Perioperativni infarkt miokarda nakon nekardijalnih operacija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Prema literaturnim podacima incidencija perioperativnog infarkta miokarda je oko 5,0 % nakon velikih nekardijalnih operacija.

Prema literaturnim podacima incidencija perioperativnog infarkta miokarda je oko 5,0 % nakon velikih nekardijalnih operacija. Perioperativni infarkt miokarda povezan je s većim morbiditetom, produženim bolničkim liječenjem, povećanim troškovima liječenja i bolničkim mortalitetom. Također je poznato da bolesnici s perioperativnim infarktom miokarda imaju češće rehospitalizacije nego oni bez infarkta. Otprilike 11% bolesnika s perioperativnim infarktom miokarda doživi ponovni infarkt miokarda. Otprilike 36% bolesnika 6 mjeseci nakon perioperativnog infarkta ponovno se hospitalizira. Nedavno su objavljeni rezultati studije iz SAD u kojoj su analizirani podaci 3 807 357 bolesnika starijih od 18 godina, a  koji su bili podvrgnuti velikim nekardijalnim operacijama. Perioperativni infarkt miokarda imalo je  8085 (0,2%) bolesnika, a od njih je u bolnici umrlo 1135 (14%). Infarkt miokarda s elevacijom ST-spojnice (STEMI) imalo je 18,6%, a infarkt miokarda bez elevacije ST-spojnice (NSTEMI) 81,4% bolesnika.

Bolesnici s perioperativnim infarktom miokarda bili su starije životne dobi (srednja dob: 73 godine), a bolesnici bez infarkta  bili su mlađi (srednja dob: 53,2 godine). U skupini bolesnika s perioperativnim infarktom miokarda bilo je više pušača 28,5%, hipertoničara 70,5%, dijabetičara 35,5%, zatim s hiperlipidemijom 45,5%, anemijom 24,3%  i koronarnom bolešću 53,3%, sa zatajivanjem srca 29,7% i KOPB 22,5%  nego u skupini bez infarkta miokarda. U skupini bolesnika bez perioperativnog infarkta miokarda bilo je 22,3% pušača, 41,7% hipertoničara,16,4% dijabetičara, hiperlipidemiju imalo je 24,7%, koronarnu bolest 9,3%, zatajivanje srca u anamnezi 3,0%, anemiju 12,1% i KOPB 13,1% bolesnika. Postavlja se pitanje kod kojih nekardijalnih operacija je veći rizik nastanka perioperativnog infarkta miokarda. Na ovo pitanje također nam je dala odgovor navedena studija. Veća incidencija perioperativnog infarkta miokarda bila je na ortopediji, vaskularnoj kirurgiji i općoj kirurgiji nego na neurokirurgiji, urologiji, plastičnoj kirurgiji i kirugiji uha i grla. Rezultati ovog istraživana pokazuju da gotovo jedan od tri bolesnika s perioperativnim infarktom miokarda umre u bolnici ili se ponovno hospitalizira unutar mjesec dana nakon velike nekardijalne operacije. Značajno veći rizik imaju bolesnici s perioperativnim infarktom miokarda s elevacijom ST-spojnice nego bolesnici s infarktom miokarda bez elevacije ST-spojnice. Rezultati studije pokazuju da  prevencija i zbrinjavanje bolesnika s perioperativnim infarktom miokarda nažalost još uvijek nije optimalna. Ciljevi zbrinjavanja ovih bolesnika jesu  poboljšati ishod i smanjiti mortalitet i smanjiti broj ponovnih hospitalizacija.

U zaključku možemo naglasiti da veći rizik za perioperativni infarkt imaju bolesnici starije životne dobi, pušači, hipertoničari, dijabetičari i oni s anemijom, hiperlipidemijom, koronarnom bolešću i KOPB. Perioperativni infarkt miokarda vodeći je uzrok morbiditeta i mortaliteta nakon velikih nekardijalnih operacija.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Epilepsija

Epilepsija i infarkt

Infarkt

Minoca = infarkt miokarda bez opstrukcije koronarne arterije 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minute5% do 25% svih bolesnika s infarktom miokarda imaju normalne ili skoro normalne koronarne arterije na nalazu koronarografije. Radi se o sindromu koji ima različite uzroke i patofiziološke mehanizme. Češće se javlja kod žena i češće se manifestira kao infarkt miokarda bez elevacije ST segmenta (NSTEMI). Prognoza bolesnika nakon MINOCA-e je različita ovisno o uzroku […]

Srce

Prevencija i liječenje tromboembolijskih komplikacija kod bolesnika s covid-19 -prema preporukama europskog kardiološkog društva

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteEuropsko kardiološko društvo dalo je smjernice za prevenciju i liječenje hiperkoagulabilnih stanja kod bolesnika s COVID-19. Bolest COVID-19 izazvana korona virusom dovodi do ozljede vaskularnog endotela (endotelna disfunkcija, endotelitis) i hiperkoagulabilnosti krvi koju dokazujemo laboratorijskim pretragama. One mogu kod bolesnika pokazati: povišen faktor VIII, fibrinogen, hiperviskoznost,, normalno ili produljeno protrombinsko vrijeme (PV) i aktivirano parcijalno […]

Infarkt

Infarkt miokarda i nepostruktivne koronarne arterije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteInfarkt miokarda obično nastaje zbog ateroskleroze i začepljenja odnosno okluzije koronarne arterije….

Statini

Prekid terapije statinima povećava rizik za kardijalne događaje nakon infarkta miokarda

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNakon infarkta miokarda bolesnici obično uzimaju od lijekova beta-blokator, antitrombocitne lijekove, ACE inhibitor i statin. Učinkovitost statina je dokazana u brojnim multicentričnim, randomiziranim studijama. Statine obično bolesnici dobro podnose, međutim ipak jedan manji dio bolesnika ne podnosi statine….

Infarkt

Je li do infarkta moglo doći zbog “bridginga”?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Može li sjena veličine 6×3 mm na plućima, pronađena na RTG-u, biti posljedica udisanja dima tijekom gašenja požara prije tri tjedna?

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSvakog bolesnika s rezistentnom hipertenzijom potrebno je detaljno obraditi. Medicinska obrada takvog bolesnika složena je i treba se provoditi u odgovarajućim medicinskim centrima. U razgovoru s bolesnikom nastoji se ustanoviti mogući uzrok pojave rezistentne hipertenzije: koliko se bolesnik pridržava preporuka o zdravim životnim navikama, uzima li propisanu terapiju, koristi li neke druge lijekove ili aktivne […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno je objavljen sustavni pregled i metaanaliza opservacijskih kohortnih istraživanja na ukupno 120.643 bolesnika sa srčanim zatajenjem. Ispitivani su glavni ishodi koji su uključivali ukupnu smrtnost i štetne kardiovaskularne događaje. Analizom rezultata istraživanja ustanovljen je složen odnos između razine arterijskog tlaka i nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod bolesnika sa srčanim zatajenjem. Bolesnici sa zatajenjem srca i […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU razvijenim zemljama od 1 do 3 % odraslih osoba boluje od zatajivanja srca. S dobi raste učestalost obolijevanja od srčanog zatajenja – čak 10 % osoba starijih od 70 godina boluje od ove bolesti. U tim zemljama bilježi se sve veća prevalencija arterijske hipertenzije, na što značajno utječe i rast udjela starije populacije. Arterijska […]

Kardiologija

Možete mi objasniti nalaz ergometrije?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute