Kontinuirano mjerenje arterijskog tlaka

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Prilikom evaluacije bolesnika s arterijskom hipertenzijom (AH) potrebno je potvrditi dijagnozu AH, isključiti sekundarni uzrok AH, procijeniti kardiovaskularni (KV) rizik, moguća oštećenja organa zbog AH i ustanoviti postojanje drugih bolesti.

Prilikom evaluacije bolesnika s arterijskom hipertenzijom (AH) potrebno je potvrditi dijagnozu AH, isključiti sekundarni uzrok AH, procijeniti kardiovaskularni (KV) rizik, moguća oštećenja organa zbog AH i ustanoviti postojanje drugih bolesti. U postavljanju dijagnoze AH i njezinom daljnjem praćenju uz mjerenje arterijskog tlaka (AT) u ordinaciji i kod kuće, neophodno je mjerenje AT kroz 24h koje nazivamo kontinuirano mjerenje arterijskog tlaka (KMAT).
KMAT ima nekoliko prednosti u odnosu na mjerenje AT u ordinaciji :

  • veći je broj izmjerenih vrijednosti AT, praćenje promjena AT u odnosu na aktivnosti bolesnika, zapis dnevnih i noćnih varijacija AT, procjena varijabilnosti AT
  • identifikacija maskirne AH (AT u ordinaciji je u granici normale ili graničan, a kod kuće povišen), AH „bijelog ogrtača“ (AT u ordinaciji je povišen, a kod kuće je u granici normale), nokturalne AH (AT je povišen noću)
  • evaluacija pada AT noću
  • identifikacija jutarnjeg skoka tlaka
  • procjena učinkovitosti antihipertenzivne terapije u 24h.

Europsko kardiološko društvo i Europsko društvo za arterijsku hipertenziju postavili su glavne indikacije za upotrebu KMAT-a:

1. stanja u kojima se sumnja na AH „bijelog ogrtača“
2. stanja u kojima se sumnja na maskirnu AH
3. posturalna ili postprandijalna hipotenzija
4. evaluacija rezistentne AH
5. evaluacija kontrole AT, osobito u liječenih visokorizičnih hipertoničara
6. pretjeran odgovor AT na tjelesnu aktivnost
7. postojanje značajne varijabilnosti AT pri mjerenjima AT u ordinaciji
8. evaluacija simptoma povezanih s hipotenzijom tijekom liječenja
9. procjena noćnih vrijednosti AT (sumnja na nokturalnu AH kod opstruktivne apneje tijekom spavanja, kronične bubrežne bolesti, šećerne bolesti, endokrinoloških uzroka AH, autonomne disfunkcije)

Uređaji koji se koriste za mjerenja KMAT-a su lagani (težina im je manja od 0,5 kg). Orukvica KMAT-a svojom veličinom treba biti izabrana prema omjeru nadlaktice bolesnika (3 su veličine orukvica: 12x26cm, 12x40cm, 12x18cm) i treba biti postavljena na nedominantnu ruku. Uređaji KMAT-a su automatski oscilometrijski uređaji. Mjerenja arterijskog tlaka vrše se u intervalima od 15 do 30min (učestalost je noću rjeđa kako bi se što manje remetio san bolesnika). Prilikom mjerenja AT ruka s orukvicom treba biti relaksirana i ispružena, a bolesnik miran. Preporučuje se postavljanje KMAT-a u tijeku uobičajenog radnog dana bolesnika. Bolesniku se daje dnevnik aktivnosti u kojem ispunjava vrstu aktivnost i vrijeme aktivnosti, vrijeme uzimanja terapije, vrijeme odlaska na spavanje, vrijeme buđenja (ukoliko se noću budio također navesti) , vrijeme izloženosti eventualnim stresnim događajima, te treba navesti i simptome ukoliko ih osjeća i vrijeme njihova pojavljivanja. Tijekom nošenja uređaja treba izbjegavati intenzivnu tjelesnu aktivnost, vlaženje uređaja, vožnju na biciklu ili motoru kako se uređaj ne bi oštetio.

Postoje i kontraindikacije za primjenu KMAT-a: teška periferna obliterirajuća arterijska bolest gornjih udova, alergija na lateks, arterijsko-venska fistula kod bolesnika na dijalizi
Prosječne granične vrijednosti AT za postavljanje dijagnoze AH mjerene KMAT-om su: tijekom 24h 130/80 mmHg, danju 135/85 mmHg, noću 120/70 mmHg. KMAT prikazuje cirkadijalne promjene (promjene AT tijekom dana i noći) i varijacije AT prema psihofizičkim aktivnostima. Noćne vrijednosti AT su važna mjerenja u varijacijama AT jer AT normalno se snižava noću za 10-20% prema prosječnim dnevnim vrijednostima AT u budnom stanju. Ukoliko nema tog pada ili se javi porast AT noću, povećava se KV rizik bolesnika. U takvim slučajevima važno je ustanoviti moguće uzroke: poremećaj spavanja, sindrom opstruktivne apneje u snu, debljina, visok unos soli u organizam, disfunkcija autonomnog nervnog sustava, kronična bubrežna bolest, dijabetička neuropatija, visoka životna dob.
Prilikom prikaza podataka KMAT-om prikazuju se sva mjerenja AT i frekvencije srca u određenom vremenu u brojčanom i grafičkom obliku, te se prikazuju i prosječne vrijednosti AT u 24h, te u dnevnim i noćnim intervalima, maksimalne i minimalne vrijednosti sistoličkog i dijastoličkog AT.
KMAT se osim u dijagnozi AH koristi i u praćenju terapijskog odgovora hipertoničara u određenim intervalima. Prema dobivenim rezultatima liječnik može ciljano korigirati terapiju bolesnika u cilju postizanja dobre kontrole AT i uspješnog liječenja AH.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Bisoprolol

Bisoprolol

Arterijska hipertenzija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Arterijska hipertenzija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Fizička aktivnost

Sport i prirođene srčane greške

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Arterijski tlak

Vrijednosti glukoze i krvnog tlaka

Arterijska hipertenzija

Srce i proces starenja – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Možete li mi očitati EKG?

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Prevelik unos vode – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]