Perioperativni infarkt miokarda nakon nekardijalnih operacija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Prema literaturnim podacima incidencija perioperativnog infarkta miokarda je oko 5,0 % nakon velikih nekardijalnih operacija.

Prema literaturnim podacima incidencija perioperativnog infarkta miokarda je oko 5,0 % nakon velikih nekardijalnih operacija. Perioperativni infarkt miokarda povezan je s većim morbiditetom, produženim bolničkim liječenjem, povećanim troškovima liječenja i bolničkim mortalitetom. Također je poznato da bolesnici s perioperativnim infarktom miokarda imaju češće rehospitalizacije nego oni bez infarkta. Otprilike 11% bolesnika s perioperativnim infarktom miokarda doživi ponovni infarkt miokarda. Otprilike 36% bolesnika 6 mjeseci nakon perioperativnog infarkta ponovno se hospitalizira. Nedavno su objavljeni rezultati studije iz SAD u kojoj su analizirani podaci 3 807 357 bolesnika starijih od 18 godina, a  koji su bili podvrgnuti velikim nekardijalnim operacijama. Perioperativni infarkt miokarda imalo je  8085 (0,2%) bolesnika, a od njih je u bolnici umrlo 1135 (14%). Infarkt miokarda s elevacijom ST-spojnice (STEMI) imalo je 18,6%, a infarkt miokarda bez elevacije ST-spojnice (NSTEMI) 81,4% bolesnika.

Bolesnici s perioperativnim infarktom miokarda bili su starije životne dobi (srednja dob: 73 godine), a bolesnici bez infarkta  bili su mlađi (srednja dob: 53,2 godine). U skupini bolesnika s perioperativnim infarktom miokarda bilo je više pušača 28,5%, hipertoničara 70,5%, dijabetičara 35,5%, zatim s hiperlipidemijom 45,5%, anemijom 24,3%  i koronarnom bolešću 53,3%, sa zatajivanjem srca 29,7% i KOPB 22,5%  nego u skupini bez infarkta miokarda. U skupini bolesnika bez perioperativnog infarkta miokarda bilo je 22,3% pušača, 41,7% hipertoničara,16,4% dijabetičara, hiperlipidemiju imalo je 24,7%, koronarnu bolest 9,3%, zatajivanje srca u anamnezi 3,0%, anemiju 12,1% i KOPB 13,1% bolesnika. Postavlja se pitanje kod kojih nekardijalnih operacija je veći rizik nastanka perioperativnog infarkta miokarda. Na ovo pitanje također nam je dala odgovor navedena studija. Veća incidencija perioperativnog infarkta miokarda bila je na ortopediji, vaskularnoj kirurgiji i općoj kirurgiji nego na neurokirurgiji, urologiji, plastičnoj kirurgiji i kirugiji uha i grla. Rezultati ovog istraživana pokazuju da gotovo jedan od tri bolesnika s perioperativnim infarktom miokarda umre u bolnici ili se ponovno hospitalizira unutar mjesec dana nakon velike nekardijalne operacije. Značajno veći rizik imaju bolesnici s perioperativnim infarktom miokarda s elevacijom ST-spojnice nego bolesnici s infarktom miokarda bez elevacije ST-spojnice. Rezultati studije pokazuju da  prevencija i zbrinjavanje bolesnika s perioperativnim infarktom miokarda nažalost još uvijek nije optimalna. Ciljevi zbrinjavanja ovih bolesnika jesu  poboljšati ishod i smanjiti mortalitet i smanjiti broj ponovnih hospitalizacija.

U zaključku možemo naglasiti da veći rizik za perioperativni infarkt imaju bolesnici starije životne dobi, pušači, hipertoničari, dijabetičari i oni s anemijom, hiperlipidemijom, koronarnom bolešću i KOPB. Perioperativni infarkt miokarda vodeći je uzrok morbiditeta i mortaliteta nakon velikih nekardijalnih operacija.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Infarkt

Minoca = infarkt miokarda bez opstrukcije koronarne arterije 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minute5% do 25% svih bolesnika s infarktom miokarda imaju normalne ili skoro normalne koronarne arterije na nalazu koronarografije. Radi se o sindromu koji ima različite uzroke i patofiziološke mehanizme. Češće se javlja kod žena i češće se manifestira kao infarkt miokarda bez elevacije ST segmenta (NSTEMI). Prognoza bolesnika nakon MINOCA-e je različita ovisno o uzroku […]

Infarkt

Prevencija i liječenje tromboembolijskih komplikacija kod bolesnika s covid-19 -prema preporukama europskog kardiološkog društva

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteEuropsko kardiološko društvo dalo je smjernice za prevenciju i liječenje hiperkoagulabilnih stanja kod bolesnika s COVID-19. Bolest COVID-19 izazvana korona virusom dovodi do ozljede vaskularnog endotela (endotelna disfunkcija, endotelitis) i hiperkoagulabilnosti krvi koju dokazujemo laboratorijskim pretragama. One mogu kod bolesnika pokazati: povišen faktor VIII, fibrinogen, hiperviskoznost,, normalno ili produljeno protrombinsko vrijeme (PV) i aktivirano parcijalno […]

Epilepsija

Epilepsija i infarkt

Infarkt

Infarkt miokarda i nepostruktivne koronarne arterije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteInfarkt miokarda obično nastaje zbog ateroskleroze i začepljenja odnosno okluzije koronarne arterije….

Infarkt

Je li do infarkta moglo doći zbog “bridginga”?

Statini

Prekid terapije statinima povećava rizik za kardijalne događaje nakon infarkta miokarda

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNakon infarkta miokarda bolesnici obično uzimaju od lijekova beta-blokator, antitrombocitne lijekove, ACE inhibitor i statin. Učinkovitost statina je dokazana u brojnim multicentričnim, randomiziranim studijama. Statine obično bolesnici dobro podnose, međutim ipak jedan manji dio bolesnika ne podnosi statine….

Iz iste kategorije

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUpravljanjem fibrilacijom atrija (FA) primjenjuje se princip „bolesnik u središtu“. Svim bolesnicima treba pružiti odgovarajuću zdravstvenu skrb, a u tu svrhu smjernice Europskog kardiološkog društva preporučuju „FA-CARE“ program. Kratica CARE označava:C (engl. comorbidity) = upravljanje komorbiditetima i rizičnim čimbenicima Važno je voditi brigu o pridruženim bolestima i stanjima koji mogu uzrokovati, ali i pogoršati FA […]

Kardiologija

Fibrilacija atrija i vježbanje – što mi savjetujete?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Kome se obratiti ako mi se nakuplja tekućina u nogama?

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]