Infarkt miokarda bez boli u prsima

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Dosta često bolesnici postavljaju pitanje je li moguće preboljeti infarkt miokarda bez boli u prsima? Bol u prsima vodeći je simptom akutnog infarkta miokarda. Kod sumnje na infarkt.

Dosta često bolesnici postavljaju pitanje je li moguće preboljeti infarktmiokarda bez boli u prsima? Bol u prsima vodeći je simptom akutnog infarkta miokarda. Kod sumnje na infarkt miokarda potrebna je pozorna analiza boli u smislu lokalizacije, intenziteta, trajanja, povezanosti s tjelesnim naporom ili stresnim situacijama i širenja boli u vrat, lijevu ruku, donju čeljust, leđa itd. S druge strane, važno je naglasiti da bol u prsima ne mora biti uvijek uzrokovana infarktom miokarda. Zbog svega navedenog svaka bol u prsima treba biti pozorno analizirana i ne smije se zanemariti niti od strane bolesnika niti od strane liječnika. Ponekad možemo od bolesnika dobiti anamnestički podatak da je prebolio infarkt miokarda, a da nije osjetio bol u prsima. Tada čujemo poznatu  rečenicu: „ja sam prohodao infarkt miokarda“.

Istraživanja koja su se bavila ovom problematikom, a provedena su ranijih godina pokazuju da je učestalost infarkta miokarda bez boli u prsima 0,7% – 6% u bolesnika dobi do 65 godina i od 10% – 12% u dobi iznad 65 godina života. Ova istraživanja uzimala su klasične EKG kriterije za dijagnozu infarkta miokarda tj. novonastali Q-zubac. Rezultati novijih istraživanja koji su objavljeni 2011. i 2013. godine pokazuju da je učestalost infarkta miokarda bez boli u prsima veća od 20%. Ovako velika razlika u učestalosti je zbog toga što su novija istraživanja koristila novije i sofisticirane dijagnostičke metode kao što su SPECT perfuzijska scintigrafija miokarda pozitronska emisijska kompjutorizirana tomografija, engl. (SPECT single photon emission computed tomography)  i magnetna rezonancija. Ovim dijagnostičkim metodama može se otkriti ožiljak preboljekog infarkta miokarda koji je zahvatio vrlo malo područje lijeve klijetke, što može biti od 5%  mase miokarda ili više.

Rezultati studije Arenja i suradnika pokazuju da je učestalost infarkta miokarda bez boli u prsima 23,3%. Učestalost kod dijabetičara značajno je veća i iznosila je 28,5%. EKG nije valjana metoda za otkrivanje infarkta miokarda bez boli u prsima. Klasičnim EKG kriterijima ne možemo detektirati 2 od 3 bolesnika s infarktom miokarda bez boli u prsima. Rezultati istraživanja na 2400 uzastopnih bolesnika pokazuju da je infarkt miokarda bez boli u prsima češći u muškaraca, u dijabetičara i u onih koji imaju pozitivnu obiteljsku anamnezu za koronarnu bolest srca. Temeljem ovih novijih istraživanja možemo reći da je prevalencija infarkta miokarda bez boli u prsima veća nego što se o prije mislilo. Približno 1/4 bolesnika doživi infarkt miokarda bez boli u prsima, a  koji je očito neprepoznat od strane bolesnika ili onoga koji se brine o bolesniku.

Prognoza bolesnika s infarktom miokarda bez boli u prsima u dosadašnjim istraživanjima nije dovoljno ispitana. Potrebne su buduće studije za evaluaciju prognoze bolesnika.

Nadamo se budućim istraživanjima koja bi pripomogla što ranijoj detekciji i ranoj učinkovitoj terapiji infarkta miokarda bez boli u prsima.

Potvrdan je odgovor na pitanje koje je navedeno na početka članka. Znači, moguće je preboljeti infarkt miokarda bez boli u prsima.

U zaključku možemo naglasiti da je infarkt miokarda bez boli u prsima češća pojava nego što se prije mislilo. Jedan od 4 bolesnika sa suspektnom koronarnom bolešću doživio je infarkt miokarad bez boli u prsima. U tih bolesnika obično je manji dio lijeve klijetke (oko 10%) zahvaćen infarktom. Infarkt miokarda bez boli u prsima znatno je češći u bolesnika koji imaju šećernu bolest nego u onih bez šećerne bolesti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

San

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta 5. Shizofrenija Za razliku od prethodno navedenih psihijatrijskih poremećaja, spavanje nije temeljna značajka shizofrenije. Međutim, problemi sa spavanjem, uključujući poteškoće s uspavljivanjem i prosnivanjem (održavanjem sna bez buđenja) te smanjenu kvalitetu sna, česti su kod oboljelih od shizofrenije, iako ne postoje sustavni epidemiološki podaci o prevalenciji poremećaja spavanja u ovoj populaciji. Dodatna vrsta problema sa […]

Namirnice

Ako imam Chronovu bolest smijem li konzumirati ove namirnice?

Testis

Nespušteni testis

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Testisi se, tijekom embrionalnog razvoja, stvaraju u retroperitoneumu i to u visini bubrega. Slijedi proces spuštanja testisa, (lat. – descensus testis) na njihovo mjesto u mošnjama (lat. – scrotum). To spuštanje se odvija krajem osmog mjeseca embrionalnog (intrauterinog) razvoja kada se testisi trebaju spustiti u skrotum tako da se muška beba rodi s oba testisa […]

Urin

Derivacija urina

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Ovdje ćemo navesti neke podatke općenito o značenju pojma derivacije urina kao i kirurškim mogućnostima njezine izvedbe. Pojam derivacije urina načelno označava izvođenje mokraćnog sustava na neko neprirodno mjesto pa je iz toga jasno da je kirurški postupak derivacije urina gotovo uvijek nužda, a ne izbor. Sam način izvedbe derivacije možda dijelom može biti izbor […]

Inzulinska rezistencija

Upućuju li ovi nalazi na inzulinsku rezistenciju?

Starija životna dob

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Možete li mi očitati EKG?

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Prevelik unos vode – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]