Vratna radikulopatija – dijagnoza bolesti 1.

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kako bi se postavila dijagnoza cervikalne radikulopatije, liječnik će uzeti anamnezu i pregledati bolesnika. Anamneza se odnosi na trenutne znakove i simptome bolesti, prethodne ili trenutne bolesti i ozljede, obiteljskoj povijesti bolesti i načinu života. Ova medicinska pozadina može pomoći u stvaranju bolje slike onoga što bi moglo zahtijevati daljnje ispitivanje.

Kada se bolesnik pojavi sa sumnjom na cervikalnu radikulopatiju, kao što su trnci, slabost ili obamrlost u ramenu, ruci i/ili šaci treba uraditi klinički pregled.

Klinički pregled uključuje pregled vrata, ramena, ruku i šaka na slabost mišića i probleme s osjetom i refleksima. Budući da cervikalna radikulopatija gotovo uvijek zahvaća jednu stranu tijela, osjet i snaga mišića će se usporediti s drugom stranom ukoliko je ona bez simptoma.

Fizički pregled za dijagnosticiranje boli u vratu uključuje:

  • Promatranje bolesnika. Držanje, osobito vrat i ramena, te provjera ima li na vratu bilo kakvih abnormalnosti.
  • Palpacija. Duž mekog tkiva vrata opipati ukoliko postoje znakovi grčenja mišića, stezanja ili osjetljivosti.
  • Ispitivanje opsega pokreta. Pokretljivost vrata s jedne na drugu stranu, gore – dolje i rotacije u vratu. Čak i ako vrat ima puni raspon pokreta, liječnik će primijetiti postiže li se to s lakoćom ili su neki pokreti bolni.
  • Refleksi. Treba ispitali reflekse u bicepsu, tricepsu i podlaktici, koji mogu pokazati šalju li živci iz vratu signale kako treba.
  • Snaga mišića. Ispitati mišiće ramena, ruku il šaka.
  • Osjet. Ispitati ramena, ruku i šake u usporedbi s zdravom stranom.
  • Spurlingov test. Spurlingov test omogućuje provjeru da li se kompresijom (pritiskom na) vratne kralježnice pogoršavaju radikularni simptomi kod bolesnika. Test se izvodi tako da pacijent sagne glavu na stranu gdje su se pojavili simptomi, a zatim liječnik nježno pritisne vrh glave. Ovaj proces će uzrokovati suženje koštanih otvora u kralježnici gdje izlaze korijeni živaca, što bi moglo imati učinak na kompresiju korijena živca i pojavu simptoma koje pacijent doživljava. Ako Spurlingov test izaziva simptome, vjerojatno je prisutna cervikalna radikulopatija. Iako je uobičajeno da je cervikalna radikulopatija i dalje prisutna čak i ako Spurlingov test je negativan.

Kod bolesnika koji već pokazuju znakove kompresije kralježnične moždine ili ima radikularne simptome nakon traumatske ozljede (i stoga mogu imati prijelom) se NE smije izvoditi Spurlingov test.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Kako protumačiti MR nalaz lumbalne kralježnice s bulgingom diskusa i urednom medulom?

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2654475679

Degenerativna ozljeda meniska – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDegenerativne ozljede meniska obično nemaju dobru sposobnost spontanog zacjeljivanja. Zbog toga je liječenje uglavnom usmjereno na ublažavanje simptoma, prvenstveno boli i smanjene pokretljivosti. Neoperativno (konzervativno) liječenje, koje uključuje individualno prilagođenu fizioterapiju, i operativno liječenje djelomičnom resekcijom meniskusa u konačnici često imaju slične rezultate. Dobro planirana i prilagođena fizioterapija može značajno smanjiti bol i poboljšati kvalitetu […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_73264349_L

Degenerativna ozljeda meniska – 7. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaKirurško liječenje Kirurško liječenje meniska, najčešće u obliku artroskopske djelomične meniscektomije, razmatra se kada neoperativno liječenje ne donese poboljšanje, a bolesnik nema uznapredovalu artrozu (istrošenost koljena). Operacija se također može preporučiti ako postoje izraženi mehanički simptomi, primjerice blokada koljena ili nemogućnost potpunog ispružanja i savijanja noge. Tijekom zahvata uklanja se samo oštećeni i nestabilni dio […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_138048256_L

Degenerativna ozljeda meniska – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje Prije su se degenerativne ozljede meniska najčešće liječile operacijom, pri čemu se oštećeni dio meniska uklanjao. Međutim, novija istraživanja pokazala su da se rezultati takvog zahvata ne razlikuju mnogo od onih koji se postižu neoperativnim, odnosno konzervativnim liječenjem. Bez obzira na način liječenja, cilj je isti – ublažiti bol i poboljšati pokretljivost koljena. Pokazalo […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_548151614_L

Degenerativna ozljeda meniska – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRadiološka dijagnostika Magnetna rezonancija (MR) je rijetko indicirana kao prva linija radiološke pretrage za bol u zglobu koljena kod osoba srednje i starije dobi. Ovaj pregled može biti potreban ako neoperativno liječenje nije bilo uspješno, kod jake boli kako bi se potvrdila dijagnoza ozljede meniska ili isključile druge diferencijalne dijagnoze. Magnetska rezonancija (MR) je zlatni […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Upit o ponovnom uvođenju metotreksata

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_169437606_L

Degenerativna ozljeda meniska – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDijagnoza Dijagnoza degenerativne ozljede meniska se obično postavlja kliničkim pregledom i anamnezom. Anamneza treba uključiti ​​informacije o boli (kako je započela bol, lokacija bola, čimbenici koji pogoršavaju ili poboljšavaju bol), pitanja o prethodnoj traumi koljena, kao i prethodnom liječenju zgloba koljena. Pregled koljena se sastoji od inspekcije (malformacija zgloba), palpacije (struktura okolo zgloba), pokretljivosti u […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Degenerativna ozljeda meniska – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVježbanje. Većina osoba s degenerativnom rupturom obično ima samo blage simptome koji se ne pogoršavaju. Stoga većina bolesnika s ovom dijagnozom ne treba kontinuiranu zdravstvenu skrb. Dakle većina si sama može pomoći uz lijekove protiv bolova pri akutizaciji simptoma i redovitim vježbanjem. Vježbe su i najvažnija terapija kod ovog stanja, te mogu povećati aktivnost bolesnika […]