Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje.
Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih s teškim BSZ, a koji nemaju razvijene simptome bolesti, kako bi se donijela najoptimalnija odluka o korektivnom zahvata oboljelog srčanog zaliska. Često se postavljaju sljedeća pitanja pri donošenju odgovarajućih daljnjih terapijskih postupaka i praćenja bolesnika: treba procijeniti težinu BSZ i odrediti uzrok oštećenja srčanih zalistaka, ustanoviti postojanja simptoma bolesti, da li kod bolesnika bez simptoma treba odgoditi kiruršku intervenciju teške bolesti zalistaka, da li očekivana korist kirurške intervencije premašuje njezin rizik, te koja je je najoptimalnija kirurška intervencija za bolesnika (zamjena zalistaka mehaničkim ili biološkim, djelomična korekcija, kateterska intervencija na zaliscima), koje su bolesnikove želje o daljnjem liječenju, postojanje pridruženih bolesti.
Kod svakog bolesnika s bolešću srčanih zalistaka potrebno je utvrditi postojanje simptoma bolesti, te procijeniti progresiju bolesti. Ukoliko se pojave simptomi ili se postojeći pogoršaju, neophodna je žurna evaluacija bolesti i donošenje odluke o kirurškoj intervenciji na srčanim zaliscima.
Ultrazvuk srca je najvažnija pretraga kojom pratimo promjene na srčanim zaliscima, te ostale srčane strukture i funkciju srca. Osim ultrazvuka obavljaju se i dodatne pretrage:
- Ergometrija (test opterećenja) – njezina svrha je razotkrivanje simptoma bolesti kod onih bolesnika koji ne osjećaju subjektivne tegobe. Također se njome određuje stupanj tjelesnog opterećenja kojem se bolesnik smije izložiti bez većeg rizika (to je važno kod sportskih aktivnosti), odnosno pomaže u procjeni funkcionalne sposobnosti bolesnika. Ovaj test je kontraindiciran kod bolesnika sa suženjem aortnog zaliska sa simptomima bolesti.
- Stres ehokardiografija- može pružiti dodatne informacije o povezanosti simptoma i BSZ.
- Magnetska rezonanca srca je potreba osobito u slučajevima nejasnih prikaza struktura srca ultrazvukom. Ona služi u procjeni težine oštećenja srčanih zalistaka, procjeni volumena i funkcije klijetki, jasno prikazuje abnormalnosti uzlazne aorte, fibrozu srčanog mišića.
- Kompjuterizirana tomografija srca može dati dodatne informacije o težini oštećenja srčanih zalistaka, precizno određuje mjesto kalcifikata na zaliscima, te daje potrebne informacije za planiranje kirurškog zahvata, prikazuje precizno promjene grudne aorte.
- B tip natriuretskog peptida određuje se u serumu krvi jer je on povezan sa srčanom funkcijom i ima prognostičku vrijednost, osobito u slučajevima suženja aortnog zaliska i mitralne insuficijencije. On je važan u dodatnoj procjeni rizika kod bolesnika bez simptoma bolesti.
- Koronarna angiografija je invazivna pretraga kojom se snimaju koronarne arterije srca kako bi se ustanovilo da li bolesnik ima koronarnu bolest prije planiranog operativnog zahvata na srčanim zaliscima. Ukoliko se ona ustanovi, tada se istovremeno uz kiruršku intervenciju na zaliscima obavlja i aortokoronarno premoštenje ili implantira stent u suženu arteriju.
- Kateterizacija srca je također invazivna metoda koja se obavlja kod nekih bolesnika u svrhu hemodinamskih mjerenja.
Kod svakog bolesnika s bolešću zalistaka treba ustanoviti i pridružene druge bolesti (periferna arterijska bolest, poremećaj bubrežne i/ili jetrene funkcije, kronična opstruktivna bolest pluća, kognitivna oštećenja starijih bolesnika) koje mogu utjecati na prognozu bolesti, te utječu na izbor dijagnostičkih i terapijskih postupaka.
U donošenju odluka o pojedinim intervencijama na zaliscima važna je procjena operativnog rizika. Operacija srčanih zalistaka može se sastojati od zamjene zaliska umjetnim zaliskom (mehanički ili biološki), a kod visokorizičnih se obavljaju različiti minimalno invazivni postupci.
15.1.2024
