika je učestalost prekomjerne tjelesne težine i pretilosti u bolesnika s akutnim infarktom miokarda?

Odgovor na ovo pitanje dobiven je nakon istraživanja koje sam proveo na 300 bolesnika koji su hospitalizirani zbog akutnog infarkta miokarda. U skupini bolesnika bilo je 208 muškaraca i 92 žene, u dobi od 29-92 godine. Prekomjerna tjelesna težina i pretilost određena je temeljem indeksa tjelesne mase (ITM). Normalan ITM smatra se od 18,5-25 kg/m2, prekomjerna tjelesna težina određena je ITM veći od 25 kg/m2 do 30 kg/m2, a pretilost je definirana ITM iznad 30 kg/m2. U ispitivanoj skupini normalan ITM ustanovljen je u 62 bolesnika (20,7%), a prekomjerna tjelesna težina ili pretilost u 238 bolesnika (79,3%). Prekomjerna tjelesna težina ustanovljena je u 139 (58,4%), a  pretilost u 99 (41,6%) bolesnika. Rezultati istraživanja pokazuju da gotovo 80% bolesnika s akutnim infarktom miokarda ima prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost.

U skupini bolesnika s normalnom tjelesnom težinom (normalni ITM) bilo je 20 žena (33,3%) i 42 muškarca (67,7%). U skupini bolesnika s prekomjernom tjelesnom težinom ili pretilosti bile su 72 žene (30,3%) i 166 muškaraca (69,7%). Ispitivana je učestalost prekomjerne tjelesne težine u odnosu na dob bolesnika. U dobi do 40 godina bilo je 8 bolesnika (2,7%), od njih 2 (25%) imala su normalan ITM,  2 (25%) prekomjernu tjelesnu težinu i pretilost 6 (50%) bolesnika. U dobnoj skupini od 40-60 godina bila su 123 (41%) bolesnika, normalan ITM ustanovljen je u 24 (19,5%), a prekomjerna tjelesna težina ili pretilost u 99 (80,5%) bolesnika. U dobmoj skupini iznad 60 godina bilo je 169 (56,3%) bolesnika, normalan ITM ustanovljen je u 36 (21,3%) bolesnika, a prekomjerna tjelesna težina ili pretilost u 133 (78,7%) bolesnika.

Rezultati istraživanja pokazuju da mali broj bolesnika (19,5 – 25%) s akutnim infarktom miokarda ima normalnu tjelesnu težinu, a ovisna je o dobi bolesnika. Najmanji postotak bolesnika s normalnom tjelesnom težinom (19,5%) ustanovlje je u dobi od 40-60 godina, a njveći postotak  (25%) u skupini bolesnika u dobi do 40 godine života. Broj bolesnika s prekomjernom tjelesnom težinom ili pretilosti najmanji je u dobnoj skupini do 40 godina života, a najveći je u dobnoj skupini 40-60 godina života.

Zbog epidemije pretilosti potrebni su programi za edukaciju stanovništva o pretilosti kao kroničnoj bolesti, zdravoj prehrani, promjeni loših životnih navika i potrebi redovite i svakodnevne tjelesne aktivnosti. Intervencijom već u mladosti možemo smanjiti broj pretilih osoba u budućnosti u odrasloj dobi i na taj način smanjiti broj bolesnika sa srčanožilnim bolestima.

U zaključku važno je naglasiti da je visoka učestalost prekomjerne tjelesne težine ili pretilosti u bolesnika s akutnim infarktom miokarda i iznosi oko 80%. U dobnoj skupini od 40-60 godina najviše bolesnika (80,5%) ima prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost. U dobnoj skupini do 40 godina života ustanovljen je nešto manji broj bolesnika s prekomjernom tjelesnom težinom ili pretilosti (75%) u usporedbi s ostalim dobnim skupinama.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Burn out

Sindrom sagorijevanja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaZa početak odgovorite na naredna tri pitanja s DA ili NE: Ako ste na sva tri pitanja odgovorili s DA onda to predstavlja upozorenje. Naime, umjerene količine stresa u našem životu mogu biti izazovne i motivirajuće, no kada smo izloženi trajnom i pretjeranom stresu, tada se mogu pojaviti određene psihološke tegobe, osjećaj pritiska i preplavljenosti. […]

Karcinom mokraćnog mjehura

Karcinom (rak) mokraćnog mjehura – različite bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteI dok su karcinomi želuca, gušterače ili, primjerice, pluća vrlo smrtonosne bolesti, to nije uvijek slučaj s rakom mokraćnog mjehura. Štoviše, većina slučajeva te bolesti ne ugrožava život pacijenta. Oko 80 % slučajeva zapravo nije životno ugrožavajuće, dok je preostalih 20 % zloćudno u mjeri koja može ozbiljno ugroziti život. Sam naziv „rak mokraćnog mjehura“ […]

Kardiovaskularna dobrobit

Omega-3 masne kiseline: ključni saveznici u zaštiti srca i krvnih žila

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOmega-3 masne kiseline, osobito eikozapentaenska (EPA) i dokozaheksaenska (DHA), dugo su bile u fokusu znanstvenih i nutricionističkih rasprava kao potencijalno ključne tvari za očuvanje zdravlja srca i krvnih žila. Njihov unos putem prehrane ili dodataka ribljeg ulja našao je svoje mjesto u međunarodnim smjernicama, ali znanstveni dokazi nisu uvijek bili jednoznačni. Prehrambene smjernice brojnih zemalja, […]

CT

Može li trnjenje lica i peckanje u glavi biti posljedica vratne kralježnice uz uredan CT?

Sinusi

Što može uzrokovati pritisak u glavi, curenje iz sinusa i nelagodu nakon kofeina?

Anemija

Kad tijelu ponestane željeza: vodič kroz simptome, uzroke i liječenje anemije

Vrijeme čitanja članka: 5 minuteManjak željeza i anemija uzrokovana manjkom željeza predstavljaju velik zdravstveni problem u svijetu. Manjak željeza nastaje kada unos željeza nije dovoljan da zadovolji potrebe organizma ili da nadoknadi gubitke zbog bolesti, trudnoće ili drugih stanja. Apsolutni manjak željeza, koji se definira kao anemija uslijed nedostatka željeza (sideropenična anemija) znači da su tjelesne zalihe željeza stvarno […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Bol u prsima – što da napravim?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

RTG srca i pluća – što ovo navedeno znači na mom nalazu?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]