Mišićni sindromi povezani sa statinima – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Interakcije s drugim lijekovima.

Izgleda da pravastatin i fluvastatin imaju mnogo manju mišićnu toksičnost od ostalih statina. Navedena dva statina imaju relativno nižu djelotvornost,  no međutim kada ostali statini uzrokuju miopatiju, a bolesnik treba statin u liječenju, onda se može koristiti jedan od ova dva.

Važno je koristiti statin koji se ne metabolizira u velikoj mjeri preko jetrenog enzimskog kompleksa CYP3A4 pri istodobnoj primjeni ciklosporina, lijeka koji se daje kod transplantiranih bolesnika.

Istodobna primjena fibrata (drugi tip lijekova za masnoću) i statina može povećati rizik od ozljede mišića, uključujući rabdomiolizu. Učinak je posljedica povećanja razine statina i varira ovisno o tipu i dozi fibrata i statina. Rizik za toksičnost se može smanjiti izborom fibrata i upotrebom statina u relativno niskim dozama. Dakle, pri pažljivom odabiru lijekova i umjerenim dozama, navedena kombinacija može funkcionirati.

Niacin (vitamin B 3) može povećati rizik od miopatije kod bolesnika koji su na terapiji simvastatinom.

Preporuke su ograničenje doze statina s lijekovma koji se metaboliziraju preko CYP3A4 enzimskog kompleksa u jetri.

Zaključak.

●Neželjeni događaji vezani uz mišićne nuspojave su relativno rijetki, što statine čini sigurnim lijekovima. Mijalgije i miopatije javljaju se s učestalošću od 2 do 11 posto, a rabdomioliza manje od 0,1 posto.

●Rizik od ozljede mišića znatno je veći kada se uzima statin koji se u velikoj mjeri metabolizira putem citokroma CYP3A4, kao simvastatin i atorvastatin, pogotovo u kombinaciji s lijekovima koji također koriste ovaj enzimski kompleks u jetri.

●Dnevna konzumacija manje od 2 dcl soka od grejpa vjerojatno neće povećati rizik od štetne interakcije ili ozljede mišića. No, sok od grejpa ulazi u interakcije sa statinima.

●Pojačana osjetljivost na miopatiju povezanu sa statinima javlja se u bolesnika s bolestima bubrega, jetre i štitne žlijezde. Stoga je dobro imati uvid u ostale bolesti i stanja pojedine osobe, prije nego se propiše statin, kao i odabir vrste statina.

●Mišićni simptomi obično počinju u roku od nekoliko tjedana nakon početka korištenja statina. Slabost u mišićima i koncentracije CK u serumu se obično vraća u normalu tijekom nekoliko dana ili tjedana nakon prestanka uzimanja lijeka, iako u nekoliko slučajeva treba i duže vrijeme za to. Naravno, ukoliko je statin uzrok mišićnih nuspojava.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Ograničena pokretljivost

Spinalni hemangiom – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSimptomi Simptomi spinalnih hemangioma su: Kada hemangiom kralježnice pokazuje simptome, simptomi su obično slični kao i kod drugih bolnih stanja kralježnice. Spinalni hemangiomi mogu uzrokovati bol u leđima na mjestu gdje se nalaze, ali i nelagodu duž zahvaćenog živca u nozi, kao i simptome povezane s kralježničnom moždinom. Ukoliko je došlo do pritiska hemangioma na […]

Dismenoreja

Uloga vitamina D kod ublažavanja menstrualnih bolova

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteBol, grčevi i neugoda tijekom menstruacije normalna su pojava međutim, jaku bol koja onemogućuje provođenje svakodnevnih aktivnosti ne bismo trebali smatrati normalnim stanjem. Bolna menstruacija naziva se još i dismenoreja i postoje dva tipa dismenoreje: primarna i sekundarna. Primarna dismenoreja odnosi se na bol neposredno prije i tijekom menstruacije, dok sekundarna dismenoreja predstavlja pojavu menstrualne […]

Bol

Dugotrajna bol u mišićima, što mi savjetujete?

Usporen hod

Što je sarkopenija?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSarkopenija je progresivni gubitak mišićne mase i snage. Predstavlja atrofiju mišića poradi koje se javlja slabost. Tjelesna neaktivnost i nezdrava prehrana mogu pridonijeti ovom procesu. Stanje obično pogađa stariju populaciju i uveliko utječe na kvalitetu života smanjujući neovisnost i povećavajući potrebu za dugotrajnom njegom. Sarkopenija utječe na mišićno-koštani sustav i glavni je čimbenik povećane slabosti, […]

Sekundarna KV prevencija

Doza statina nakon akutnog infarkta miokarda i dugoročni kardiovaskularni ishodi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteJedna od najvažnijih terapijskih mjera u sekundarnoj kardiovaskularnoj (KV) prevenciji nakon akutnog infarkta miokarda je intenzivna hipolipemička terapija u cilju redukcije LDL kolesterola. Kao najvažnija skupina hipolipemika primjenjuju se statini (inhibitori 3-hidroksi-3-metil-glutaril-koenzim A reduktaze). Zbog dokazanih boljih ishoda liječenja bolesnika nakon infarkta miokarda u cilju smanjenja KV morbiditeta i mortaliteta, Europsko kardiološko društvo u svojim […]

Mialgija

Bol u lijevoj strani tijela – molim pomoć

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

MR vratne kralježnice – molim mišljenje

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDiferencijalne dijagnoze Prilikom traumatske ozljeda koljena uglavnom ne bude samo zahvaćen menisk. Često dolazi i do ozljeda drugih mekih struktura koljena, kao npr. ligamenata. Ovakav tip ozljede se naziva „nesretni trijas“, što znači da oštećenje meniska nastaje zajedno s ozljedama kolateralnog ligamenta i prednjeg križnog ligamenta koljena. Ozljeda prednjeg križnog ligamenta obično se javlja u […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSimptomi i znakovi ozljede. Prilikom akutne traume koljena, osobito ukoliko postoji oteklina, potrebno je napraviti običnu rendgensku snimku kako bi se isključio mogući prijelom kosti. Rendgenska slika neće pokazati puknuće (rupturu) meniska. Magnetska rezonancija (MR) se izvodi kako bi se potvrdila dijagnoza ozljede meniska, te isključile druge ozljede mekih tkiva, uključujući hrskavicu, tetive i ligamente. […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSimptomi i znakovi ozljede. Akutna puknuća meniska uglavnom nastaju tijekom naglog pokreta u kojem se koljeno rotira dok stopalo ostaje na tlu. Osobe koji se bave sportom (poput tenisa, nogometa, košarke, i skijanja) koji uključuje iznenadne i nagle pokrete u koljenu imaju veliki rizik za ozljedu meniska. Također i direktni udarci u koljenu mogu dovesti […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUvod. Ozljede meniska mogu biti akutne (obično traumatske) i kronične (odnosno degenerativne) ozljede. Akutna ozljeda meniska je ozljeda koljena koja se najčešće javlja kod sportski aktivnih osoba. Uglavnom se javlja kod mlađih osoba, no može se vidjeti i kod starijih, pogotovo kod onih s artrozom u koljenu. Pukotine meniska se često pojavljuju u kontaktnim sportovima […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Spinalni tumori – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje. Liječenje tumora kralježnične moždine je poprilično različito kod svakog bolesnika. Ono ovisi o vrsti tumora, lokalizaciji tumora, brzini rasta tumora, simptomima i cjelokupnom zdravlju bolesnika. Također i cilj liječenja može biti različit, tj. od izlječenja do kontrole simptoma bolesti ili kontrole rasta samog tumora. Bitno je dobro informirati bolesnika prije početka liječenja i to […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Spinalni tumori – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDijagnoza bolesti. Dijagnoza za sve tumore kralježnice ovisi o rendgenskim pretragama uključujući magnetnu rezonanciju (MR), kompjuteriziranu tomografiju (CT) i rendgenske snimke (RTG) , kao i povijesti bolesti te pregled bolesnika. Pregled se odnosi na fizikalni (pregled mišića i kostiju), te neurološki pregled (pregled funkcije živaca). Znakovi na koje se upućuje pozornost su: • Bol u […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bol u prsnom košu – što bi to moglo biti?