Korisni učinci liječenja arterijske hipertenzije

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Arterijska hipertenzija ili povišeni krvni tlak poznati je čimbenik rizika srčanožilnih bolesti. Liječenje većine bolesnika s povišenim krvnim tlakom provodi se kombinacijom nekoliko antihipertenzivnih lijekova.

U nekih bolesnika hipertoničara prevladava mišljenje da je upitna korist uzimanja antihipertenzivnih lijekova. Nepovjerenje u antihipertenzivnu terapiju proizlazi iz razloga što većina bolesnika nema izražene smetnje zbog povišenog krvnog tlaka. Zbog nedostatka tegoba bolesnici se približno jednako osjećaju kada uzimaju lijekove i kada su bez terapije. Bolesnik jedino može vidjeti da ima niže vrijednosti krvnog tlaka u usporedbi s krvnim tlakom prije početka liječenja. Prema današnjim preporukama ili smjernicama za liječenje arterijske hipertenzije, ciljne vrijednosti krvnog tlaka trebale bi biti sljedeće: sistolički krvni tlak niži od 140 mmHg, a dijastolički krvni tlak niži od 90 mmHg za odrasle osobe. Za bolesnike dijabetičare vrijednosti krvnog tlaka trebale bi biti niže od 140/85 mmHg.

Publicirani su rezultati velikog broja studija koje su ispitivale učinkovitost antihipertenzivne terapije. U klinička istraživanja bio je uključen veliki broj bolesnika s arterijskom  hipertenzijom. U 10 studija koje sam analizirao bilo je uključeno više od 100 000 bolesnika. Praćenje bolesnika u ovim studijama bilo je od 2 do 4,5 godine.

Analizirane su sljedeće studije: ALLHAT, INSIGHT, LIFE, NORDIL, PROGRESS, STOP-2, INVEST, VALUE, CAAP i SHEP. U ovih opsežnim prospektivnim istraživanjima ispitivan je učinak antihipertenzivne terapije na kardiovaskularni morbiditet i mortalitet, moždani udar, zatajenje srca i ukupnu smrtnost. Ispitivani su  lijekovi iz skupina ACE inhibitora, beta-blokatora, blokatora kalcijskih kanala, diuretika i blokatora AT-2 receptora tj. sartana. Rezultati ovih 10 prospektivnih, međunarodnih studija pokazuju korisne učinke antihipertenzivne terapije u smanjenju rizika pojave infarkta miokarda, moždanog udara, zatajenja srca i smanjenje srčanožilne smrtnosti.

Korisni učinci antihipertenzivne terapije dokazani su u ovim istraživanjima i to u smanjenju zatajenja srca za 50%, moždanog udara za 35-40%, infarkta miokarda za 20-25% i u smanjenju ukupne srčanožilne smrtnosti za 21%.

Znači da je pogrešno mišljenje nekih bolesnika da je korisni učinak liječenja visokog krvnog tlaka vidljiv samo u sniženju vrijednosti krvnoga tlaka. Korisni učinci antihipertenzivne terapije su također smanjenje rizika nastanka oštećenja ciljnih organa i sprječavanje nastanka komplikacija.

U zaključku možemo naglasiti da su nedvojbeno dokazani korisni učinci antihipertenzivne terapije kao što su smanjenje incidencije infarkta srca, moždanog udara, zatajenja srca i smanjenje srčanožilne smrtnosti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Neurologija

Tumačenje EEG nalaza

Laktuloza

Zatvor ne bira ni vrijeme ni mjesto – kako nježno potaknuti crijeva na rad?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteZatvor označava rijetko, otežano ili nepotpuno pražnjenje crijeva, najčešće definirano kao manje od tri stolice tjedno. Uzroci mogu biti prehrana siromašna vlaknima, nedostatak tjelesne aktivnosti, dehidracija, stres, neki lijekovi ili promjene životnog ritma. Zatvor može biti prolazan, ali i kroničan te značajno utjecati na kvalitetu života. Nefarmakološke mjere – temelj svakog liječenja Prije primjene lijekova, […]

Ljetne viroze

Ljetne viroze

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLjeto je vrijeme sunčanih dana, mora, putovanja i druženja, no nije imuno na viroze. Iako viroze najčešće povezujemo s hladnijim dijelom godine, određeni virusi preferiraju tople uvjete i šire se baš tijekom ljeta. Te tzv. ljetne viroze uglavnom su blaže prirode, ali mogu uzrokovati neugodne simptome, osobito kod djece, starijih osoba i kroničnih bolesnika. Ljetne […]

Laserske metode

Primjena lasera u urološkoj kirurgiji

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMnoga su tehnološka otkrića koja danas imaju značajnu primjenu u medicini otkrivena u drugim područjima, a tek kasnije prihvaćena i široko korištena u medicini. Tako je, na primjer, ultrazvuk razvijen najprije u vojnoj mornarici pa tek dosta kasnije prihvaćen u medicini. Nadalje, penicilin je zapravo otkriven slučajno jer je škotski biolog Alexander Fleming zaboravio komad […]

Degenerativna ozljeda meniska

Degenerativna ozljeda meniska – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKlasifikacija ozljeda. Jednostavno rečeno degenerativna ozljeda meniska je zapravo ruptura meniska koja sporo napreduje, obično je horizontalno položena i u stražnjem rogu meniska. No, također se može nalaziti i u drugim dijelovima meniska. Obično se i druge degenerativne promjene zgloba javljaju paralelno s degenerativnom ozljedom meniska. Rupture meniska mogu se klasificirati kao akutne ili degenerativne. […]

Epilepsija

Tumačenje EEG nalaza

Iz iste kategorije

Kardiologija

Može li sjena veličine 6×3 mm na plućima, pronađena na RTG-u, biti posljedica udisanja dima tijekom gašenja požara prije tri tjedna?

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSvakog bolesnika s rezistentnom hipertenzijom potrebno je detaljno obraditi. Medicinska obrada takvog bolesnika složena je i treba se provoditi u odgovarajućim medicinskim centrima. U razgovoru s bolesnikom nastoji se ustanoviti mogući uzrok pojave rezistentne hipertenzije: koliko se bolesnik pridržava preporuka o zdravim životnim navikama, uzima li propisanu terapiju, koristi li neke druge lijekove ili aktivne […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno je objavljen sustavni pregled i metaanaliza opservacijskih kohortnih istraživanja na ukupno 120.643 bolesnika sa srčanim zatajenjem. Ispitivani su glavni ishodi koji su uključivali ukupnu smrtnost i štetne kardiovaskularne događaje. Analizom rezultata istraživanja ustanovljen je složen odnos između razine arterijskog tlaka i nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod bolesnika sa srčanim zatajenjem. Bolesnici sa zatajenjem srca i […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU razvijenim zemljama od 1 do 3 % odraslih osoba boluje od zatajivanja srca. S dobi raste učestalost obolijevanja od srčanog zatajenja – čak 10 % osoba starijih od 70 godina boluje od ove bolesti. U tim zemljama bilježi se sve veća prevalencija arterijske hipertenzije, na što značajno utječe i rast udjela starije populacije. Arterijska […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Možete mi objasniti nalaz ergometrije?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute