Kongestivno zatajenje srca je srčana slabost kod koje srce kao pumpa ne zadovoljava tjelesne potrebe. Uzroci koji dovode do zastojne srčane bolesti.
Kongestivno zatajenje srca je srčana slabost kod koje srce kao pumpa ne zadovoljava tjelesne potrebe.
Uzroci
Uzroci koji dovode do zastojne srčane bolesti su : koronarna bolest, infarkt miokarda, ateroskleroza, hipertenzija, hiperholesteremija, šećerna bolest, prekomjerna tjelesna masa, stres…
Simptomi
Simptomi kojima se bolest očituje su uzrokovani zadržavanjem tekućine u plućima, jetri, trbuhu, nogama, zbog zakazivanja srčane funkcije kao pumpe.
To su slijedeći simptomi:
-
nadražajni kašalj pogotovu u ležećem položaju, nedostatak zraka, kratki dah u naporu, osjećaj gušenja, slabosti, malaksalosti, težine u nogama, vrtoglavice, omaglice…
-
učestalo uriniranje zbog viška tekućine, opća slabost, smetenost, konfuznost, slabija pokretljivost, mučnina, pad apetita, ubrzani rad srca, poremećaji ritma i provođenja…
Simptomi su individualni, ovise o stanju organizma, stupnju bolesti, te o tome da li je bolest prepoznata i liječena.
Dijagnosticiranje
Dijagnosticiranje se temelji na kliničkoj slici, anamnezi i kardiološkoj obradi.
Krvni pokazatelji: pBNP je jako visok sukladno stupnju bolesti, hiperlipemija, elektrolitski poremećaji, hormonske promjene ( štitne žlijezde, hormona nadbubrežne žlijezde, pankreasa – GUK ), promjene funkcije bubrega …
RTG se vidi povećano ležeće srce.
EKG se registriraju promjene frekvencije, proširen QRS, znaci koronarne bolesti, aritmije, poremećaji provođenja.
PTCI stanje koronarnih žila, ventrikula, valvula.
ECHO stanje srčane pumpe, EF, valvularne promjene.
MR, radionukleotidna ventrikulografija, scintigrafija, elektrofiziologija, stres test, biopsija miokarda, desnostrana kateterizacija radi praćenja tlaka i druge pretrage koje se rade u specijaliziranim ustanovama s ciljem utvrđivanja stupnja kroničnog srčanog popuštanja koje se svrstava u I-IV stupanj popuštanja po NIHA klasifikaciji.
Terapija
Važna je prevencija prethodno navedenih uzroka, a kad je slabost već evidentna nastojimo zaustaviti ili usporiti njeno napredovanje.
Drugi cilj je umanjiti simptome.
Redovitom kontrolom unosa tekućine, vaganjem, postiže se balansiranje.
Prosječni unos tekućine treba biti oko 2 litre dnevno, uz limitiranje unosa soli i začina, te masti i proteina. Zabranjeno je konzumiranje alkohola, kave i pušenje.
Tjelesna masa se mora reducirati na prihvatljivu razinu! Preporučljivo je izbjegavati stresne situacije i uvesti umjerene redovne svakodnevne tjelovježbe.
Medikamenti:
ACI smanjuju krvni tlak i poboljšavaju rad srčane pumpe.
ACII receptor blokatori imaju sličan efekt kao i ACI.
Beta blokatori: snižavaju krvni tlak, puls i poremećaje srčanog ritma.
Digoxin povećava snagu miokarda i smanjuje srčanu frekvenciju.
Diuretici smanjuju volumen u opticaju.
NISIMITIDE je sintetski BNP koji se koristi u SAD.
Antagonisti aldosterona.
Inotropi – iv davanje (dopamin) održavaju tlak, daju se u visokim stupnjevima NIHA.
O2 u boci je koristan također u visokom stadiju bolesti.
Kirurška TH:
MIC minimalna invazivna kirurgija – myectomia: dio myocarda se resecira, ukoliko medikamenti više ne djeluju.
VAD ventricle assisted devices – implantira se u abdomen i prikopča na srce – do transplantacije ili pak trajno ako bolesnik nije pogodan kandidat za transplantaciju.
CRT cardioresinchronisation therapy – biventrikularni pacemaker šalje impulse u oba donja dijela ventrikula / kod srednje do teške CHF sa promjenama u električnom provođenju.
ICD kardiodefibrilator elektrošokom prekida brze ili abnormalne ritmove (koje sam prepozna).
Zastojna srčana bolest
Što je to zastojna srčana bolest?
To je bolest slabljenja srčane pumpe kod koje srce ne zadovoljava potrebe organizma.
Što dovodi do slabljenja srca?
Do slabljenja srca dovode razne bolesti samog srca ili je to dio opće bolesti organizma. Najčešće su to bolest krvnih žila srca, hipertenzija, dijabetes, ateroskleroza, debljina …
Koji su znaci slabljenja srca?
Bolesnici se žale na nedostatak zraka, gušenje, opću malaksalost, slabost, nadražajno kašljanje, vrtoglavicu, gubitak svijesti, konfuznost, smetenost, lupanje i preskakanje srca, otok nogu i zadržavanje tekućine u cijelom tijelu, učestalo mokrenje, slabu pokretljivost… Ti simptomi su izraženiji u naporu i napreduju s vremenom.
Kako se može ustanoviti stupanj bolesti?
Klasičnom kompletnom kardiološkom obradom u specijaliziranoj ustanovi dijagnosticira se bolest i stupanj razvijenosti bolesti ( NIHA I-IV ).
Kako se liječi zastojna bolest srca?
Važno je spriječiti da dođe do visokog stupnja bolesti.
Općim mjerama: redukcijom tjelesne težine, zabranom unosa soli i začina, kave, alkohola, duhana, masti, proteina, te kontrolom unosa vode ( 2 l je optimalno – to se strogo kontrolira vaganjem kod visokog stupnja bolesti).
Treba nastojati izbjeći stresne situacije. Preporuča se i umjerena svakodnevna tjelovježba.
Medikamentozna terapija treba biti određena od strane kardiologa, uz redovne kardiološke kontrole.
Da li je bolest izlječiva i što se može napraviti drugim medicinskim metodama?
Bolest nije izlječiva, ali u ranijim stadijima je zalječiva, dakle može se kontrolirati njena progresija, tj. napredovanje bolesti.
U višim stadijima bolesti uglavnom se palijativno pomaže bolesnicima. Uz medikamentoznu terapiju kasnije se dodaje O2 u bocama, po potrebi se ugrađuju elektrostimulatori ovisno o komplikacijama,a kod podobnih kandidata pribjegava se i transplantaciji srca.
Koliko dugo takvi bolesnici žive?
Trajanje života je ovisno o stadiju dijagnosticirane bolesti, stanju organizma, uvjetima života i drugim faktorima okoline i genetike bolesnika. U nižim stadijima, uz dobru medicinsku terapiju i redovne kontrole, bolesnici mogu dugo živjeti. To je individualno kao i kod svake druge bolesti.
23.12.2015
