Infarkt miokarda bez boli u prsima

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Dosta često bolesnici postavljaju pitanje je li moguće preboljeti infarkt miokarda bez boli u prsima? Bol u prsima vodeći je simptom akutnog infarkta miokarda. Kod sumnje na infarkt.

Dosta često bolesnici postavljaju pitanje je li moguće preboljeti infarktmiokarda bez boli u prsima? Bol u prsima vodeći je simptom akutnog infarkta miokarda. Kod sumnje na infarkt miokarda potrebna je pozorna analiza boli u smislu lokalizacije, intenziteta, trajanja, povezanosti s tjelesnim naporom ili stresnim situacijama i širenja boli u vrat, lijevu ruku, donju čeljust, leđa itd. S druge strane, važno je naglasiti da bol u prsima ne mora biti uvijek uzrokovana infarktom miokarda. Zbog svega navedenog svaka bol u prsima treba biti pozorno analizirana i ne smije se zanemariti niti od strane bolesnika niti od strane liječnika. Ponekad možemo od bolesnika dobiti anamnestički podatak da je prebolio infarkt miokarda, a da nije osjetio bol u prsima. Tada čujemo poznatu  rečenicu: „ja sam prohodao infarkt miokarda“.

Istraživanja koja su se bavila ovom problematikom, a provedena su ranijih godina pokazuju da je učestalost infarkta miokarda bez boli u prsima 0,7% – 6% u bolesnika dobi do 65 godina i od 10% – 12% u dobi iznad 65 godina života. Ova istraživanja uzimala su klasične EKG kriterije za dijagnozu infarkta miokarda tj. novonastali Q-zubac. Rezultati novijih istraživanja koji su objavljeni 2011. i 2013. godine pokazuju da je učestalost infarkta miokarda bez boli u prsima veća od 20%. Ovako velika razlika u učestalosti je zbog toga što su novija istraživanja koristila novije i sofisticirane dijagnostičke metode kao što su SPECT perfuzijska scintigrafija miokarda pozitronska emisijska kompjutorizirana tomografija, engl. (SPECT single photon emission computed tomography)  i magnetna rezonancija. Ovim dijagnostičkim metodama može se otkriti ožiljak preboljekog infarkta miokarda koji je zahvatio vrlo malo područje lijeve klijetke, što može biti od 5%  mase miokarda ili više.

Rezultati studije Arenja i suradnika pokazuju da je učestalost infarkta miokarda bez boli u prsima 23,3%. Učestalost kod dijabetičara značajno je veća i iznosila je 28,5%. EKG nije valjana metoda za otkrivanje infarkta miokarda bez boli u prsima. Klasičnim EKG kriterijima ne možemo detektirati 2 od 3 bolesnika s infarktom miokarda bez boli u prsima. Rezultati istraživanja na 2400 uzastopnih bolesnika pokazuju da je infarkt miokarda bez boli u prsima češći u muškaraca, u dijabetičara i u onih koji imaju pozitivnu obiteljsku anamnezu za koronarnu bolest srca. Temeljem ovih novijih istraživanja možemo reći da je prevalencija infarkta miokarda bez boli u prsima veća nego što se o prije mislilo. Približno 1/4 bolesnika doživi infarkt miokarda bez boli u prsima, a  koji je očito neprepoznat od strane bolesnika ili onoga koji se brine o bolesniku.

Prognoza bolesnika s infarktom miokarda bez boli u prsima u dosadašnjim istraživanjima nije dovoljno ispitana. Potrebne su buduće studije za evaluaciju prognoze bolesnika.

Nadamo se budućim istraživanjima koja bi pripomogla što ranijoj detekciji i ranoj učinkovitoj terapiji infarkta miokarda bez boli u prsima.

Potvrdan je odgovor na pitanje koje je navedeno na početka članka. Znači, moguće je preboljeti infarkt miokarda bez boli u prsima.

U zaključku možemo naglasiti da je infarkt miokarda bez boli u prsima češća pojava nego što se prije mislilo. Jedan od 4 bolesnika sa suspektnom koronarnom bolešću doživio je infarkt miokarad bez boli u prsima. U tih bolesnika obično je manji dio lijeve klijetke (oko 10%) zahvaćen infarktom. Infarkt miokarda bez boli u prsima znatno je češći u bolesnika koji imaju šećernu bolest nego u onih bez šećerne bolesti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija shutterstock_2128011083

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Kardiologija

Je li povremena konzumacija alkohola sigurna uz terapiju za tahikardiju?

Kardiologija shutterstock_2235802125

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKAD JE POTREBNO POTRAŽITI MEDICINSKU POMOĆ? Važno je prepoznati kad su simptomi ozbiljni. Navest ćemo simptome, koji ukoliko se pojave, zahtijevaju da odmah pozovete hitnu pomoć ili odete u hitnu službu najbliže bolnice: Bol u grudima koja ne prolazi, osobito ukoliko se širi u ramena, vrat ili donju čeljust. Ona može biti znak upalnog mioperikardijalnog […]

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Što mogu značiti epizode tresenja, otežanog disanja i kasniji neurološki simptomi te koje pretrage još učiniti?

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]