Stres je jedan od čimbenika rizika za nastanak koronarne bolesti srca. U stresnim situacijama prisutna je napetost i anksioznost uz povišeni krvni tlak i povišene vrijednosti masnoća i glukoze u krvi.
Također je prisutna veća viskoznost krvi i veća sklonost nastanku tromba u arterijama. Kod osoba koje imaju aterosklerotske promjene na koronarnim arterijama srca stres povećava rizik nastanka akutnog infarkta miokarda. Akutni nfarkt miokarda nastaje zbog potpunog prekida protoka krvi kroz koronarnu arteriju. Potpuni prekid protoka krvi posljedica je aterosklerotskih promjena koronarne arterije i začepljenja trombom.
Rezultati brojnih istraživanja pokazuju povećanu incidenciju akutnog infarkta miokarda nakon prirodnih katastrofa kao što su potresi, poplave, uragani itd. Nakon uragana Katrina koji je pogodio područje New Orleansa registrirana je značajno veća incidencija akutnog infarkta miokarda nego prije uragana. U Sveučilištu Tulane New Orleans analizirani su podaci 1476 hospitaliziranih bolesnika. Provedena je statistička analiza podataka i testirana je značajnost statističke razlike. Vršene su usporedbe incidencije akutnog infarkta miokarda prije i nakon uragana Katrina.
Već dvije godine nakon uragana ustanovljeno je povećanje broja bolesnika s akutnim infarktom miokarda za 0,7%, nakon tri godine za 2%, a nakon 4-6 godina povećanje broja bolesnika bilo je za 2,8%. Ova razlika između skupina statistički je značajna ( pNakon uragana također je ustanovljeno povećanje incidencije pridruženih bolesti, poglavito psihijatrijskih bolesti, te povećanje broja pušača i povećanje broja nezaposlenih osoba. Pridružene bolesti i povećanje broja pušača sigurno je čvrsto povezano s kroničnim stresom. Poznato je da neke osobe reagiraju na stres tako da traže pomoć u alkoholnim pićima, pušenju duhanskih proizvoda ili u prekomjernoj prehrani.
Povećanje broja bolesnika s akutnim infarktom miokarda nakon uragana objašnjava se utjecajem kroničnog stresa. Nakon uragana povećao se broj hospitaliziranih bolesnika s akutnim infarktom miokarda tijekom noći i vikendom. Smanjen je broj hospitaliziranih bolesnika u jutarnjim satima, ponedjeljkom i radnim danima. Prije uragana najviše hospitalizacija zbog akutnog infarkta miokarda bilo je ipak tijekom radnih dana u tjednu, što se značajno promijenilo nakon uragana.
Povećanje broja bolesnika s akutnim infarktom miokarda nakon uragana bilo je unatoč smanjenju broja stanovnika New Orleansa. Godinu dana nakon uragana smanjenje broja stanovnika bilo je za oko 180 000, a šest godina nakon uragana smanjenje broja stanovnika bilo je za oko 120 000.
U zaključku možemo naglasiti da je kronični stres važan čimbenik rizika za nastanak koronarne bolesti srca. Kronični stres udružen s ostalim čimbenicima rizika doprinosi nastanku akutnog infarkta miokarda. Izloženost kroničnom stresu povećava incidenciju akutnog infarkta miokarda.
23.12.2015
