Orašasti plodovi u prehrani i smanjenje rizika od koronarne bolesti srca

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Koronarna bolest jedna je od najčešćih bolesti srca. Rezultati brojnih studija pokazuju da je koronarna bolest srca s više od 40% letalnih događaja, a očekuje se da će biti vodeći uzrok smrtnosti u svijetu do kraja 2020. godine…

Koronarna bolest jedna je od najčešćih bolesti srca. Rezultati brojnih studija pokazuju da je koronarna bolest srca s više od 40% letalnih događaja, a očekuje se da će biti vodeći uzrok smrtnosti u svijetu do kraja 2020. godine. Provedena su brojna istraživanja o čimbenicima rizika za koronarnu bolest srca. Na dob, spol i genske čimbenike ne možemo utjecati, a ostali čimbenici rizika su promjenljive naravi. Multipli čimbenici rizika kao što su pretilost, pušenje cigareta, tjelesna neaktivnost, povišeni krvni tlak, povišene masnoće u krvi, šećerna bolest i nepravilna prehrana povećavaju rizik od srčanožilnih bolesti. U promjenljive čimbenike rizika spada i nepravilna prehrana. Rezultati brojnih epidemioloških studija pokazuju smanjenje rizika od koronarne bolesti srca uz zdravu prehranu. Dobro je poznata mediteranska dijeta i njezini korisni učinci na smanjenje rizika od srčanožilnih bolesti.

Orašasti plodovi su važan sastavni dio mediteranske prehrane. Često se postavlja pitanje jesu li orašasti plodovi korisni u prehrani i čuvaju li oni zdravlje srca? Odgovor na ovo pitanje dali su nam rezultati meta-analize 14 studija. Dvanaest studija provedeno je u SAD-u, a dvije studije su provedene u Španjolskoj. U 14 studija koje su analizirane bilo je uključeno 6.302 ispitanika, a vrijeme praćenja bilo je od pet do dvadeset i šest godina, prosječno deset godina. Rezultati meta-analize pokazuju utjecaj konzumiranja orašastih plodova na rizik od nastanka koronarne bolesti srca. Nakon provedene meta-analize svih 14 studija dobiveni su vrlo korisni i obećavajući rezultati. Statistička analiza podataka pokazuje smanjenje relativnog rizika od nastanka koronarne bolesti srca u ispitanika koji su konzumirali orašaste plodove. Ustanovljeno je za 10% smanjenje rizika od koronarne bolesti srca u ispitanika koji su konzumirali tjedno jedan obrok orašastih plodova. Prilikom analize podskupina ispitanika rezultati pokazuju da povećanje količine orašastih plodova u prehrani dovodi do većeg smanjenja relativnog rizika od koronarne bolesti srca. Orašasti plodovi imaju visoki sadržaj omega-3 masnih kiselina, a također i jednostruko nezasićenih masnih kiselina i višestruko nezasićenih masnih kiseline i zbog toga imaju zaštinu ulogu i smanjuju rizik od srčanožilnih bolesti. Uz ograničenja meta-analize zbog heterogenosti ispitivanih skupina, razlike u vremenu praćenja ispitanika, razlike u broju ispitanika pojedinih studija ipak rezultati ove meta-analize pokazuju korisne i zaštitne učinke orašastih plodova u našoj prehrani. Stoga preporučamo orašaste plodove u našoj pravilnoj i zdravoj prehrani. Rezultati istraživanja sugeriraju da povećanje konzumiranja orašastih plodova ima snažan zaštitni učinak na rizik od koronarne bolesti srca. Dobro bi nam došle buduće studije o konzumiranju orašastih plodova i njhovim učincima na rizik od koronarne bolesti srca. Buduće studije trebalo bi provesti u više zemalja Europe, Azije, Afrike i Južne Amerike sa znatno većim brojem ispitanika. Za sada možemo pratiti rezultate istraživanja samo iz SAD i  Španjolske.

