Novosti u antikoagulantnoj terapiji

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Cilj antikoagulantne terapije je smanjenje rizika od tromboembolijskih događaja. Terapija je indicirana u bolesnika s plućnom embolijom, dubokom venskom trombozom, akutnim koronarnim sindromom, ishemijskim moždanim udarom i u nekim prirođenim poremećajima koagulacije.

Cilj antikoagulantne terapije je smanjenje rizika od tromboembolijskih događaja. Terapija je indicirana u bolesnika s plućnom embolijom, dubokom venskom trombozom, akutnim koronarnim sindromom, ishemijskim moždanim udarom i u nekim prirođenim poremećajima koagulacije. Osim ovih indikacija antikoagulantna terapija indicirana je i u bolesnika s trajnom fibrilacijom atrija koji imaju dva ili više bodova prema CHADS2 ili CHADS2 -VAS2 „Scoru“. Do otkrivanja novih peroralnih antikoagulantnih lijekova koristili smo tzv. „stare“ antikoagulantne lijekove iz skupine antagonista K vitamina. Tijekom terapije potrebna je redovita kontrola parametara koagulacije ( PV / INR), obično jedan put mjesečno ili češće. Prema nalazu određuje se doza lijeka.

Noviji antikoagulantni lijekovi spadaju u skupinu diretnih blokatora Xa faktora koagulacije. U ovu skupinu lijekova spadaju rivaroxaban, dabigatran i apixaban. Kod terapije novim antikoagulantnim lijekovima nije potrebna kontrola parametara koagulacije. Nedostatak novih antikoagulantnih lijekova je njihova visoka cijena u usporedbi sa starim lijekovima.

Na ovogodišnjem kongresu Američkog kardiološkog udruženja (AHA), koji je održan od 12. 11. do 16.11. 2011. godine u Orlandu, Florida, prezentirani su rezultati dvije velike kliničke studije ATLAS ACS 2-TIMI 51 i ADOPT. U prvu studiju  bilo je uključeno 15,526 bolesnika koji su hospitalizirani radi akutnog koronarnog sindroma (ASC), a vrijeme praćenja bilo je 24 mjeseca. Uz uobičajenu terapiju bolesnici su primali i rivaroxaban u dozi 2,5 mg ili 5,0 mg dva puta na dan ili placebo. Rezultati istraživanja pokazali su smanjenje rizika ukupne smrtnosti za 30% i smanjenje tromboze stenta za 31% u skupini bolesnika koji su primali rivaroxaban. U zaključku rasprave rečeno je da je rivaroxaban prvi novi antikoagulantni lijek koji je pokazao značajnu kliničku korist u akutnom koronarnom sindromu (ACS). Rezultati istraživanja pokazuju da dolazi novo razdoblje u sekundarnoj prevenciji tromboembolijskih komplikacija nakon ACS.

Od novih antikoagulantnih lijekova očekujemo smanjenje rizika od krvarenja i smanjenje rizika od tromboembolijskih događaja. Ovi novi lijekovi također utječu na poboljšanje kvalitete života bolesnika jer nije potrebno vađenje krvi jedan put mjesečno ili češće radi određivanja parametara koagulacije.

Drugi lijek iz skupine novih antikoagulantnih lijekova je apixaban.  Na kongresu u Orlandu također su prezentirani rezultati studije ADOPT u koju je bilo uključeno 6,500 bolesnika koji su hospitalizirani radi zatajivanja srca, akutnog respiratornog zatajivanja i ostalih stanja koja su predisponirajući čimbenici za duboku vensku trombozu (DVT). Jedna skupina bolesnika primala je apixaban, a druga skupina heparin (enoxaparin). Razlika između dviju skupina u smrtnom ishodu ili  u incidenciji plućne embolije nije bila statistički značajna.

Rezultati studija ATLAS ACS 2-timi 51 i ADOPT objavljeni su u prestižnom časopisu New England Journal of Medicine, broj 13, za mjesec studeni, 2011. godine.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

UZV srca, VES, Holter srca i EKG – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Možete li mi pojasniti što govori nalaz sa sistematskog?

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]