Podnošljivost i nuspojave statina

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Statini su lijekovi koje se koriste za snižavanje povišenih masnoća u krvi. Dokazano je da oni smanjuju smrtnost i smanjuju učestalost koronarnih i cerebrovaskularnih događaja.

Statini su lijekovi koje se koriste za snižavanje povišenih masnoća u krvi. Dokazano je da oni smanjuju smrtnost i smanjuju učestalost koronarnih i cerebrovaskularnih događaja u bolesnika s ili bez kardiovaskularnih bolesti. Statini se koriste u primarnoj i sekundarnoj prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Kao i kod ostalih lijekova tako je i kod statina vrlo važno dobro poznavati podnošljvost i uspojave. Odgovore na pitanja o podnošljivosti i nuspojavama statina dala je meta-analiza 135 studija. U analizu bilo je uključeno 246 955 ispitanika, analizirano je 7 statina, vršene su međusobne usporedbe između pojedinih statina i kontrolne skupine. Praćenje ispitanika trajalno je 1,3 godine.

U svrhu ispitivanja podnošljivosti i nuspojava analizirana je učestalost boli u mišićima-mijalgije, povećanja kreatin kinaze (CK), povećanje transaminaza (AST, ALT) i nepovoljnih događaja. Također je analizirana pojavnost karcinoma i šećerne bolesti. Poznato je da nepovoljni događaji povezani sa statinima nisu česti.

Rezultati meta-analize pokazuju da je simvastatin značajno bolje podnošljiv nego atorvastatin. Bolesnici koji su primali atorvastatin češće su morali prekidati terapiju zbog nepovoljnih dodađaja nego bolesnici koji su primali simvastatin. Oni bolesnici koji su primali simvastatin u manjem broju su imali mijalgiju nego oni koji su primali atorvastatin.

Najmanja učestalost povišenih transaminaza bila je u skupini bolesnika koji su primali pravastatin. Povišene vrijednosti kreatin kinaze (CK) češće su bile registrirane u skupini bolesnika koja je primala pitavastatin. Nije ustanovljena značajna razlika u učestalosti karcinoma između pojedinih statina u usporedbi s kontrolnom skupinom. Veća učestalost šećerne bolesti bila je u skupini bolesnika koji su primali rosuvastatin nego u skupinama bolesnika s drugim statinima. Kod usporedbi podnošljivosti i nuspojava između pojedinih statina meta-analiza pokazuje da simvastatin i pravastatin imaju bolju podnošljivost i manje nuspojava nego ostalih 5 statina koji su analizirani, a to su atorvastatin, fluvastatin, lovastatin, rosuvastatin i pitavastatin. Skupina bolesnika sa simvastatinom i skupina bolesnika s pravastatinom imala je manju učestalost mijalgije, povišenih transmaninaza i kreatin kinaze kao i manje prekida terapije zbog nuspojava nego kod ostalih statina.

Rezultati meta-analize imaju važne kliničke implikacije. Postoje čvrsti dokazi da su statini općenito sigurni lijekovi s rijetkim nuspojavama. Meta-analiza daje novo svjetlo u raspravi o odnosima između statina i šećerne bolesti. Također je potvrđeno da statini nisu povezani s većom učestalošću karcinoma.

Dosadašnja istraživanja pokazuju da je korist od terapije statinima u smanjenju smrtnosti i korisnih učinaka na kardiovaskularni sustav značajno veća od mogućih potencijalnih nuspojava.

U zaključku možemo naglasiti da su statini povezani s povećanim rizikom za šećernu bolest, povišenje transaminaza, a nemaju statistički značajan učinak na miopatiju, rabdomiolizu i karcinom. Statini su sigurni i učinkoviti lijekovi s rijetkim nuspojavama.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Trzaj Depositphotos_2154517_L

Kako spriječiti trzanje kapaka?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteTrzanje oka – poznato i kao miokimija – mali je, ponavljajući pokret ili grč mišića očnog kapka. Gotovo svatko u nekom trenutku osjeti trzanje oka. To može biti dosadno, ometajuće ili čak zabrinjavajuće. Dijagnoza obično počinje jednostavnim razgovorom o simptomima, životnim navikama i medicinskoj anamnezi. U mnogim slučajevima nije potrebno specijalizirano testiranje. Ako su simptomi […]

