Da li je moguće smanjenje volumena aterosklerotskog plaka ?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Odgovor na ovo pitanje dali su rezultati studije SATURN (Study of Coronary Atheroma by InTravascular Ultrasound: Effect of Rosuvastatin versus AtorvastatiN). Rezultati ove studije prezentirani su na kongresu 2011. godine Američkog kardiološkog udruženja (AHA).

Odgovor na ovo pitanje dali su rezultati studije SATURN (Study of Coronary Atheroma by InTravascular Ultrasound: Effect of Rosuvastatin versus AtorvastatiN). Rezultati ove studije prezentirani su na prošlogodišnjem kongresu Američkog kardiološkog udruženja (AHA), koji je održan od 12. 11. do 16.11. 2011. godine u Orlandu, Florida, SAD.

Studija je pokazala regresiju tj. smanjenje aterosklerotskog plaka u bolesnika koji su imali simptomatsku koronarnu bolest srca. SATURN studija dizajnirana je kao prospektivno, randomizirano, multicentrično i dvostruko slijepo istraživanje. Volumen aterosklerotskog plaka određivan je intravskularnim ultrazvukom (IVUS). U studiju je uključeno 1385 bolesnika u kojih je koronarografijom dokazana koronarna bolest srca. Bolesnici su primali maksimalnu jednokratnu dozu statina, jedna skupina 80 mg atorvastatina na dan, a druga skupina 40 mg rosuvastatina, a vrijeme praćenja bilo je 24 mjeseca.

Intravaskularni ultrazvuk napravljen je na početku i na kraju liječenja. Nakon dvije godine liječenja maksimalnom dozom statina (atorvastatin ili rosuvastatin) IVUS-om je ustanovljeno smanjenje volumena aterosklerotskogplaka koronarnih arterija u 2/3 bolesnika.

U skupini  bolesnika koji su primali rosuvastatin ustanovljeno je veće smanjenje volumena aterosklerotskog plaka nego u skupini bolesnika koji su primali atorvastatin, razlika je statistički značajna (p < 0,001). Zaključak studije je da visoke doze statina zaustavljaju progresiju ateroskleroze koronarnih arterija. Također je važan zaključak da bolesnici dobro podnose visoke doze statina.

Razina lipida određivana je nakon 6, 12, 18 i 24 mjeseci nakon početka istraživanja, a C-reaktivni protein (CRP) određivan je jednom godišnje. Rezultati istraživanja pokazali su niže vrijednosti LDL kolesterola i više vrijednosti HDL kolesterola u skupini koja je primala rosuvastatin u usporedbi sa skupinom koja je primala atorvastatin. Razina CRP bila je slična u obje skupine bolesnika.

Ranija istraživanja promjene volumena aterosklerotskog plaka nisu dala očekivane rezultate. Studije CAMELOT, REVERSAL, STRADIVARIUS, ILLUSTRATE  i A-PLUS koje su završene prije SATURN studije nisu dokazale regresiju aterosklerotskog plaka.

Temeljem objavljenih rezultata SATURN studije možemo ranije poznatim učincima  statina dodati još jedan koristan učinak, a to je smanjenje volumena plaka i regresija ateroskleroze.

Rezultati studije SATURN objavljeni su u prestižnom časopisu New England Journal of Medicine, u  prosincu, 2011. godine i u časopisu Current Medical Research&Opinion, u prosincu, 2011. godine.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

San

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta 5. Shizofrenija Za razliku od prethodno navedenih psihijatrijskih poremećaja, spavanje nije temeljna značajka shizofrenije. Međutim, problemi sa spavanjem, uključujući poteškoće s uspavljivanjem i prosnivanjem (održavanjem sna bez buđenja) te smanjenu kvalitetu sna, česti su kod oboljelih od shizofrenije, iako ne postoje sustavni epidemiološki podaci o prevalenciji poremećaja spavanja u ovoj populaciji. Dodatna vrsta problema sa […]

Testis

Nespušteni testis

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Testisi se, tijekom embrionalnog razvoja, stvaraju u retroperitoneumu i to u visini bubrega. Slijedi proces spuštanja testisa, (lat. – descensus testis) na njihovo mjesto u mošnjama (lat. – scrotum). To spuštanje se odvija krajem osmog mjeseca embrionalnog (intrauterinog) razvoja kada se testisi trebaju spustiti u skrotum tako da se muška beba rodi s oba testisa […]

Namirnice

Ako imam Chronovu bolest smijem li konzumirati ove namirnice?

Urin

Derivacija urina

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Ovdje ćemo navesti neke podatke općenito o značenju pojma derivacije urina kao i kirurškim mogućnostima njezine izvedbe. Pojam derivacije urina načelno označava izvođenje mokraćnog sustava na neko neprirodno mjesto pa je iz toga jasno da je kirurški postupak derivacije urina gotovo uvijek nužda, a ne izbor. Sam način izvedbe derivacije možda dijelom može biti izbor […]

Starija životna dob

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Inzulinska rezistencija

Upućuju li ovi nalazi na inzulinsku rezistenciju?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Možete li mi očitati EKG?

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Prevelik unos vode – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]