Najnovije smjernice za liječenje dislipidemije

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Dislipidemija je samo jedan od čimbenika kardiovaskularnbog rizika (uz arterijsku hipertenziju, šećernu bolest, pušenje, pretilost, smanjenu tjelesnu aktivnost, muški spol.

Dislipidemija je samo jedan od čimbenika kardiovaskularnbog rizika (uz arterijsku hipertenziju, šećernu bolest, pušenje, pretilost, smanjenu tjelesnu aktivnost, muški spol, genetske čimbenike i dob).

Ukupan kardiovaskularni rizik izražava se u postotku kao apsolutni rizik da bolesnik umre od posljedica kardiovaskularne bolesti u slijedećih 10 godina. Za svakog bolesnika ukupan kardiovaskularni rizik očitava se iz dobro poznatih tablica kardiovaskularnog rizika koje uzimaju u obzir dob, spol, sistolički arterijski tlak, vrijednost ukupnog kolesterola i pušenje, a prema najnovijim smjernicama uključena je i vrijednost HDL kolesterola (više na www.heartscore.org).

Na Europskom kardiološkom kongresu održanom u Parizu u rujnu 2011. godine predstavljene su nove smjernice za liječenje dislipidemija koje su po prvi put sastavili zajedno Europsko društvo za aterosklerozu (EAS) i Europsko kardiološko društvo (ESC).

Prema novim smjernicama kardiovaskularni rizik je stratificiran u četiri kategorije:

1.VRLO VISOK RIZIK (uključuje bilo što od slijedećeg):

  • ukupni kardiovaskularni rizik procijenjen prema tablicama-SCORE ≥ 10%,
  • dokazana kardiovaskularna bolest,
  • šećerna bolest tipa II,
  • šećerna bolest tipa I s pridruženim oštećenjem ciljnih organa (npr. mikroalbuminurija),
  • umjerena do teška kronična bubrežna insuficijencija (GFR2).

2.VISOK RIZIK (bilo što od slijedećeg):

  • ukupni kardiovaskularni rizik procijenjen prema tablicama-SCORE ≥5%< 10%
  • jedan izražen čimbenik kardiovaskularnog rizika težeg stupnja (npr. obiteljska hiperkolesterolemija ili teška arterijska hipertenzija)

3. UMJEREN RIZIK

  • ukupni kardiovaskularni rizik prema tablicama-SCORE ≥1%

4. NIZAK RIZIK

  • ukupni kardiovaskularni rizik prema tablicama-SCORE

Prema novim smjernicama LDL kolesterol je (umjesto ranije ukupnog kolesterola) postavljen u prvi plan.

Ciljne vrijednosti LDL-a u pojedinim stupnjevima kardiovaskularnog rizika:

  • VRLO VISOK RIZIK: ciljna vrijednost LDL-a 1.8mmol/l ili redukcija za 50% u odnosu na početnu vrijednost,
  • VISOK RIZIK: ciljna vrijednost LDL-a3. SREDNJI RIZIK: ciljna vrijednost LDL-a4,
  • NIZAK RIZIK: ukoliko je LDL>2.5 preporuka «zdravog» načina života.

Liječenje dislipidemije uključuje:

1.PROMJENU NEZDRAVOG NAČINA ŽIVOTA:

  • za snižavanje ukupnog i LDL kolesterola: smanjiti unos zasićenih masnih kiselina, kolesterola, povećati unos fitosterola i prehrambenih vlakana, smanjiti tjelesnu težinu, povećati fizičku aktivnost (svakodnevno kontinuirana fizička aktivnost u trajanju od 30 minuta)
  • za snižavanje razine triglicerida: isključiti unos alkoholnih pića, smanjiti unos mono- i disaharida, povećati unos omega 3 višestruko nezasićenih masnih kiselina, povećati tjelesnu aktivnost, smanjiti tjelesnu težinu
  • za povećanje razine HDL kolesterola:  povećati fizičku aktivnost, smanjiti tjelesnu težinu, smanjiti unos ugljikohidrata i zamijeniti ih nezasićenim mastima, smanjiti unos alkoholnih pića, unositi namirnice s niskim glikemijskim indeksom, prestati s pušenjem, smanjiti unos mono- i disaharida.     

