Rezultati brojnih studija pokazuju međusobnu povezanost depresije i koronarne bolesti srca. Učestalost depresije u bolesnika s koronarnom bolešću srca je otprilike od 10 posto.
Rezultati brojnih studija pokazuju međusobnu povezanost depresije i koronarne bolesti srca. Učestalost depresije u bolesnika s koronarnom bolešću srca je otprilike od 10% do 40%. Depresija je neovisni prediktor mortaliteta u bolesnika koji su preboljeli akutni infarkt miokarda.
Novija istraživanja pokazuju da je učestalost depresije veća u bolesnika koji imaju bol u prsima uzrokovanu neobstruktivnom koronarnom bolešću nego u onih koji imaju obstruktivnu koronarnu bolest. Kod neobstruktivne koronarne bolesti srca bol u prsima može biti zbog kardijalnih i nekardijalnih uzroka. U kardijalne uzroke spada spazam koronarne arterije i disfunkcija koronarne mikrocirkulacije. U nekardijalne uzroke spadaju bolesti jednjaka i želuca, mišićnoskeletni poremećaji i psihijatrijski poremećaji. Za procjenu depresije u koronarnih bolesnika u istraživanjima koristi se standardizirani upitnik o kvaliteti života od 36 pitanja (SF-36).
Istraživanje Wheelera i suradnika o učestalosti depresije u bolesnika s boli u prsima provedeno je na 1144 koronarna bolesnika. Rezultati su uspoređivani sa zdravim ispitanicima. Rezultati istraživanja pokazuju da je učestalost depresije u bolesnika s neobstruktivnom koronarnom bolešću 63%, a u skupini s obstruktivnom koronarnom bolešću 53%. U skupini od 3168 ispitanika u kojih je isključena koronarna bolest učestalost depresije bila je 29%. Rezultati ove studije pokazuju da su neobstruktivna koronarna bolest srca, dob, ženski spol, preboljeli infarkt miokarda i bolest respiracijskog sustava neovisni prediktori depresije u bolesnika s boli u prsima.
Neobstruktivna koronarna bolest srca neovisni je prediktor depresije u bolesnika koji se upućuju na koronarografiju radi evaluacije boli u prsima. Ova zapažanja imaju važne implikacije u patogenezi i liječenju pacijenata s boli u prsima kojima je indicirana koronarografija. Bolesnici s neobstruktivnom koronarnom bolešću čine heterogenu kliničku skupinu s brojnim uzrocima boli u prsima. Jedna studija pokazuje da je u ovoj skupini bolesnika bilo 25% duševnih bolesti, 25% mikrovaskularne angine, 25% bolesti jednjaka, a preostalo su bila druga stanja odgovorna za bol u prsima i indiciranu hitnu koronarografiju.
Kardijalni X sindrom karakteriziraju boli u prsima, pozitivan test opterećenja i uredan nalaz koronarografije, a povezan je s velikom učestalošću depresije. Ove značajke možemo objasniti pomoću tri moguća mehanizma. Prvo, test opterećenja može biti lažno pozitivan, a uzrok boli u prsima može biti depresija. Drugo, bolesnik može imati oštećenje koronarne mikrocirkulacije i ishemiju miokarda koja uzrokuje bol u prsima. Treće, depresija i oštećenje koronarne mikrocirkulacije imaju zajednički patofiziološki i genski put pa mogu biti prisutne u istog bolesnika. Vrlo važna je detekcija depresije u bolesnika koji se upućuju na koronarografiju u sklopu evaluacije boli u prsima.
Depresija je dosta česta u kardioloških bolesnika. Tako je prilikom analize bolesnika s moždanim udarom i fibrilacijom atrija ustanovljena depresija u 38% bolesnika. Poznato je da su simptomi depresije i anksioznosti značajno povezani sa smanjenjem kvalitete života bolesnika s koronarnom bolešću srca i bolesnika sa srčanim aritmijama.
U zaključku možemo naglasiti da je depresija dosta česta u bolesnika koji se upućuju na koronarografiju radi evaluacije boli u prsima. Učestalost depresije u bolesnika s boli u prsima dvostruko je veća nego u osoba koje nemaju koronarnu bolest. Više od dvije trećine bolesnika s neobstruktivnom koronarnom bolešću srca pati od depresije.
23.12.2015