Trzaj Depositphotos_821762652_L

Kako spriječiti trzanje kapaka?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteMnogi ljudi u nekom trenutku svog života primijete kratkotrajno, nehotično treperenje na jednom od svojih kapaka. Iako ove epizode mogu biti dosadne ili ometajuće, rijetko ukazuju na ozbiljan problem. Što je trzanje kapaka? Trzanje kapaka odnosi se na male, ponavljajuće pokrete mišića oko oka. Ovi pokreti su nevoljni, što znači da ih osoba ne može […]

Imunološke komplikacije Depositphotos_179598782_L

Osnove transplantacije bubrega – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU posljednjih 24 godine, točnije od 2007., Republika Hrvatska punopravna je članica Europske organizacije za transplantaciju organa, odnosno Eurotransplanta. Iskra ideje o potrebi osnivanja Eurotransplanta temeljena je na činjenici da je preživljenje onih presađenih bubrega koji su genetski što sličniji primatelju znatno bolje. Za presađivanje bubrega postoje stanja urgentnosti. Urgentni bolesnici su oni koji su […]

Vrtoglavica

Što može uzrokovati trnce u tijelu, vrtoglavicu i peckanje pri mokrenju ako su nalazi uredni?

Osteonekroza Depositphotos_548151614_L

Degenerativna ozljeda meniska – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRadiološka dijagnostika Magnetna rezonancija (MR) je rijetko indicirana kao prva linija radiološke pretrage za bol u zglobu koljena kod osoba srednje i starije dobi. Ovaj pregled može biti potreban ako neoperativno liječenje nije bilo uspješno, kod jake boli kako bi se potvrdila dijagnoza ozljede meniska ili isključile druge diferencijalne dijagnoze. Magnetska rezonancija (MR) je zlatni […]

Kolutanje očiju

Što može uzrokovati osjećaj lebdenja i kolutanja očiju u glavi?

Iz iste kategorije

Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteČimbenici rizika za nastanak koronarne arterijske bolesti (KAB) dijele se u dvije skupine: NEPROMJENJIVI ČIMBENICI RIZIKA (oni čimbenici na koje ne možemo utjecati promjenom životnih navika):Dob: starenje povećava rizik razvoja ateroskleroze i KAB.Spol: muškarci imaju veći rizik, ali nakon menopauze taj je rizik izjednačen u oba spola.Pozitivna obiteljska anamneza srčanih bolesti: ukoliko su bliži krvni […]

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Što znači nalaz fibroznih promjena na plućima i zadebljanja sluznice sinusa na RTG snimci?

Kardiologija

Što znači nalaz kalcifikata u jetri i stijenci aorte i treba li dodatna obrada?

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRezistentna arterijska hipertenzija pojam je koji označava nemogućnost postizanja dobre kontrole arterijskog tlaka, odnosno održavanja vrijednosti arterijskog tlaka u mirovanju ispod 140/90 mmHg, unatoč liječenju s najmanje tri klase antihipertenzivnih lijekova (lijekova za snižavanje arterijskog tlaka) u maksimalno podnošljivim dozama. Neadekvatna kontrola arterijskog tlaka pritom treba biti potvrđena ambulantnim ili kućnim mjerenjima nakon što se […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno je objavljen sustavni pregled i metaanaliza opservacijskih kohortnih istraživanja na ukupno 120.643 bolesnika sa srčanim zatajenjem. Ispitivani su glavni ishodi koji su uključivali ukupnu smrtnost i štetne kardiovaskularne događaje. Analizom rezultata istraživanja ustanovljen je složen odnos između razine arterijskog tlaka i nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod bolesnika sa srčanim zatajenjem. Bolesnici sa zatajenjem srca i […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU razvijenim zemljama od 1 do 3 % odraslih osoba boluje od zatajivanja srca. S dobi raste učestalost obolijevanja od srčanog zatajenja – čak 10 % osoba starijih od 70 godina boluje od ove bolesti. U tim zemljama bilježi se sve veća prevalencija arterijske hipertenzije, na što značajno utječe i rast udjela starije populacije. Arterijska […]