2. LIJEČENJE LIJEKOVIMA:

a) HIPERKOLESTEROLEMIJA:
Osnovni lijekovi u liječenju hiperkolesterolemije su STATINI (atorvastatin, fluvastatin, lovastatin, pravastatin, simvastatin, rosuvastatin i pitavastatin) koji reduciraju razinu LDL kolesterola do 55% početne vrijednosti.
Kao dodatna terapija uz statin (ili kao monoterapija) može se dodati inhibitor apsorpcije kolesterola ezetimib.
Kod intolerancije statina može se primijeniti preparat nikotinske kiseline   
         
b) HIPERTRIGLICERIDEMIJA:
U liječenju hipertrigliceridemije koriste se fibrati (u monoterapiji ili u kombinaciji sa statinom), nikotinska kiselina i višetruko nezasićene omega tri masne kiseline.

c) SNIŽENA RAZINA HDL-a: nikotinska kiselina, statin+ fibrat ili fibrat

d) MIJEŠANA DISLIPIDEMIJA:, statin + fibrat ili statin+fibrat+ omega tri masne kiseline ili statin+nikotinska kiselina.

Za izdvojiti je još nekoliko posebnosti u liječenju dislipidemija.

  1. OBITELJSKA HIPERKOLESTEROLEMIJA nosi vrlo visok kardiovaskularni rizik neovisan o razini LDL-a te je već kod dijagnoze potrebna obrada i detekcija aterosklerotskih promjena na ciljnim organima. Svakako zahtijeva liječenje. Ciljna vrijednost LDL-a je 2.5mmol/l, a kod kod dokazane kardiovaskularne bolesti 1.8mmol/l.
  2. DISLIPIDEMIJE KOD ŽENA  koje imaju visok kardiovaskularni rizik zahtijevaju primjenu  statina u primarnoj prevenciji. U sekundarnoj prevenciji su kriteriji jednaki kao kod muškaraca.
  3. STARIJI BOLESNICI su populacija s visokim kardiovaskularnim rizikom te imaju značajnu korist kroz liječenje dislipidemije. Kod starijih bolesnika s dokazanom kardiovaskularnom bolešću principi liječenja su jednaki kao kod mlađih bolesnika. Obzirom na dob i pridruženu medikamentnu terapiju potreban je oprez i postupno povećanje doze statina.
  4. BOLESNICI SA ŠEĆERNOM BOLEŠĆU TIPA II zahtijevaju statinsku terapiju bez obzira na razinu LDL kolesterola. Kod svih bolesnika sa šećernom bolešću tipa II ciljna vrijednost LDL-a je 2.5mmol/l,a kod onih s pridruženim kardiovaskularnim bolestima te kod dijabetičara starijih od 40 godina s pridruženim drugim faktorima kardiovaskularnog rizika ciljna vrijednost LDL-a je 1.8mmol/l
  5. SRČANO POPUŠTANJE I VALVULARNE GREŠKE: kod bolesnika s težim srčanim popuštanjem (NYHA III-IV) hipolipemijska terapija nije indicirana kao niti kod bolesnika s valvularnom bolešću srca bez kardiovaskularne bolesti. Omega tri masne kiseline se mogu dati bolesnicima sa svim stupnjevima srčanog popuštanja.
  6. BOLESNICI S AUTOIMUNIM BOLESTIMA ne trebaju preventivnu primjenu statina iako imaju povećan kardiovaskularni rizik.
  7. BOLESNICI S BUBREŽNOM INSUFICIJENCIJOM obično imaju izraženiju hipertrigliceridemiju i sniženu razinu HDL kolesterola, a manje izraženu hiperkolesterolemiju. Bolesnici s uznapredovalom kroničnom bubrežnom insuficijencijom (III-IV stupanj) imaju vrlo visok kardiovaskularni rizik te su kod njih ciljne vrijednosti LDL kolesterola 1.8mmol/l.
  8. BOLESNICI S TRANSPLANTIRANIM  SOLIDNIM ORGANIMA imaju povećan kardiovaskularni rizik  te kod dislipidemije imaju indikaciju za hipolipemijsku terapiju (statin+ fibrat prema tipu dislipidemije) uz oprezno doziranje.
  9. BOLESNICI S PERIFERNOM VASKULARNOM BOLEŠĆU (arterijskom insuficijencijom donjih ekstremiteta, aneurizmom abdominalne aorte, karotidnom bolešću)  imaju apsolutnu indikaciju za hipolipemijsku terapiju (prvenstveno statin).
  10. BOLESNICI S ISHEMIJSKIM MOŽDANIM UDAROM I TIA-om imaju apsolutnu indikaciju za statinsku terapiju sa ciljnom vrijednošću LDL kolesterola od 2.5mmol/l.
  11. BOLESNICI S HIV INFEKCIJOM I pridruženom dislipidemijom imaju indikaciju za hipolipemijsku terapiju.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Koža

Što može biti crveni, svrbeći pečat na leđima koji se pojavio prije desetak dana?

