Infarkt miokarda bez boli u prsima

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Dosta često bolesnici postavljaju pitanje je li moguće preboljeti infarkt miokarda bez boli u prsima? Bol u prsima vodeći je simptom akutnog infarkta miokarda. Kod sumnje na infarkt.

Dosta često bolesnici postavljaju pitanje je li moguće preboljeti infarktmiokarda bez boli u prsima? Bol u prsima vodeći je simptom akutnog infarkta miokarda. Kod sumnje na infarkt miokarda potrebna je pozorna analiza boli u smislu lokalizacije, intenziteta, trajanja, povezanosti s tjelesnim naporom ili stresnim situacijama i širenja boli u vrat, lijevu ruku, donju čeljust, leđa itd. S druge strane, važno je naglasiti da bol u prsima ne mora biti uvijek uzrokovana infarktom miokarda. Zbog svega navedenog svaka bol u prsima treba biti pozorno analizirana i ne smije se zanemariti niti od strane bolesnika niti od strane liječnika. Ponekad možemo od bolesnika dobiti anamnestički podatak da je prebolio infarkt miokarda, a da nije osjetio bol u prsima. Tada čujemo poznatu  rečenicu: „ja sam prohodao infarkt miokarda“.

Istraživanja koja su se bavila ovom problematikom, a provedena su ranijih godina pokazuju da je učestalost infarkta miokarda bez boli u prsima 0,7% – 6% u bolesnika dobi do 65 godina i od 10% – 12% u dobi iznad 65 godina života. Ova istraživanja uzimala su klasične EKG kriterije za dijagnozu infarkta miokarda tj. novonastali Q-zubac. Rezultati novijih istraživanja koji su objavljeni 2011. i 2013. godine pokazuju da je učestalost infarkta miokarda bez boli u prsima veća od 20%. Ovako velika razlika u učestalosti je zbog toga što su novija istraživanja koristila novije i sofisticirane dijagnostičke metode kao što su SPECT perfuzijska scintigrafija miokarda pozitronska emisijska kompjutorizirana tomografija, engl. (SPECT single photon emission computed tomography)  i magnetna rezonancija. Ovim dijagnostičkim metodama može se otkriti ožiljak preboljekog infarkta miokarda koji je zahvatio vrlo malo područje lijeve klijetke, što može biti od 5%  mase miokarda ili više.

Rezultati studije Arenja i suradnika pokazuju da je učestalost infarkta miokarda bez boli u prsima 23,3%. Učestalost kod dijabetičara značajno je veća i iznosila je 28,5%. EKG nije valjana metoda za otkrivanje infarkta miokarda bez boli u prsima. Klasičnim EKG kriterijima ne možemo detektirati 2 od 3 bolesnika s infarktom miokarda bez boli u prsima. Rezultati istraživanja na 2400 uzastopnih bolesnika pokazuju da je infarkt miokarda bez boli u prsima češći u muškaraca, u dijabetičara i u onih koji imaju pozitivnu obiteljsku anamnezu za koronarnu bolest srca. Temeljem ovih novijih istraživanja možemo reći da je prevalencija infarkta miokarda bez boli u prsima veća nego što se o prije mislilo. Približno 1/4 bolesnika doživi infarkt miokarda bez boli u prsima, a  koji je očito neprepoznat od strane bolesnika ili onoga koji se brine o bolesniku.

Prognoza bolesnika s infarktom miokarda bez boli u prsima u dosadašnjim istraživanjima nije dovoljno ispitana. Potrebne su buduće studije za evaluaciju prognoze bolesnika.

Nadamo se budućim istraživanjima koja bi pripomogla što ranijoj detekciji i ranoj učinkovitoj terapiji infarkta miokarda bez boli u prsima.

Potvrdan je odgovor na pitanje koje je navedeno na početka članka. Znači, moguće je preboljeti infarkt miokarda bez boli u prsima.

U zaključku možemo naglasiti da je infarkt miokarda bez boli u prsima češća pojava nego što se prije mislilo. Jedan od 4 bolesnika sa suspektnom koronarnom bolešću doživio je infarkt miokarad bez boli u prsima. U tih bolesnika obično je manji dio lijeve klijetke (oko 10%) zahvaćen infarktom. Infarkt miokarda bez boli u prsima znatno je češći u bolesnika koji imaju šećernu bolest nego u onih bez šećerne bolesti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Rosacea

Rosacea: okidači, simptomi i načini smirivanja crvenila

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRosacea je kronična kožna bolest koja je vrlo česta. Karakterizira ju crvenilo sredine lica te hiperplazija vezivnog tkiva kože i lojnih žlijezda. U procesu nastanka rozacee sudjeluju upalne i vaskularne stanice, pa se u liječenju nastoji smanjiti upala i podražljivost krvnih žilica lica. Crvenilo ne mora uvijek biti tipično izraženo na sredini lica i jednako […]

Probiotik

Je li ovaj probiotik dobar za osobu koja je imala karcinom debelog crijeva?

Sindrom sagorijevanja

Sindrom sagorijevanja – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaSindrom sagorijevanja ili „burn-out“ uključuje čitav niz tjelesnih i psihičkih simptoma iscrpljenosti koji nastaju kao posljedica kronične izloženosti stresnim događajima, a posljedično se mogu razviti anksiozne i depresivne smetnje. Neki od savjeta kako skrbiti o sebi uključuju sljedeće: Spavanje je važan mehanizam obnove našeg organizma, ali i psihološkog stanja. Stoga neki savjeti vezani uz moguće […]

Duhanski dim

Nikotin i koža

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNikotin je sastojak duhanskog dima i jedan je od najačih biljnih otrova koji djeluje na mozak, ali i na druge organe poput kože. Duhanski dim sadrži više od 1500 sastojaka koji utječu na tijelo, pa tako i na kožu. Nikotin je odgovoran za nastanak ovisnosti o pušenju, koja se smatra teškom ovisnošću – čak težom […]

CT

Može li trnjenje lica i peckanje u glavi biti posljedica vratne kralježnice uz uredan CT?

Bulozni impetigo

Impetigo

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteImpetigo je površinska bakterijska infekcija kože, najčešće uzrokovana Staphylococcus aureus i/ili Streptococcus pyogenes. Češće se javlja kod djece, osobito ljeti, u toplim i vlažnim uvjetima, a prenosi se izravnim kontaktom ili preko zaraženih predmeta. Iako obično nije opasan, vrlo je zarazan i zahtijeva pravodobno liječenje kako bi se spriječile komplikacije i širenje. Impetigo se najčešće […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU razvijenim zemljama od 1 do 3 % odraslih osoba boluje od zatajivanja srca. S dobi raste učestalost obolijevanja od srčanog zatajenja – čak 10 % osoba starijih od 70 godina boluje od ove bolesti. U tim zemljama bilježi se sve veća prevalencija arterijske hipertenzije, na što značajno utječe i rast udjela starije populacije. Arterijska […]

Kardiologija

Bol u prsima – što da napravim?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

RTG srca i pluća – što ovo navedeno znači na mom nalazu?

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]