U zaključku, orašasti plodovi u našoj prehrani imaju zaštini učinak i smanjuju rizik od koronarne bolesti srca. Meta-analiza 14 studija pokazuje korisnost orašastih plodova u prehrani u smanjenju rizika od koronarne bolesti srca za 10% u dugoročnom praćenju ispitanika.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Minerali

Osnovne činjenice i trendovi na području dodataka prehrani

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Zdravlje pluća

Prehrana i zdravlje pluća

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePluća su jedan od najvažnijih organa u ljudskom tijelu jer omogućuju prijenos kisika u krvotok i uklanjanje ugljikova dioksida iz organizma. Dosadašnja saznanja ukazivala su na to da je glavni čimbenik rizika za razvoj karcinoma pluća pušenje. Godinama su javnozdravstvene kampanje bile usmjerene upravo na prestanak pušenja i izbjegavanje duhanskog dima, što je uistinu značajno […]

Lektini

Što su lektini i jesu li opasni?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteLektini ili hemaglutinini raznolika su obitelj proteina koji vežu ugljikohidrate i koji se nalaze u gotovo svim organizmima, uključujući biljke, životinje i mikroorganizme. Ovi proteini/glikoproteini posjeduju jedinstvenu sposobnost reverzibilnog vezanja na specifične ugljikohidratne dijelove na površinama stanicama. Ova sposobnost omogućuje im da povezuju stanice, što može dovesti do “sljepljivanja” crvenih krvnih stanica (aglutinacije). Zbog svoje […]

Bol

Bol u lijevoj ruci i srčane bolesti

Prehrana

Prištevi – što još mogu probati?

Suplementacija

Prehrana i psorijaza: saveznici ili neprijatelji?

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePsorijaza je kronična upalna bolest kože koja uzrokuje ljuskanje i zadebljanja kože. Pogađa milijune ljudi diljem svijeta i vjeruje se da nastaje zbog problema s imunosnim sustavom. Osim kožne manifestacije, psorijaza je sustavna bolest koja često dolazi u kombinaciji s metaboličkim sindromom, bolestima srca i krvnih žila, dijabetesom tipa 2 te upalnim bolestima crijeva. Sve […]

Iz iste kategorije

Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteČimbenici rizika za nastanak koronarne arterijske bolesti (KAB) dijele se u dvije skupine: NEPROMJENJIVI ČIMBENICI RIZIKA (oni čimbenici na koje ne možemo utjecati promjenom životnih navika):Dob: starenje povećava rizik razvoja ateroskleroze i KAB.Spol: muškarci imaju veći rizik, ali nakon menopauze taj je rizik izjednačen u oba spola.Pozitivna obiteljska anamneza srčanih bolesti: ukoliko su bliži krvni […]

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Što znači nalaz fibroznih promjena na plućima i zadebljanja sluznice sinusa na RTG snimci?

Kardiologija

Što znači nalaz kalcifikata u jetri i stijenci aorte i treba li dodatna obrada?

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRezistentna arterijska hipertenzija pojam je koji označava nemogućnost postizanja dobre kontrole arterijskog tlaka, odnosno održavanja vrijednosti arterijskog tlaka u mirovanju ispod 140/90 mmHg, unatoč liječenju s najmanje tri klase antihipertenzivnih lijekova (lijekova za snižavanje arterijskog tlaka) u maksimalno podnošljivim dozama. Neadekvatna kontrola arterijskog tlaka pritom treba biti potvrđena ambulantnim ili kućnim mjerenjima nakon što se […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno je objavljen sustavni pregled i metaanaliza opservacijskih kohortnih istraživanja na ukupno 120.643 bolesnika sa srčanim zatajenjem. Ispitivani su glavni ishodi koji su uključivali ukupnu smrtnost i štetne kardiovaskularne događaje. Analizom rezultata istraživanja ustanovljen je složen odnos između razine arterijskog tlaka i nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod bolesnika sa srčanim zatajenjem. Bolesnici sa zatajenjem srca i […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU razvijenim zemljama od 1 do 3 % odraslih osoba boluje od zatajivanja srca. S dobi raste učestalost obolijevanja od srčanog zatajenja – čak 10 % osoba starijih od 70 godina boluje od ove bolesti. U tim zemljama bilježi se sve veća prevalencija arterijske hipertenzije, na što značajno utječe i rast udjela starije populacije. Arterijska […]