Novosti u antikoagulantnoj terapiji

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Cilj antikoagulantne terapije je smanjenje rizika od tromboembolijskih događaja. Terapija je indicirana u bolesnika s plućnom embolijom, dubokom venskom trombozom, akutnim koronarnim sindromom, ishemijskim moždanim udarom i u nekim prirođenim poremećajima koagulacije.

Cilj antikoagulantne terapije je smanjenje rizika od tromboembolijskih događaja. Terapija je indicirana u bolesnika s plućnom embolijom, dubokom venskom trombozom, akutnim koronarnim sindromom, ishemijskim moždanim udarom i u nekim prirođenim poremećajima koagulacije. Osim ovih indikacija antikoagulantna terapija indicirana je i u bolesnika s trajnom fibrilacijom atrija koji imaju dva ili više bodova prema CHADS2 ili CHADS2 -VAS2 „Scoru“. Do otkrivanja novih peroralnih antikoagulantnih lijekova koristili smo tzv. „stare“ antikoagulantne lijekove iz skupine antagonista K vitamina. Tijekom terapije potrebna je redovita kontrola parametara koagulacije ( PV / INR), obično jedan put mjesečno ili češće. Prema nalazu određuje se doza lijeka.

Noviji antikoagulantni lijekovi spadaju u skupinu diretnih blokatora Xa faktora koagulacije. U ovu skupinu lijekova spadaju rivaroxaban, dabigatran i apixaban. Kod terapije novim antikoagulantnim lijekovima nije potrebna kontrola parametara koagulacije. Nedostatak novih antikoagulantnih lijekova je njihova visoka cijena u usporedbi sa starim lijekovima.

Na ovogodišnjem kongresu Američkog kardiološkog udruženja (AHA), koji je održan od 12. 11. do 16.11. 2011. godine u Orlandu, Florida, prezentirani su rezultati dvije velike kliničke studije ATLAS ACS 2-TIMI 51 i ADOPT. U prvu studiju  bilo je uključeno 15,526 bolesnika koji su hospitalizirani radi akutnog koronarnog sindroma (ASC), a vrijeme praćenja bilo je 24 mjeseca. Uz uobičajenu terapiju bolesnici su primali i rivaroxaban u dozi 2,5 mg ili 5,0 mg dva puta na dan ili placebo. Rezultati istraživanja pokazali su smanjenje rizika ukupne smrtnosti za 30% i smanjenje tromboze stenta za 31% u skupini bolesnika koji su primali rivaroxaban. U zaključku rasprave rečeno je da je rivaroxaban prvi novi antikoagulantni lijek koji je pokazao značajnu kliničku korist u akutnom koronarnom sindromu (ACS). Rezultati istraživanja pokazuju da dolazi novo razdoblje u sekundarnoj prevenciji tromboembolijskih komplikacija nakon ACS.

Od novih antikoagulantnih lijekova očekujemo smanjenje rizika od krvarenja i smanjenje rizika od tromboembolijskih događaja. Ovi novi lijekovi također utječu na poboljšanje kvalitete života bolesnika jer nije potrebno vađenje krvi jedan put mjesečno ili češće radi određivanja parametara koagulacije.

Drugi lijek iz skupine novih antikoagulantnih lijekova je apixaban.  Na kongresu u Orlandu također su prezentirani rezultati studije ADOPT u koju je bilo uključeno 6,500 bolesnika koji su hospitalizirani radi zatajivanja srca, akutnog respiratornog zatajivanja i ostalih stanja koja su predisponirajući čimbenici za duboku vensku trombozu (DVT). Jedna skupina bolesnika primala je apixaban, a druga skupina heparin (enoxaparin). Razlika između dviju skupina u smrtnom ishodu ili  u incidenciji plućne embolije nije bila statistički značajna.

Rezultati studija ATLAS ACS 2-timi 51 i ADOPT objavljeni su u prestižnom časopisu New England Journal of Medicine, broj 13, za mjesec studeni, 2011. godine.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Jesu li ekstrasistole na Holteru prepreka za bavljenje sportom u 71. godini?

Kardiologija shutterstock_2403982335

Sveobuhvatna gerijatrijska procjena kod kardiovaskularnih bolesnika

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija shutterstock_2286749951

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePRAĆENJE : SURAĐUJTE SA SVOJIM ZDRAVSTVENIM TIMOM (kardiolog, obiteljski liječnik, medicinske sestre) Nakon akutne faze bolesti slijedi dugotrajno praćenje u cilju potpunog ozdravljenja i oporavka srca. Vaš liječnik će vam navesti termine kontrola i pretraga koje trebate obavljati tijekom ozdravljenja. Tijekom praćenja oporavka možete očekivati sljedeće: Redovite kontrolne preglede-kardiolog će vas pozvati na kontrolu već […]

Kardiologija shutterstock_2689946553

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Kardiologija shutterstock_2128011083

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Kardiologija shutterstock_2235802125

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKAD JE POTREBNO POTRAŽITI MEDICINSKU POMOĆ? Važno je prepoznati kad su simptomi ozbiljni. Navest ćemo simptome, koji ukoliko se pojave, zahtijevaju da odmah pozovete hitnu pomoć ili odete u hitnu službu najbliže bolnice: Bol u grudima koja ne prolazi, osobito ukoliko se širi u ramena, vrat ili donju čeljust. Ona može biti znak upalnog mioperikardijalnog […]

Kardiologija

Je li Holter EKG nalaz s čestim ventrikularnim ekstrasistolama zabrinjavajući ako nema simptoma?

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]