Da li je moguće smanjenje volumena aterosklerotskog plaka ?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Odgovor na ovo pitanje dali su rezultati studije SATURN (Study of Coronary Atheroma by InTravascular Ultrasound: Effect of Rosuvastatin versus AtorvastatiN). Rezultati ove studije prezentirani su na kongresu 2011. godine Američkog kardiološkog udruženja (AHA).

Odgovor na ovo pitanje dali su rezultati studije SATURN (Study of Coronary Atheroma by InTravascular Ultrasound: Effect of Rosuvastatin versus AtorvastatiN). Rezultati ove studije prezentirani su na prošlogodišnjem kongresu Američkog kardiološkog udruženja (AHA), koji je održan od 12. 11. do 16.11. 2011. godine u Orlandu, Florida, SAD.

Studija je pokazala regresiju tj. smanjenje aterosklerotskog plaka u bolesnika koji su imali simptomatsku koronarnu bolest srca. SATURN studija dizajnirana je kao prospektivno, randomizirano, multicentrično i dvostruko slijepo istraživanje. Volumen aterosklerotskog plaka određivan je intravskularnim ultrazvukom (IVUS). U studiju je uključeno 1385 bolesnika u kojih je koronarografijom dokazana koronarna bolest srca. Bolesnici su primali maksimalnu jednokratnu dozu statina, jedna skupina 80 mg atorvastatina na dan, a druga skupina 40 mg rosuvastatina, a vrijeme praćenja bilo je 24 mjeseca.

Intravaskularni ultrazvuk napravljen je na početku i na kraju liječenja. Nakon dvije godine liječenja maksimalnom dozom statina (atorvastatin ili rosuvastatin) IVUS-om je ustanovljeno smanjenje volumena aterosklerotskogplaka koronarnih arterija u 2/3 bolesnika.

U skupini  bolesnika koji su primali rosuvastatin ustanovljeno je veće smanjenje volumena aterosklerotskog plaka nego u skupini bolesnika koji su primali atorvastatin, razlika je statistički značajna (p < 0,001). Zaključak studije je da visoke doze statina zaustavljaju progresiju ateroskleroze koronarnih arterija. Također je važan zaključak da bolesnici dobro podnose visoke doze statina.

Razina lipida određivana je nakon 6, 12, 18 i 24 mjeseci nakon početka istraživanja, a C-reaktivni protein (CRP) određivan je jednom godišnje. Rezultati istraživanja pokazali su niže vrijednosti LDL kolesterola i više vrijednosti HDL kolesterola u skupini koja je primala rosuvastatin u usporedbi sa skupinom koja je primala atorvastatin. Razina CRP bila je slična u obje skupine bolesnika.

Ranija istraživanja promjene volumena aterosklerotskog plaka nisu dala očekivane rezultate. Studije CAMELOT, REVERSAL, STRADIVARIUS, ILLUSTRATE  i A-PLUS koje su završene prije SATURN studije nisu dokazale regresiju aterosklerotskog plaka.

Temeljem objavljenih rezultata SATURN studije možemo ranije poznatim učincima  statina dodati još jedan koristan učinak, a to je smanjenje volumena plaka i regresija ateroskleroze.

Rezultati studije SATURN objavljeni su u prestižnom časopisu New England Journal of Medicine, u  prosincu, 2011. godine i u časopisu Current Medical Research&Opinion, u prosincu, 2011. godine.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Benigno uvećana prostata shutterstock_2685504289

Kada je ipak potrebna operacija benigno uvećane prostate?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStariji muškarci s dobroćudno uvećanom prostatom (BPH – benigna prostatična hiperplazija) i smetnjama mokrenja  često su u primorani razmišljati o kirurškom liječenju – operaciji prostate. „A da Vi meni lijepo izvadite tu prostatu pa smo se riješili brige, i Vi i ja!?“  Ili: “Imate li kakav  jači lijek za to mokrenje, ovo je sve slabo, […]

Lak shutterstock_2364785049

Promjene na noktima tijekom zime

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZima je godišnje doba s niskim temperaturama koje djeluju na nokte i uzrokuju različite promjene. Iako nokti tijekom zime donekle sporije rastu, podložniji su oštećenjima koja mogu biti više ili manje uočljiva. Na različite načine hladno doba godine proživljavaju nokti na rukama i nogama. Nokti na rukama izloženi su jačoj dehidraciji jer je i koža […]

Jetra

Je li hipovaskularna lezija jetre od 4 mm u starijoj dobi zabrinjavajuća i kako je pravilno pratiti?

Kortikosteroidna terapija shutterstock_1504727846

Kad kosa nestaje bez upozorenja: priča o alopeciji areati

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAlopecia areata je oblik ispadanja kose u kojem se na vlasištu primjećuju okrugli areali bez kose. Ona predstavlja autoimuni odgovor tijela na vlastite folikule dlake, pa time kosa na tim dijelovima posljedično ispada. Vrlo često se opazi sasvim slučajno prilikom češljanja ili je primijeti netko od ukućana ili frizer, jer mjesta na kojima je kosa […]

Degenerativna ozljeda meniska shutterstock_2654475679

Degenerativna ozljeda meniska – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDegenerativne ozljede meniska obično nemaju dobru sposobnost spontanog zacjeljivanja. Zbog toga je liječenje uglavnom usmjereno na ublažavanje simptoma, prvenstveno boli i smanjene pokretljivosti. Neoperativno (konzervativno) liječenje, koje uključuje individualno prilagođenu fizioterapiju, i operativno liječenje djelomičnom resekcijom meniskusa u konačnici često imaju slične rezultate. Dobro planirana i prilagođena fizioterapija može značajno smanjiti bol i poboljšati kvalitetu […]

Vitamin D

Trebam li uzimati dodatke vitamina D ako je razina na donjoj granici normale?

Iz iste kategorije

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]

Kardiologija

Što može uzrokovati spontano nastajanje velikih hematoma uz umor, svrbež, povećane limfne čvorove i autoimune bolesti?

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Je li Holter EKG nalaz s epizodama SVT-a, VES-a i kratkom ventrikularnom tahikardijom opasan?

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRezistentna arterijska hipertenzija pojam je koji označava nemogućnost postizanja dobre kontrole arterijskog tlaka, odnosno održavanja vrijednosti arterijskog tlaka u mirovanju ispod 140/90 mmHg, unatoč liječenju s najmanje tri klase antihipertenzivnih lijekova (lijekova za snižavanje arterijskog tlaka) u maksimalno podnošljivim dozama. Neadekvatna kontrola arterijskog tlaka pritom treba biti potvrđena ambulantnim ili kućnim mjerenjima nakon što se […]