Orašasti plodovi u prehrani i smanjenje rizika od koronarne bolesti srca

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Koronarna bolest jedna je od najčešćih bolesti srca. Rezultati brojnih studija pokazuju da je koronarna bolest srca s više od 40% letalnih događaja, a očekuje se da će biti vodeći uzrok smrtnosti u svijetu do kraja 2020. godine…

Koronarna bolest jedna je od najčešćih bolesti srca. Rezultati brojnih studija pokazuju da je koronarna bolest srca s više od 40% letalnih događaja, a očekuje se da će biti vodeći uzrok smrtnosti u svijetu do kraja 2020. godine. Provedena su brojna istraživanja o čimbenicima rizika za koronarnu bolest srca. Na dob, spol i genske čimbenike ne možemo utjecati, a ostali čimbenici rizika su promjenljive naravi. Multipli čimbenici rizika kao što su pretilost, pušenje cigareta, tjelesna neaktivnost, povišeni krvni tlak, povišene masnoće u krvi, šećerna bolest i nepravilna prehrana povećavaju rizik od srčanožilnih bolesti. U promjenljive čimbenike rizika spada i nepravilna prehrana. Rezultati brojnih epidemioloških studija pokazuju smanjenje rizika od koronarne bolesti srca uz zdravu prehranu. Dobro je poznata mediteranska dijeta i njezini korisni učinci na smanjenje rizika od srčanožilnih bolesti.

Orašasti plodovi su važan sastavni dio mediteranske prehrane. Često se postavlja pitanje jesu li orašasti plodovi korisni u prehrani i čuvaju li oni zdravlje srca? Odgovor na ovo pitanje dali su nam rezultati meta-analize 14 studija. Dvanaest studija provedeno je u SAD-u, a dvije studije su provedene u Španjolskoj. U 14 studija koje su analizirane bilo je uključeno 6.302 ispitanika, a vrijeme praćenja bilo je od pet do dvadeset i šest godina, prosječno deset godina. Rezultati meta-analize pokazuju utjecaj konzumiranja orašastih plodova na rizik od nastanka koronarne bolesti srca. Nakon provedene meta-analize svih 14 studija dobiveni su vrlo korisni i obećavajući rezultati. Statistička analiza podataka pokazuje smanjenje relativnog rizika od nastanka koronarne bolesti srca u ispitanika koji su konzumirali orašaste plodove. Ustanovljeno je za 10% smanjenje rizika od koronarne bolesti srca u ispitanika koji su konzumirali tjedno jedan obrok orašastih plodova. Prilikom analize podskupina ispitanika rezultati pokazuju da povećanje količine orašastih plodova u prehrani dovodi do većeg smanjenja relativnog rizika od koronarne bolesti srca. Orašasti plodovi imaju visoki sadržaj omega-3 masnih kiselina, a također i jednostruko nezasićenih masnih kiselina i višestruko nezasićenih masnih kiseline i zbog toga imaju zaštinu ulogu i smanjuju rizik od srčanožilnih bolesti. Uz ograničenja meta-analize zbog heterogenosti ispitivanih skupina, razlike u vremenu praćenja ispitanika, razlike u broju ispitanika pojedinih studija ipak rezultati ove meta-analize pokazuju korisne i zaštitne učinke orašastih plodova u našoj prehrani. Stoga preporučamo orašaste plodove u našoj pravilnoj i zdravoj prehrani. Rezultati istraživanja sugeriraju da povećanje konzumiranja orašastih plodova ima snažan zaštitni učinak na rizik od koronarne bolesti srca. Dobro bi nam došle buduće studije o konzumiranju orašastih plodova i njhovim učincima na rizik od koronarne bolesti srca. Buduće studije trebalo bi provesti u više zemalja Europe, Azije, Afrike i Južne Amerike sa znatno većim brojem ispitanika. Za sada možemo pratiti rezultate istraživanja samo iz SAD i  Španjolske.

U zaključku, orašasti plodovi u našoj prehrani imaju zaštini učinak i smanjuju rizik od koronarne bolesti srca. Meta-analiza 14 studija pokazuje korisnost orašastih plodova u prehrani u smanjenju rizika od koronarne bolesti srca za 10% u dugoročnom praćenju ispitanika.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Koža

Prehrana i psorijaza: saveznici ili neprijatelji?

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePsorijaza je kronična upalna bolest kože koja uzrokuje ljuskanje i zadebljanja kože. Pogađa milijune ljudi diljem svijeta i vjeruje se da nastaje zbog problema s imunosnim sustavom. Osim kožne manifestacije, psorijaza je sustavna bolest koja često dolazi u kombinaciji s metaboličkim sindromom, bolestima srca i krvnih žila, dijabetesom tipa 2 te upalnim bolestima crijeva. Sve […]

Probavni sustav

Prehrana i emocije: osnovne činjenice koje trebate znati

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePoznato je da prehrana, odnosno naše prehrambene navike utječu na mozak putem probavnog sustava. Naime, naša crijeva predstavljaju dom milijardama živih mikroorganizama koji imaju mnogo važnih zadaća u našemu tijelu. Primjerice, sudjeluju u sintezi neurotransmitera, prijenosnika koji šalju poruke do našeg mozga i na taj način reguliraju naše raspoloženje, emocije, san, ali i apetit. Stoga […]

Zdravo starenje

Proteini i zdravo starenje: preporuke za osobe srednje dobi

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePrema nedavnoj analizi podataka iz istraživanja Nurses’ Health Study (NHS) unos proteina, posebno iz biljnih izvora, u srednjoj životnoj dobi između 40 i 60 godina, povezan je s većim izgledima za zdravo starenje te boljim mentalnim i tjelesnim zdravljem, kod starijih žena. Ova studija navodi se kao prva koja je istražila dugoročne učinke konzumacije proteina […]

Prehrana

Prištevi – što još mogu probati?

Imunosni sustav

Može li prehrana utjecati na naš imunosni sustav?

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePrehrambene tvrdnje koje obećavaju poboljšanje zdravlja, jačanje imuniteta i prevenciju bolesti poput karcinoma ili autoimunih bolesti, svakodnevno preplavljuju medije i dijelom su brojnih marketinških kampanja. Postoji mnogo ideja i objašnjenja o tome kako prehrana utječe na naše zdravlje i zašto je upravo određeni način prehrane (ne)poželjan. No, u kojoj su mjeri ti savjeti temeljeni na […]

Prehrana

Bolovi u trbuhu

Iz iste kategorije

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSvakog bolesnika s rezistentnom hipertenzijom potrebno je detaljno obraditi. Medicinska obrada takvog bolesnika složena je i treba se provoditi u odgovarajućim medicinskim centrima. U razgovoru s bolesnikom nastoji se ustanoviti mogući uzrok pojave rezistentne hipertenzije: koliko se bolesnik pridržava preporuka o zdravim životnim navikama, uzima li propisanu terapiju, koristi li neke druge lijekove ili aktivne […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno je objavljen sustavni pregled i metaanaliza opservacijskih kohortnih istraživanja na ukupno 120.643 bolesnika sa srčanim zatajenjem. Ispitivani su glavni ishodi koji su uključivali ukupnu smrtnost i štetne kardiovaskularne događaje. Analizom rezultata istraživanja ustanovljen je složen odnos između razine arterijskog tlaka i nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod bolesnika sa srčanim zatajenjem. Bolesnici sa zatajenjem srca i […]

Kardiologija

Može li sjena veličine 6×3 mm na plućima, pronađena na RTG-u, biti posljedica udisanja dima tijekom gašenja požara prije tri tjedna?

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU razvijenim zemljama od 1 do 3 % odraslih osoba boluje od zatajivanja srca. S dobi raste učestalost obolijevanja od srčanog zatajenja – čak 10 % osoba starijih od 70 godina boluje od ove bolesti. U tim zemljama bilježi se sve veća prevalencija arterijske hipertenzije, na što značajno utječe i rast udjela starije populacije. Arterijska […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Možete mi objasniti nalaz ergometrije?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute