Kontinuirano mjerenje arterijskog tlaka

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Prilikom evaluacije bolesnika s arterijskom hipertenzijom (AH) potrebno je potvrditi dijagnozu AH, isključiti sekundarni uzrok AH, procijeniti kardiovaskularni (KV) rizik, moguća oštećenja organa zbog AH i ustanoviti postojanje drugih bolesti.

Prilikom evaluacije bolesnika s arterijskom hipertenzijom (AH) potrebno je potvrditi dijagnozu AH, isključiti sekundarni uzrok AH, procijeniti kardiovaskularni (KV) rizik, moguća oštećenja organa zbog AH i ustanoviti postojanje drugih bolesti. U postavljanju dijagnoze AH i njezinom daljnjem praćenju uz mjerenje arterijskog tlaka (AT) u ordinaciji i kod kuće, neophodno je mjerenje AT kroz 24h koje nazivamo kontinuirano mjerenje arterijskog tlaka (KMAT).
KMAT ima nekoliko prednosti u odnosu na mjerenje AT u ordinaciji :

  • veći je broj izmjerenih vrijednosti AT, praćenje promjena AT u odnosu na aktivnosti bolesnika, zapis dnevnih i noćnih varijacija AT, procjena varijabilnosti AT
  • identifikacija maskirne AH (AT u ordinaciji je u granici normale ili graničan, a kod kuće povišen), AH „bijelog ogrtača“ (AT u ordinaciji je povišen, a kod kuće je u granici normale), nokturalne AH (AT je povišen noću)
  • evaluacija pada AT noću
  • identifikacija jutarnjeg skoka tlaka
  • procjena učinkovitosti antihipertenzivne terapije u 24h.

Europsko kardiološko društvo i Europsko društvo za arterijsku hipertenziju postavili su glavne indikacije za upotrebu KMAT-a:

1. stanja u kojima se sumnja na AH „bijelog ogrtača“
2. stanja u kojima se sumnja na maskirnu AH
3. posturalna ili postprandijalna hipotenzija
4. evaluacija rezistentne AH
5. evaluacija kontrole AT, osobito u liječenih visokorizičnih hipertoničara
6. pretjeran odgovor AT na tjelesnu aktivnost
7. postojanje značajne varijabilnosti AT pri mjerenjima AT u ordinaciji
8. evaluacija simptoma povezanih s hipotenzijom tijekom liječenja
9. procjena noćnih vrijednosti AT (sumnja na nokturalnu AH kod opstruktivne apneje tijekom spavanja, kronične bubrežne bolesti, šećerne bolesti, endokrinoloških uzroka AH, autonomne disfunkcije)

Uređaji koji se koriste za mjerenja KMAT-a su lagani (težina im je manja od 0,5 kg). Orukvica KMAT-a svojom veličinom treba biti izabrana prema omjeru nadlaktice bolesnika (3 su veličine orukvica: 12x26cm, 12x40cm, 12x18cm) i treba biti postavljena na nedominantnu ruku. Uređaji KMAT-a su automatski oscilometrijski uređaji. Mjerenja arterijskog tlaka vrše se u intervalima od 15 do 30min (učestalost je noću rjeđa kako bi se što manje remetio san bolesnika). Prilikom mjerenja AT ruka s orukvicom treba biti relaksirana i ispružena, a bolesnik miran. Preporučuje se postavljanje KMAT-a u tijeku uobičajenog radnog dana bolesnika. Bolesniku se daje dnevnik aktivnosti u kojem ispunjava vrstu aktivnost i vrijeme aktivnosti, vrijeme uzimanja terapije, vrijeme odlaska na spavanje, vrijeme buđenja (ukoliko se noću budio također navesti) , vrijeme izloženosti eventualnim stresnim događajima, te treba navesti i simptome ukoliko ih osjeća i vrijeme njihova pojavljivanja. Tijekom nošenja uređaja treba izbjegavati intenzivnu tjelesnu aktivnost, vlaženje uređaja, vožnju na biciklu ili motoru kako se uređaj ne bi oštetio.

Postoje i kontraindikacije za primjenu KMAT-a: teška periferna obliterirajuća arterijska bolest gornjih udova, alergija na lateks, arterijsko-venska fistula kod bolesnika na dijalizi
Prosječne granične vrijednosti AT za postavljanje dijagnoze AH mjerene KMAT-om su: tijekom 24h 130/80 mmHg, danju 135/85 mmHg, noću 120/70 mmHg. KMAT prikazuje cirkadijalne promjene (promjene AT tijekom dana i noći) i varijacije AT prema psihofizičkim aktivnostima. Noćne vrijednosti AT su važna mjerenja u varijacijama AT jer AT normalno se snižava noću za 10-20% prema prosječnim dnevnim vrijednostima AT u budnom stanju. Ukoliko nema tog pada ili se javi porast AT noću, povećava se KV rizik bolesnika. U takvim slučajevima važno je ustanoviti moguće uzroke: poremećaj spavanja, sindrom opstruktivne apneje u snu, debljina, visok unos soli u organizam, disfunkcija autonomnog nervnog sustava, kronična bubrežna bolest, dijabetička neuropatija, visoka životna dob.
Prilikom prikaza podataka KMAT-om prikazuju se sva mjerenja AT i frekvencije srca u određenom vremenu u brojčanom i grafičkom obliku, te se prikazuju i prosječne vrijednosti AT u 24h, te u dnevnim i noćnim intervalima, maksimalne i minimalne vrijednosti sistoličkog i dijastoličkog AT.
KMAT se osim u dijagnozi AH koristi i u praćenju terapijskog odgovora hipertoničara u određenim intervalima. Prema dobivenim rezultatima liječnik može ciljano korigirati terapiju bolesnika u cilju postizanja dobre kontrole AT i uspješnog liječenja AH.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Arterijska hipertenzija

Arterijska hipertenzija – što mi savjetujete?

Zatajivanje srca

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU razvijenim zemljama od 1 do 3 % odraslih osoba boluje od zatajivanja srca. S dobi raste učestalost obolijevanja od srčanog zatajenja – čak 10 % osoba starijih od 70 godina boluje od ove bolesti. U tim zemljama bilježi se sve veća prevalencija arterijske hipertenzije, na što značajno utječe i rast udjela starije populacije. Arterijska […]

FA

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Tjelesna težina

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Arterijska hipertenzija

Hipertenzija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteArterijska hipertenzija (AH) ili povišeni krvni tlak, definiran je prema smjernicama ESC i ESH, kao krvni tlak viši od 140/90 mmHg. AH-a se dijeli na primarnu ili esencijalnu koju nalazimo u 95% hipertoničara (mehanizam nastanka je nejasan) i na sekundarnu. Kod primarne AH-e ulogu ima nasljeđe, pretilost, pretjeran unos soli, stres, nedovoljna fizička aktivnost. Uzroci […]

Tlak

Tlak 140/65 – što trebam poduzeti?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Možete mi objasniti nalaz ergometrije?

Kardiologija

Može li povremeno lupanje ili titranje s lijeve strane prsa, osobito pri naglom pokretu, bez drugih ozbiljnih simptoma, biti povezano s anksioznošću i stresom, ili bi ipak trebalo dodatno ispitati uzrok s obzirom na trajanje tegoba?

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSvim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]