Koronarna bolest srca vodeći je uzrok smrti žena i muškaraca širom svijeta. Predugo su mnogi vjerovali da je koronarna bolest srca primarno bolest muškaraca.
Koronarna bolest srca vodeći je uzrok smrti žena i muškaraca širom svijeta. Predugo su mnogi vjerovali da je koronarna bolest srca primarno bolest muškaraca. Koronarna bolest srca dugo vremena bila je podcijenjena kod žena. Žene imaju jedinstevene čimbenike rizika za koronarnu bolest uključujući one koji su povezani s trudnoćom i autoimunim bolestima.
Rezultati brojnih istraživanja i nova saznanja pokazali su da je vodeći uzrok smrti kod žena koronarna bolest srca. Koronarna bolest srca zajednički je uzrok smrti i nesposobnosti za rad i kod muškaravca i kod žena. Međutim, poznato je da je postoje razlike u manifestaciji koronarne bolesti srca kod žena u usporedbi s muškarcima. Više žena nego muškaraca umire zbog koronarne bolesti srca. Statistički podaci pokazuju da više žena umire od koronarne bolesti nego od karcinoma uključujući karcinom dojke, KOPB, Alzheimerovu bolest i razne ozljede. Od 1998. godine stalno se primjećuje smanjenje stope smrtnosti od koronarne bolesti, ali se primjećuje povećanje smrtnosti mlađih žena ispod 55 godina života.
Srednja dob nastanka prvog infarkta srca kod muškaraca je 64,5 godina, a kod žena je 70,3 godina. Žene u dobi do 50 godina života imaju dva puta veću smrtnost u akutnom infarktu srca nego muškarci iste dobi. Žene u dobi iznad 65 godina života u prvoj godini nakon infarkta srca imaju veću smrtnost nego muškarci. Rezultati istraživanja pokazuju veću učestalost zatajenja srca kod žena nego kod muškaraca tijekom petogodišnjeg praćenja nakon infarkta srca. Dijagnostička pretraga CT koronarografija pokazuje manji promjer koronarnih arterija kod žena nego kod muškaraca. Otprilike 50% žena sa simptomima koronarne bolest ima neopstruktivni tip koronarne bolesti. Oštećenje koronarne mikrocirkulacije i disfunkcija endotela utječu na nastanak neopstruktivne koronarne bolesti kod žena. Studija Hana i suradnika iz 2008. godine pokazuje veću učestalost ateroma i disfunkciju endotela epikardnih arterija kod muškaraca, a kod žena veću učestalost oštećenja mikrocirkulacije.
Suženje arterija retine dobar je pokazatelj mikrovaskularne bolesti. Studija ARIC pokazala je povezanost između suženja arterija retine i incidencije kronarne bolesti kod žena. Takva povezanost nije ustanovljena kod muškaraca. Rezultati ovih istraživanja podržavaju istaknutu ulogu mikrovaskularne bolesti u patofiziologiji koronarne bolesti kod žena. Nalazi obdukcija pokazuju veću učestalost erozije plaka koronarne arterije s distalnim embolizacijama kod žena nego kod muškaraca.
Smjernice za prevenciju koronarne bolesti kod žena iz 2011. godine preporučuju stratifikaciju rizika koja se temelji na bodovnoj skali i dijeli se na tri kategorije: 1. visoki rizik, 2. rizik i 3. optimalni rizik.
- kategorija – visoki rizik uključuje sve žene s poznatom koronarnom bolešću, bolešću perifernih arterija, aneurizmom abdominalne aorte, simptomatskom bolešću karotidnih arterija, ili s kroničnom bubrežnom bolešću u završnoj fazi, ili imaju 10-godišnji rizik nastanka koronarne bolesti ≥10%.
- kategorija – rizik definirana s jednim ili više od ovih čimbenika rizika: pušenje cigareta, sistolički krvni tlak ≥ 120 mmHg, dijastolički krvni tlak ≥ 80 mmHg ili liječena arterijska hipertenzija, ukupni kolesterol iznad 5,2 mmol/l, HDL kolesterol niži od 1,25 mmol/l, ili liječena hiperlipidemija, pretilost, fizička neaktivnost, pozitivna obiteljska anamneza u muških srodnika do 55 godina ili u žena iznad 65 godina, metabolički sindrom, dokazi o subkliničkoj aterosklerozi, loši nalaz testa opterećenja, sistemska autoimuna bolest, preeklampsija u anamnezi, gestacijski dijabetes ili arterijska hipertenzija u trudnoći.
- kategorija – optimalni rizik definirana je ovim čimbenicima: ukupni kolesterol niži od 5,2 mmol/l, krvni tlak niži od 120/80 mmHg, GUK niži od 5,5 mmol/l, indeks tjelesne mase manji od 25kg/m2, nepušenje i pravilna prehrana.
23.12.2015
