Podnošljivost i nuspojave statina

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Statini su lijekovi koje se koriste za snižavanje povišenih masnoća u krvi. Dokazano je da oni smanjuju smrtnost i smanjuju učestalost koronarnih i cerebrovaskularnih događaja.

Statini su lijekovi koje se koriste za snižavanje povišenih masnoća u krvi. Dokazano je da oni smanjuju smrtnost i smanjuju učestalost koronarnih i cerebrovaskularnih događaja u bolesnika s ili bez kardiovaskularnih bolesti. Statini se koriste u primarnoj i sekundarnoj prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Kao i kod ostalih lijekova tako je i kod statina vrlo važno dobro poznavati podnošljvost i uspojave. Odgovore na pitanja o podnošljivosti i nuspojavama statina dala je meta-analiza 135 studija. U analizu bilo je uključeno 246 955 ispitanika, analizirano je 7 statina, vršene su međusobne usporedbe između pojedinih statina i kontrolne skupine. Praćenje ispitanika trajalno je 1,3 godine.

U svrhu ispitivanja podnošljivosti i nuspojava analizirana je učestalost boli u mišićima-mijalgije, povećanja kreatin kinaze (CK), povećanje transaminaza (AST, ALT) i nepovoljnih događaja. Također je analizirana pojavnost karcinoma i šećerne bolesti. Poznato je da nepovoljni događaji povezani sa statinima nisu česti.

Rezultati meta-analize pokazuju da je simvastatin značajno bolje podnošljiv nego atorvastatin. Bolesnici koji su primali atorvastatin češće su morali prekidati terapiju zbog nepovoljnih dodađaja nego bolesnici koji su primali simvastatin. Oni bolesnici koji su primali simvastatin u manjem broju su imali mijalgiju nego oni koji su primali atorvastatin.

Najmanja učestalost povišenih transaminaza bila je u skupini bolesnika koji su primali pravastatin. Povišene vrijednosti kreatin kinaze (CK) češće su bile registrirane u skupini bolesnika koja je primala pitavastatin. Nije ustanovljena značajna razlika u učestalosti karcinoma između pojedinih statina u usporedbi s kontrolnom skupinom. Veća učestalost šećerne bolesti bila je u skupini bolesnika koji su primali rosuvastatin nego u skupinama bolesnika s drugim statinima. Kod usporedbi podnošljivosti i nuspojava između pojedinih statina meta-analiza pokazuje da simvastatin i pravastatin imaju bolju podnošljivost i manje nuspojava nego ostalih 5 statina koji su analizirani, a to su atorvastatin, fluvastatin, lovastatin, rosuvastatin i pitavastatin. Skupina bolesnika sa simvastatinom i skupina bolesnika s pravastatinom imala je manju učestalost mijalgije, povišenih transmaninaza i kreatin kinaze kao i manje prekida terapije zbog nuspojava nego kod ostalih statina.

Rezultati meta-analize imaju važne kliničke implikacije. Postoje čvrsti dokazi da su statini općenito sigurni lijekovi s rijetkim nuspojavama. Meta-analiza daje novo svjetlo u raspravi o odnosima između statina i šećerne bolesti. Također je potvrđeno da statini nisu povezani s većom učestalošću karcinoma.

Dosadašnja istraživanja pokazuju da je korist od terapije statinima u smanjenju smrtnosti i korisnih učinaka na kardiovaskularni sustav značajno veća od mogućih potencijalnih nuspojava.

U zaključku možemo naglasiti da su statini povezani s povećanim rizikom za šećernu bolest, povišenje transaminaza, a nemaju statistički značajan učinak na miopatiju, rabdomiolizu i karcinom. Statini su sigurni i učinkoviti lijekovi s rijetkim nuspojavama.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Koža

Što može biti crveni, svrbeći pečat na leđima koji se pojavio prije desetak dana?

Prebiotički ugljikohidrati shutterstock_1896583186

Raštika: superhrana s korijenima u tradiciji

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePosljednjih desetljeća način na koji doživljavamo hranu znatno se promijenio. Sve više ljudi ne gleda na obrok samo kao na izvor energije, već i kao na sredstvo očuvanja zdravlja, prevencije bolesti i poboljšanja fizičkog i mentalnog stanja. Ova filozofija savršeno se uklapa u poznatu Hipokratovu misao: „Neka hrana bude tvoj lijek“. Upravo iz tog razmišljanja […]

Probiotički soj shutterstock_2684707979

Što LGG radi u našem tijelu? Molekularni mehanizmi jednog od najistraženijih probiotika

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteLacticaseibacillus rhamnosus LGG® jedan je od najistraživanijih probiotičkih sojeva na svijetu. Njegovo djelovanje potvrđeno je u gotovo 200 randomiziranih kontroliranih kliničkih ispitivanja, u kojima su sudjelovali i djeca i odrasli. Rezultati pokazuju da LGG® može pomoći kod akutnog i proljeva povezanog s antibioticima, putničkog proljeva, funkcionalnih probavnih tegoba s bolovima, infekcija dišnog sustava, ali i […]

Koilociti shutterstock_1358151035

Preinvazivne promjene rodnice

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteTo su promjene pločastog epitela rodnice (vagine) povezane s infekcijom humanim papiloma virusom (HPV). Takva infekcija može zahvatiti sve organe anogenitalne regije, a glavne odlike takvih intraepitelnih promjena su multifokalnost i multicentričnost. Razlikujemo: VAIN (vaginalna intraepitelna neoplazija), CIN (cervikalna intraepitelna neoplazija) i VIN (vulvarna intraepitelna neoplazija). Uglavnom se ne pojavljuju izolirano. VAIN (vaginalna intraepitelna neoplazija) […]

Bol

Bol u donjem dijelu leđa nakon ozljede na treningu – je li to opasno?

Oštećenje ulnarnog živca shutterstock_2522555109

Kako liječiti oštećenje ulnarnog živca?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOštećenje ulnarnog živca jedan je od najčešćih poremećaja kompresije živaca gornjih udova, odmah iza sindroma karpalnog tunela. Studije iz različitih zemalja sugeriraju da uklještenje ulnarnog živca u laktu (sindrom kubitalnog tunela) pogađa otprilike 20–30 ljudi na 100 000 stanovnika godišnje. Kada se uključe blagi i nedijagnosticirani slučajevi, stvarni je broj vjerojatno veći, jer mnogi ljudi […]

Iz iste kategorije

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Je li Holter EKG s povremenim ekstrasistolama razlog za zabrinutost?

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRezistentna arterijska hipertenzija pojam je koji označava nemogućnost postizanja dobre kontrole arterijskog tlaka, odnosno održavanja vrijednosti arterijskog tlaka u mirovanju ispod 140/90 mmHg, unatoč liječenju s najmanje tri klase antihipertenzivnih lijekova (lijekova za snižavanje arterijskog tlaka) u maksimalno podnošljivim dozama. Neadekvatna kontrola arterijskog tlaka pritom treba biti potvrđena ambulantnim ili kućnim mjerenjima nakon što se […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno je objavljen sustavni pregled i metaanaliza opservacijskih kohortnih istraživanja na ukupno 120.643 bolesnika sa srčanim zatajenjem. Ispitivani su glavni ishodi koji su uključivali ukupnu smrtnost i štetne kardiovaskularne događaje. Analizom rezultata istraživanja ustanovljen je složen odnos između razine arterijskog tlaka i nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod bolesnika sa srčanim zatajenjem. Bolesnici sa zatajenjem srca i […]

Kardiologija

Jesu li niski otkucaji srca u mirovanju normalni?