Podnošljivost i nuspojave statina

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Statini su lijekovi koje se koriste za snižavanje povišenih masnoća u krvi. Dokazano je da oni smanjuju smrtnost i smanjuju učestalost koronarnih i cerebrovaskularnih događaja.

Statini su lijekovi koje se koriste za snižavanje povišenih masnoća u krvi. Dokazano je da oni smanjuju smrtnost i smanjuju učestalost koronarnih i cerebrovaskularnih događaja u bolesnika s ili bez kardiovaskularnih bolesti. Statini se koriste u primarnoj i sekundarnoj prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Kao i kod ostalih lijekova tako je i kod statina vrlo važno dobro poznavati podnošljvost i uspojave. Odgovore na pitanja o podnošljivosti i nuspojavama statina dala je meta-analiza 135 studija. U analizu bilo je uključeno 246 955 ispitanika, analizirano je 7 statina, vršene su međusobne usporedbe između pojedinih statina i kontrolne skupine. Praćenje ispitanika trajalno je 1,3 godine.

U svrhu ispitivanja podnošljivosti i nuspojava analizirana je učestalost boli u mišićima-mijalgije, povećanja kreatin kinaze (CK), povećanje transaminaza (AST, ALT) i nepovoljnih događaja. Također je analizirana pojavnost karcinoma i šećerne bolesti. Poznato je da nepovoljni događaji povezani sa statinima nisu česti.

Rezultati meta-analize pokazuju da je simvastatin značajno bolje podnošljiv nego atorvastatin. Bolesnici koji su primali atorvastatin češće su morali prekidati terapiju zbog nepovoljnih dodađaja nego bolesnici koji su primali simvastatin. Oni bolesnici koji su primali simvastatin u manjem broju su imali mijalgiju nego oni koji su primali atorvastatin.

Najmanja učestalost povišenih transaminaza bila je u skupini bolesnika koji su primali pravastatin. Povišene vrijednosti kreatin kinaze (CK) češće su bile registrirane u skupini bolesnika koja je primala pitavastatin. Nije ustanovljena značajna razlika u učestalosti karcinoma između pojedinih statina u usporedbi s kontrolnom skupinom. Veća učestalost šećerne bolesti bila je u skupini bolesnika koji su primali rosuvastatin nego u skupinama bolesnika s drugim statinima. Kod usporedbi podnošljivosti i nuspojava između pojedinih statina meta-analiza pokazuje da simvastatin i pravastatin imaju bolju podnošljivost i manje nuspojava nego ostalih 5 statina koji su analizirani, a to su atorvastatin, fluvastatin, lovastatin, rosuvastatin i pitavastatin. Skupina bolesnika sa simvastatinom i skupina bolesnika s pravastatinom imala je manju učestalost mijalgije, povišenih transmaninaza i kreatin kinaze kao i manje prekida terapije zbog nuspojava nego kod ostalih statina.

Rezultati meta-analize imaju važne kliničke implikacije. Postoje čvrsti dokazi da su statini općenito sigurni lijekovi s rijetkim nuspojavama. Meta-analiza daje novo svjetlo u raspravi o odnosima između statina i šećerne bolesti. Također je potvrđeno da statini nisu povezani s većom učestalošću karcinoma.

Dosadašnja istraživanja pokazuju da je korist od terapije statinima u smanjenju smrtnosti i korisnih učinaka na kardiovaskularni sustav značajno veća od mogućih potencijalnih nuspojava.

U zaključku možemo naglasiti da su statini povezani s povećanim rizikom za šećernu bolest, povišenje transaminaza, a nemaju statistički značajan učinak na miopatiju, rabdomiolizu i karcinom. Statini su sigurni i učinkoviti lijekovi s rijetkim nuspojavama.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Aneurizma aorte – koji su mi daljnji koraci?

Kardiologija

UZV srca, VES, Holter srca i EKG – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]