Prebiotički ugljikohidrati shutterstock_1896583186

Raštika: superhrana s korijenima u tradiciji

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePosljednjih desetljeća način na koji doživljavamo hranu znatno se promijenio. Sve više ljudi ne gleda na obrok samo kao na izvor energije, već i kao na sredstvo očuvanja zdravlja, prevencije bolesti i poboljšanja fizičkog i mentalnog stanja. Ova filozofija savršeno se uklapa u poznatu Hipokratovu misao: „Neka hrana bude tvoj lijek“. Upravo iz tog razmišljanja […]

Probiotički soj shutterstock_2684707979

Što LGG radi u našem tijelu? Molekularni mehanizmi jednog od najistraženijih probiotika

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteLacticaseibacillus rhamnosus LGG® jedan je od najistraživanijih probiotičkih sojeva na svijetu. Njegovo djelovanje potvrđeno je u gotovo 200 randomiziranih kontroliranih kliničkih ispitivanja, u kojima su sudjelovali i djeca i odrasli. Rezultati pokazuju da LGG® može pomoći kod akutnog i proljeva povezanog s antibioticima, putničkog proljeva, funkcionalnih probavnih tegoba s bolovima, infekcija dišnog sustava, ali i […]

Koilociti shutterstock_1358151035

Preinvazivne promjene rodnice

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteTo su promjene pločastog epitela rodnice (vagine) povezane s infekcijom humanim papiloma virusom (HPV). Takva infekcija može zahvatiti sve organe anogenitalne regije, a glavne odlike takvih intraepitelnih promjena su multifokalnost i multicentričnost. Razlikujemo: VAIN (vaginalna intraepitelna neoplazija), CIN (cervikalna intraepitelna neoplazija) i VIN (vulvarna intraepitelna neoplazija). Uglavnom se ne pojavljuju izolirano. VAIN (vaginalna intraepitelna neoplazija) […]

Oštećenje ulnarnog živca shutterstock_2522555109

Kako liječiti oštećenje ulnarnog živca?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOštećenje ulnarnog živca jedan je od najčešćih poremećaja kompresije živaca gornjih udova, odmah iza sindroma karpalnog tunela. Studije iz različitih zemalja sugeriraju da uklještenje ulnarnog živca u laktu (sindrom kubitalnog tunela) pogađa otprilike 20–30 ljudi na 100 000 stanovnika godišnje. Kada se uključe blagi i nedijagnosticirani slučajevi, stvarni je broj vjerojatno veći, jer mnogi ljudi […]

Bol

Bol u donjem dijelu leđa nakon ozljede na treningu – je li to opasno?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Je li Holter EKG s povremenim ekstrasistolama razlog za zabrinutost?

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]

Kardiologija

Jesu li niski otkucaji srca u mirovanju normalni?

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRezistentna arterijska hipertenzija pojam je koji označava nemogućnost postizanja dobre kontrole arterijskog tlaka, odnosno održavanja vrijednosti arterijskog tlaka u mirovanju ispod 140/90 mmHg, unatoč liječenju s najmanje tri klase antihipertenzivnih lijekova (lijekova za snižavanje arterijskog tlaka) u maksimalno podnošljivim dozama. Neadekvatna kontrola arterijskog tlaka pritom treba biti potvrđena ambulantnim ili kućnim mjerenjima nakon što se […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno je objavljen sustavni pregled i metaanaliza opservacijskih kohortnih istraživanja na ukupno 120.643 bolesnika sa srčanim zatajenjem. Ispitivani su glavni ishodi koji su uključivali ukupnu smrtnost i štetne kardiovaskularne događaje. Analizom rezultata istraživanja ustanovljen je složen odnos između razine arterijskog tlaka i nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod bolesnika sa srčanim zatajenjem. Bolesnici sa zatajenjem srca i […]