Korisni učinci liječenja arterijske hipertenzije

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Arterijska hipertenzija ili povišeni krvni tlak poznati je čimbenik rizika srčanožilnih bolesti. Liječenje većine bolesnika s povišenim krvnim tlakom provodi se kombinacijom nekoliko antihipertenzivnih lijekova.

U nekih bolesnika hipertoničara prevladava mišljenje da je upitna korist uzimanja antihipertenzivnih lijekova. Nepovjerenje u antihipertenzivnu terapiju proizlazi iz razloga što većina bolesnika nema izražene smetnje zbog povišenog krvnog tlaka. Zbog nedostatka tegoba bolesnici se približno jednako osjećaju kada uzimaju lijekove i kada su bez terapije. Bolesnik jedino može vidjeti da ima niže vrijednosti krvnog tlaka u usporedbi s krvnim tlakom prije početka liječenja. Prema današnjim preporukama ili smjernicama za liječenje arterijske hipertenzije, ciljne vrijednosti krvnog tlaka trebale bi biti sljedeće: sistolički krvni tlak niži od 140 mmHg, a dijastolički krvni tlak niži od 90 mmHg za odrasle osobe. Za bolesnike dijabetičare vrijednosti krvnog tlaka trebale bi biti niže od 140/85 mmHg.

Publicirani su rezultati velikog broja studija koje su ispitivale učinkovitost antihipertenzivne terapije. U klinička istraživanja bio je uključen veliki broj bolesnika s arterijskom  hipertenzijom. U 10 studija koje sam analizirao bilo je uključeno više od 100 000 bolesnika. Praćenje bolesnika u ovim studijama bilo je od 2 do 4,5 godine.

Analizirane su sljedeće studije: ALLHAT, INSIGHT, LIFE, NORDIL, PROGRESS, STOP-2, INVEST, VALUE, CAAP i SHEP. U ovih opsežnim prospektivnim istraživanjima ispitivan je učinak antihipertenzivne terapije na kardiovaskularni morbiditet i mortalitet, moždani udar, zatajenje srca i ukupnu smrtnost. Ispitivani su  lijekovi iz skupina ACE inhibitora, beta-blokatora, blokatora kalcijskih kanala, diuretika i blokatora AT-2 receptora tj. sartana. Rezultati ovih 10 prospektivnih, međunarodnih studija pokazuju korisne učinke antihipertenzivne terapije u smanjenju rizika pojave infarkta miokarda, moždanog udara, zatajenja srca i smanjenje srčanožilne smrtnosti.

Korisni učinci antihipertenzivne terapije dokazani su u ovim istraživanjima i to u smanjenju zatajenja srca za 50%, moždanog udara za 35-40%, infarkta miokarda za 20-25% i u smanjenju ukupne srčanožilne smrtnosti za 21%.

Znači da je pogrešno mišljenje nekih bolesnika da je korisni učinak liječenja visokog krvnog tlaka vidljiv samo u sniženju vrijednosti krvnoga tlaka. Korisni učinci antihipertenzivne terapije su također smanjenje rizika nastanka oštećenja ciljnih organa i sprječavanje nastanka komplikacija.

U zaključku možemo naglasiti da su nedvojbeno dokazani korisni učinci antihipertenzivne terapije kao što su smanjenje incidencije infarkta srca, moždanog udara, zatajenja srca i smanjenje srčanožilne smrtnosti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Jetra

Je li hipovaskularna lezija jetre od 4 mm u starijoj dobi zabrinjavajuća i kako je pravilno pratiti?

Benigno uvećana prostata shutterstock_2685504289

Kada je ipak potrebna operacija benigno uvećane prostate?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStariji muškarci s dobroćudno uvećanom prostatom (BPH – benigna prostatična hiperplazija) i smetnjama mokrenja  često su u primorani razmišljati o kirurškom liječenju – operaciji prostate. „A da Vi meni lijepo izvadite tu prostatu pa smo se riješili brige, i Vi i ja!?“  Ili: “Imate li kakav  jači lijek za to mokrenje, ovo je sve slabo, […]

Lak shutterstock_2364785049

Promjene na noktima tijekom zime

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZima je godišnje doba s niskim temperaturama koje djeluju na nokte i uzrokuju različite promjene. Iako nokti tijekom zime donekle sporije rastu, podložniji su oštećenjima koja mogu biti više ili manje uočljiva. Na različite načine hladno doba godine proživljavaju nokti na rukama i nogama. Nokti na rukama izloženi su jačoj dehidraciji jer je i koža […]

Kortikosteroidna terapija shutterstock_1504727846

Kad kosa nestaje bez upozorenja: priča o alopeciji areati

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAlopecia areata je oblik ispadanja kose u kojem se na vlasištu primjećuju okrugli areali bez kose. Ona predstavlja autoimuni odgovor tijela na vlastite folikule dlake, pa time kosa na tim dijelovima posljedično ispada. Vrlo često se opazi sasvim slučajno prilikom češljanja ili je primijeti netko od ukućana ili frizer, jer mjesta na kojima je kosa […]

Vitamin D

Trebam li uzimati dodatke vitamina D ako je razina na donjoj granici normale?

Degenerativna ozljeda meniska shutterstock_2654475679

Degenerativna ozljeda meniska – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDegenerativne ozljede meniska obično nemaju dobru sposobnost spontanog zacjeljivanja. Zbog toga je liječenje uglavnom usmjereno na ublažavanje simptoma, prvenstveno boli i smanjene pokretljivosti. Neoperativno (konzervativno) liječenje, koje uključuje individualno prilagođenu fizioterapiju, i operativno liječenje djelomičnom resekcijom meniskusa u konačnici često imaju slične rezultate. Dobro planirana i prilagođena fizioterapija može značajno smanjiti bol i poboljšati kvalitetu […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Što može uzrokovati spontano nastajanje velikih hematoma uz umor, svrbež, povećane limfne čvorove i autoimune bolesti?

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Je li Holter EKG nalaz s epizodama SVT-a, VES-a i kratkom ventrikularnom tahikardijom opasan?

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRezistentna arterijska hipertenzija pojam je koji označava nemogućnost postizanja dobre kontrole arterijskog tlaka, odnosno održavanja vrijednosti arterijskog tlaka u mirovanju ispod 140/90 mmHg, unatoč liječenju s najmanje tri klase antihipertenzivnih lijekova (lijekova za snižavanje arterijskog tlaka) u maksimalno podnošljivim dozama. Neadekvatna kontrola arterijskog tlaka pritom treba biti potvrđena ambulantnim ili kućnim mjerenjima nakon što se […]