Novi lijek u terapiji zatajenja srca

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Bolesnici zbog zatajenja srca najčešće dolaze na pregled kod liječnika opće medicine ili u hitnu službu bolnice. Unatoč suvremenim dijagnostičkim i terapijskim postupcima broj bolesnika sa zatajenjem srca u stalnom je porastu.

Zatajenje srca glavni je razlog za hospitalizacije bolesnika. Zbog visoke smrtnosti i čestih hospitalizacija bolesnika sa zatajenjem srca svaki novi lijek za ovu tešku bolest dobro je došao. Na kongresu Europskog kardiološkog društva (ESC) održanom početkom ovog mjeseca u Barceloni, Španjolska, prezentirani su rezultati kliničkog ispitivanja novog lijeka za liječenje zatajenja srca. U kliničkoj studiji PARADIGM-HF ispitivan je novi lijek inhibitor angiotenzinskog receptora neprilizina (ARN-inhibitor). Inhibicija neprilizina povećava razinu natriuretskog peptida, bradikinina i adrenomedulina što rezultira natriurezom i vazodilatacijom.

Ispitivanje je provedeno na 8 442 bolesnika sa zatajenjem srca koji su bili u kliničkom stadiju II-IV prema NYHA klasifikaciji. Vršena je usporedba učinkovitosti novog lijeka oznake LCZ969, ARN- inhibitora s enalaprilom poznatim ACE-inhibitorom. Prosječna dob bolesnika bila je 64 godine, sa značajno sniženom istisnom frakcijom lijeve klijetke (EFLV), srednja vrijednost EF bila je 30%. Novi lijek ARN-inhibitor jedna skupina bolesnika uzimala je u dozi 2×200 mg na dan, a druga skupina uzimala je ACE-inhibitor enalapril u dozi 2×10 mg na dan. Uz ispitivane lijekove bolesnici su primali svoju redovnu terapiju, digitalis (29%), beta-blokator (93%) i antagonist mineralokortikoida (54%) bolesnika.

U kliničkoj studiji PARADIGM-HF bilo je 21% žena i 79% muškaraca, prosječna vrijednost indeksa tjelesne mase bila je 28 kg/m2. Etiologija zatajenja srca bila je ishemijska u 60% bolesnika,  infarkt miokarda preboljelo 43%, a šećernu bolest imalo je 35% bolesnika. U skupini bolesnika koji su primali ARN-inhibitor ustanovljen je niži sistolički krvni tlak za 3,2 mmHg nego u skupini koji su primali ACE-inhibitor. Bolesnici su novi lijek dobro podnosili, nije zabilježen veći broj nsupojava nego u skupini s enalaprilom, osim nešto većeg broja simptomatske hipotenzije, 14% v.s 9,2% bolesnika. Bilo je i manje povećanja kretainina, kalija i manje kašlja nego u skupini s enalaprilom. Angioedem kao nuspojava nije zabilježen niti u jednoj skupini bolesnika. Studija je prekinuta nakon 27 mjesci praćenja zbog etičkih razloga. Naime, rezultati su bili tako dobri da je bilo neetički dalje nastaviti ispitivanje zbog bolesnika koji nisu primali novi lijek, jer su oni imali značajno veću smrtnost i značajno više hospitalizacija.

Rezultati studije PARADIGM-HF  pokazali su značajno smanjenje kardiovaskularne smrtnosti za 20% i smanjenje hospitalizacija zbog zatajenja srca za 21% u skupini bolesnika koji su liječeni s novim lijekom ARN-inhibitorom. Razlika u smrtnosti i u broju hospitalizacija između skupina statistički je značajna.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Namirnice

Ako imam Chronovu bolest smijem li konzumirati ove namirnice?

Spavanje

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta 5. Shizofrenija Za razliku od prethodno navedenih psihijatrijskih poremećaja, spavanje nije temeljna značajka shizofrenije. Međutim, problemi sa spavanjem, uključujući poteškoće s uspavljivanjem i prosnivanjem (održavanjem sna bez buđenja) te smanjenu kvalitetu sna, česti su kod oboljelih od shizofrenije, iako ne postoje sustavni epidemiološki podaci o prevalenciji poremećaja spavanja u ovoj populaciji. Dodatna vrsta problema sa […]

Testis

Nespušteni testis

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Testisi se, tijekom embrionalnog razvoja, stvaraju u retroperitoneumu i to u visini bubrega. Slijedi proces spuštanja testisa, (lat. – descensus testis) na njihovo mjesto u mošnjama (lat. – scrotum). To spuštanje se odvija krajem osmog mjeseca embrionalnog (intrauterinog) razvoja kada se testisi trebaju spustiti u skrotum tako da se muška beba rodi s oba testisa […]

Urin

Derivacija urina

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Ovdje ćemo navesti neke podatke općenito o značenju pojma derivacije urina kao i kirurškim mogućnostima njezine izvedbe. Pojam derivacije urina načelno označava izvođenje mokraćnog sustava na neko neprirodno mjesto pa je iz toga jasno da je kirurški postupak derivacije urina gotovo uvijek nužda, a ne izbor. Sam način izvedbe derivacije možda dijelom može biti izbor […]

ZS

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Inzulinska rezistencija

Upućuju li ovi nalazi na inzulinsku rezistenciju?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Možete li mi očitati EKG?

Kardiologija

Prevelik unos vode – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]