Arterijska hipertenzija često se u literaturi naziva „tihim ubojicom“, jer ako se ne dijagnosticira na vrijeme i ne liječi adekvatno, izaziva niz oštećenja na srcu (popuštanje srca, angina pectoris, infarkt srca), u mozgu (moždani udar), u bubregu (zatajenje bubrega), u očima (oštećenje i gubitak vida) i krvnim žilama (ateroskleroza).
Definicija
Pod arterijskom hipertenzijom (dalje u tekstu AH) smatramo trajno povišenje sistoličkog (>130 mmHg), ili dijastoličkog tlaka (>80 mmHg) ili povišenje i sistoličkog i dijastoličkog tlaka.
Uzroci art. hipertenzije
Uzrok AH najčešće je nepoznat u 90-95% slučajeva. Tada govorimo o esencijalnoj ili primarnoj AH. Smatra se da je njen najčešći uzrok, uz genetsku predispoziciju, suvremeni način života i nezdrave životne navike (prevelik unos soli u prehrani, prekomjerna tjelesna težina, tjelesna neaktivnost, sjedeći način života, pušenje i stres).
AH kojoj znamo uzrok, javlja se u svega 5-10% bolesnika i naziva se sekundarna AH. Uzroci ove vrste hipertenzije su bolesti bubrega, prirođene bolesti krvožilnog sustava, trudnoća, hormonalni poremećaji kao što su bolesti štitnjače, nadbubrežne žlijezde, hipofize, uzimanje nekih lijekova kao što su kontracepcija, nesteroidni antireumatici, kortikosteroidi, droge.
Važnost pravovremenog otkrivanja AH-e
Bitno je dijagnosticirati AH-u čim ranije. Nažalost, pacijenti imaju dugo povišen art. tlak a da to ne znaju jer je on u početku asimptomatski. Zato se AH često u literaturi naziva „tihim ubojicom“, jer ako se ne dijagnosticira na vrijeme i ne liječi adekvatno, izaziva niz oštećenja na srcu (popuštanje srca, angina pectoris, infarkt srca), u mozgu (moždani udar), u bubregu (zatajenje bubrega), u očima (oštećenje i gubitak vida) i krvnim žilama (ateroskleroza). Tada se javljaju simptomi kao što su glavobolja, najčešće zatiljna, vrtoglavica, mučnina, povraćanje, sinkopa (iznenadni gubitak svijesti), smetnje s vidom, epistaksa (krvarenje iz nosa), smetenost, bolovi u prsima, bolovi u nogama.
Klasifikacija AH-e prema vrijednostima art.tlaka
Optimalan art. tlak sistolički <120 mmHg dijastolički < 80 mmHg
Normalan art. tlak sistolički 120-129 mmHg dijastolički 80-84 mmHg
Visoko normalan art. tlak sistolički 130-139 mmHg i /ili dijastolički 85-89 mmHg
Prvi stupanj AH-e sistolički 140-159 mmHg i /ili dijastolički 90-99 mmHg
Drugi stupanj AH-e sistolički 160-179 mmHg i /ili dijastolički 100-109 mmHg
Treći stupanj AH-e sistolički ≥180 mmHg i /ili dijastolički ≥110 mmHg
Izolirana sistolička hipertenzija sistolički ≥140 mmHg dijastolički ≥90 mmHg
Obrada pacijenta s AH
Liječnik će u razgovoru s pacijentom uzeti iscrpnu osobnu i obiteljsku anamnezu, učiniti pregled bolesnika i planirati daljne pretrage. To uključuje laboratorijske nalaze: KKS, GUK, urea, kreatinin, urate, jetrene enzime, elektrolite, lipidogram, TSH, sediment urina, mikroalbuminuriju, zatim EKG, RTG srca i pluća, UZV abdomena, UZV srca, fundus (očna pozadina), KMAT, pp Holter EKG-a. Bitno je da liječnik procijeni kardiovaskularni rizik i da ustanovi da li ima elemenata za oštećenje ciljnih organa. Kod sumnje na sekundarnu art. hipertenziju učiniti će se daljnja obrada, ovisno o tome za koju se bolest sumnja da je uzrok AH-e. Nakon obrade i potvrde dijagnoze, nastaviti će se dalje praćenje bolesnika od strane (ovisno o dijagnozi) kardiologa, nefrologa, endokrinologa a pp i kirurga.
Mjerenje arterijskog tlaka
Tlak treba redovito kontrolirati u kućnim uvjetima samomjeračima tlaka, uz pretpostavku da je uređaj ispravan i da je ispitanik dobro educiran. Treba upozoriti da orukvica tlakomjera mora biti prilagođena opsegu nadlaktice. Ne preporučuje se mjerenje art. tlaka na zapešću ili na prstu. Tlak mjeriti ujutro prije uzimanja terapije i navečer prije spavanja a pp i češće. Voditi dnevnik tlaka. Preporuča se ne pušiti i ne uzimati kofein 30 min prije mjerenja tlaka. Danas nam na raspolaganju stoji aparat za 24 satno mjerenje art. tlaka (KMAT-kratica od kontinuirano mjerenje art. tlaka), koji pomaže kod dijagnostike, klasifikacije i odabira vrste i doze lijeka za AH-u. Tijekom nošenja ovog aparata, pacijent treba obavljati sve svoje uobičajene poslove i radnje. Treba izbjegavati izrazito velike napore. U trenutku kad mjerač mjeri tlak, treba ispružiti ruku. Tlak se obično mjeri svakih 15-20 min danju, a noću svakih pola sata. Za vrijeme mjerenja, poželjno je zapisivati dnevne aktivnosti i ev. simptome. Ovom metodom, liječnik će dobiti važne informacije ne samo o vrijednostima sistoličkog i dijastoličkog tlaka, nego i o njegovom variranju, devijacijama tijekom noći, eventualnim skokovima tlaka u ranojutarnjim satima. Važno je saznati da li
16.9.2020
