Ljetno je vrijeme sa znatno više temperaturama zraka nego u proljetnim i zimskim mjesecima. Dosta često bolesnici postavljaju pitanje je li ljeti veća mogućnost nastanka akutnog infarkta miokarda nego u zimskim mjesecima?
Rezultati brojnih istraživanja pokazuju da hladnije vrijeme s nižim dnevnim temperaturama povećava rizik nastanka akutnog infarkta miokarda. Rezultati studije provedene u Belgiji pokazuju da su niže dnevne temperature značajan okidač za nastanak akutnog infarkta miokarda. Studija iz Sveučilišne bolnice u Antwerpenu provedena je u 32 centra, a uključila je bolesnike s akutnim infarktom miokarda koji su bili podvrgnuti perkutanoj koronarnoj angioplastici (PCI) tijekom 3 godine. Analizirani su meteorološki podaci o zagađenju zraka, dnevne temperature zraka i vlaga u zraku iz 73 meteorološka centra.
Rezultati istraživanja pokazuju da su promjene dnevne temperature zraka u značajnoj korelaciji s nastankom akutnog infarkta miokarda. Sniženje temperature zraka za 10% značajno povećava incidenciju akutnog infarkta miokarda za 7%. Zagađenje zraka ne pokazuje značajnu korelaciju s incidencijom akutnog infarkta miokarda. Objašnjenje ove povezanosti je u tome da snižena temperatura zraka stimulira receptore kože za hladnoću i stimulira simpatikus. Kod nižih dnevnih temperatura zraka dolazi do povećanja koncentracije faktora zgrušavanja u plazmi i do povećanja agregacije trombocita što zajedno pogoduje stvaranju tromba.
Kod viših dnevnih temperatura zraka u ljetno vrijeme izostaje stimulacija receptora kože za hladnoću i izostaje stimulacija simpatikusa.Također je manja koncentracija faktora zgrušavanja krvi i manja agregacija trombocita i manji je rizik nastanka tromba.U ljetnim i zimskim mjesecima postoje razlike između čimbenika rizika za koronarnu bolest srca. Ustanovljene su i razlike u vrijednostima sistoličkog i dijastoličkog krvnog tlaka između zimskih i ljetnih mjeseci. Sistolički krvni tlak je u siječnju viši za 0,76 mmHg dok je u kolovozu niži za 1,72 mmHg. Dijastolički krvni tlak u siječnju je viši za 0,26 mmHg, a u kolovozu je niži za 0,45 mmHg.
Također su ustanovljene i promjene u opsegu struka između zimskih i ljetnih mjeseci. Opseg struka izmjeren u siječnju veći je za 0,45 cm, dok je u kolovozu manji za 0,51 cm. I ostali čimbenici rizika kao što su ukupni kolesterol, HDL i LDL kolesterol i trigliceridi također pokazuju varijacije ovisne o godišnjem dobu.
Studija koja je provedena u Švicarskoj također je pokazala razliku između čimbenika rizika u ljetnim i zimskim mjesecima i smanjenje incidencije akutnog infarkta miokarda u ljetnim mjesecima. Rezultati istraživanja sugeriraju posebnu pozornost i skrb u preventivnim aktivnostima tijekom zimskih mjeseci. Važno je za hitnu službu koja treba biti pripravna za zbrinjavanje većeg broja srčanožilnih bolesnika u zimskim mjesecima. Jedno od objašnjenja za niži krvni tlak u ljetnim mjesecima je vazodilatacija zbog viših temperatura zraka i veće perspiracije. U ljetnim mjesecima povećana je i tjelesna aktivnost, a i prehrana je drugačija nego u zimskim mjesecima.
Ljetna prehrana je pravilnija nego zimi, ona ima manji sadržaj masnoća i manje kalorija, više se konzumira sezonsko voće i povrće. U tijeku su istraživanja o smrtnosti od akutnog infarkta miokarda ovisno o godišnjem dobu. Odgovor na pitanje koje je navedeno na početka članka je negativan. Znači, u ljetno vrijeme manja je mogućnost za nastanak infarkta miokarda nego u zimskim mjesecima. U zaključku možemo naglasiti da je incidencija akutnog infarkta miokarda manja u ljetnim mjesecima nego u zimskim. Znači, ljeti imamo manju šansu dobiti akutni infarkt miokarda nego zimi.
23.12.2015
